Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

1250x600

1084x550

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Apelacioni sud potvrdio je presudu Privrednog suda od 9. oktobra ove godine u sporu po tužbi privrednog društva “Domen” doo Podgorica protiv države Crne Gore po kojoj država nije dužna da isplati 45 miliona eura odštete kompaniji jer im ugovor za registraciju oznake .me nije automatski produžen.
Agent za registraciju nacionalnog internet domena „.me“ kompanija Domen tužio je državu tražeći da sud utvrdi da je ugovor koji su sa državom zaključili 2008. godine automatski produžen do kraja marta 2033. godine. Međutim, Privredni sud je ocijenio kao neosnovan zahtjev “Domena”, a Apelacioni sud je sada potvrdio prvostepenu presudu.
Na taj način postala je pravnosnažna presuda Privrednog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev ove kompanije za utvrđenje da je Ugovor o Agentu registracije domena "me", zaključen 8. februara 2008. godine između tužioca i tuženog zajedno sa aneksima ugovora, na pravnoj snazi i da proizvodi pravno dejstvo do 31. marta 2033. godine.
Apelacioni sud je ocijenio da je žalba “Domena” doo Podgorica neosnovana.
Vrijednost tog spora, objasnili su ranije advokati te kompanije, odnosi se na period od 31. marta 2023. do 31. marta 2033, 4,5 miliona eura godišnje, odnosno ukupno 45 miliona.
Iz Apelacionog suda su kazali da tužilac nije dostavio izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi Crne Gore, kao ugovornoj strani, u skladu sa članom 8 Ugovora o Agentu registracije domena „.me“.
- Već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja "Otvoreno sa premijerom" koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Dodaje se da je prvostepeni sud prailno utvrdio činjenično stanje koje upućuje na zaključak da su u konkretnom slučaju, s obzirom da je ugovor isticao 31. marta 2023.godine, prije njegovog isteka, vođeni pregovori između tužioca “Domen” doo Podgorica i Vlade Crne Gore oko nastavka saradnje i eventualnog produženja ugovora, koji nisu okončani dogovorom ugovornih strana.
- Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima oko zaključenja eventualnog aneksa, oko dogovora novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog dana 9. februara 2023.godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost oko bitnih sastojaka ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama - ocijenili su u Apelacionom sudu.
Presuda od 5. decembra sa detaljnijim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Pravosnažna presuda u slučaju Domen: Država nije dužna da plati 45 miliona eura kompaniji

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od sto smijenjenih direktora škola, koji su masovno dokazali na sudu da ih je ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine mimo zakona razriješila, kazao je juče Pobjedi da mu je stigla još jedna prvostepena presuda sa, do sada, najvećim iznosom odštete. Dosuđeno je da se direktoru jedne rožajske škole isplati - 33.000 eura.
Advokat kaže da ne sumnja da će Viši sud da potvrdi ovu presudu.
On je Pobjedi objasnio da je direktor smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Volkov je saopštio da broji 65 predmeta koji se tiče direktora, a da su u radu – ti predmeti su u osnovnim sudovima ili se čeka izjašnjenje Višeg suda po žalbi na prvostepenu presudu.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori.
Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Direktoru škole iz Rožaja zbog smjene 33.000 eura

Privredni sud je djelimično prihvatio zahtjev kompanije BB Hidro DOO Podgorica u sporu protiv države Crne Gore zbog raskida Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”. Prema toj odluci, država će kompaniji isplatiti štetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane na dijelu vodotoka Slatina.
Kompanija BB Hidro DOO Podgorica u vlasništvu Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića.
- Privredni sud Crne Gore je donio prvostepenu presudu u postupku BB Hidro DOO Podgorica protiv države Crne Gore, kojom je u stavu prvom utvrđeno da je raskinut Ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Slatina” zaključen između Vlade Crne Gore i te kompanije 25. maja 2017. godine - saopšteno je iz tog suda
Drugim stavom navedene presude djelimično je usvojen tužbeni zahtjev BB Hidro te obavezana država da na ime naknade obične štete, isplati 155.613,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 1. aprila 2024. godine, kao i iznos od 70.599,94 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Kao neosnovan odbijen je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, na ime naknade obične štete, preko dosuđenog iznosa iz stava drugog izreke presude do traženog iznosa od 168.514 eura, kao i za traženu zakonsku kamatu na iznos od 12.900 eura.
- Stavom četvrtim navedene presude odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev BB Hidro kojim je tražio da se obaveže država da im je na ime naknade štete – izmakla koristi u iznos od 1.410.915,93 eura - navedeno je u saopštenju Privrednog suda.
Po istoj presudi, BB Hidro je dužan da državi, na ime troškova postupka, nadoknadi iznos od 10.647,88 eura, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude.
Na prvostepenu presudu stranke imaju pravo žalbe Apelacionom sudu Crne Gore.

Privredni sud: Država da isplati štetu BB Hidro zbog raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”

Vlada Crne Gore zvanično je juče odobrila isplatu 400.000 eura iz budžetske reserve za nadoknadu štete farmerima kojima su grla stradala od kju groznice. Isplata štete je, prema ranijoj najavi ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, počela u ponedjeljak.
Njegov resor, kako je navedeno u usvojenom dokumentu, intenzivno razmatra moguće mjere podrške farmerima uvažavajući potrebu obnove stočnog fonda i očuvanja poljoprivredne proizvodnje. 
Joković je nedavno obećao farmerima da će Ministarstvo početkom naredne godine pronaći najadekvatniji model za ugrožena domaćinstva u nabavci novih grla zbog izgubljene dobiti. 
<h2>Statistika</h2>
Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Nikšić i Danilovgrad su i dalje jedine opštine u Crnoj Gori u kojima je registrovana ova bolest stoke, a do sada je eutanazirano više od 200 životinja.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uvjeravaju da intenzivno prate situaciji, te da su od samog izbijanja virusa preduzeli i sprovode sve mjere u cilju sprječavanja dalje pojave i širenja bolesti.
Napominju da je neškodljivo uklanjanje leševa životinja veoma izazovan proces s obzirom da u Crnoj Gori još ne postoji uspostavljen sistem za sakupljanje, preradu ili uništavanje nus proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i leševe životinja.
- Crna Gora odnosno resorno Ministarstvo je za ove potrebe obezbijedilo sredstva za izgradnju objekta u saradnji sa Svjetskom bankom u okviru MIDAS 2 projekta i aktivnosti su u toku, a završetak radova se ne očekuje prije 2027. godine – ističe se u informaciji.
Podsjeća se da je, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, obaveza svake lokalne samouprave da obezbijedi sakupljanje i uništavanje nus proizvoda životinjskog porijekla (što uključuje i leševe zaraženih životinja) u slučaju da ne postoji pravno ili fizičko lice koje obavlja te poslove. Takođe je zakonom definisano da više jedinica lokalne samouprave može sporazumno obezbijediti vršenje ovih poslova. 
<h2>Protesti</h2>
Međutim, nijedna lokalna samouprava nije ispunila propisanu zakonsku obavezu odnosno nema stočno groblje, ni jamu grobnicu za zbrinjavanje leševa uginulih/usmrćenih životinja, kao ni definisanu lokaciju za istu. 
- Lokalne samouprave opština Danilovgrad i Nikšić su, po zahtjevu Uprave, odredile odgovarajuće lokacije, ali je proces bio veoma spor, što je kada su u pitanju zarazne bolesti životinja jako opasno. Posebno su uznemirujuća postupanja građana ovih opština, koji su protestovali, blokirali puteve i veoma energično se suprotstavljali sprovođenju neškodljivog uklanjanja i zakopavanja na prethodno određenim lokacijama. Sve ovo je uslovilo dodatno odlaganje određivanja lokacija od strane nadležnih službi opština Danilovgrad i Nikšić, a samim tim je i prolongiran proces uklanjanja zaraženih grla sa gazdinstava, što pogoduje širenju zaraze – navodi se u dokumentu.
Podsjećamo, mještani Bogetića danima protestuju i blokiraju put Nikšić-Podgorica na sat jer im čelni ljudi Opštine Nikšić ne odgovaraju na njihov zahtjev da im se u pisanoj firmi da garancija da na području te mjesne zajednice neće više zakopavati eutanazirane i uginule krave oboljele od kju groznice.
Na dvije lokacije u Ljeskovim dolima, koje pripadaju MZ Bogetići, zakopano je preko 100 grla stoke.
Zabilježeno je i više slučajeva obolijevanja i kod ljudi, a najviše ih je prijavljenih u Nikšiću, Danilovgradu i Podgorici. Većina ih je bilo profesionalno eksponirano oboljelim životinjama i biološkom materijalu u laboratoriji.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković nedavno je za TVNK rekao da se kju groznica stavlja pod kontrolu i da je mnogo je manji broj registrovanih slučajeva u odnosu na prethodni period.

Vlada odobrila: Farmerima 400.000 eura odštete, objekat za uništavanje uginulih životinja 2027.

Biznismen Budimir Krstović i njegova kćerka Marina podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbe protiv države Crne Gore radi naknade štete - on tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura a ona 160.000 eura.
Tužbu koju je Marina Krstović podnijela protiv države radi naknade štete zadužila je sutkinja Jelena Anđelić.
- Takođe, Osnovnom sudu u Podgorici je predata tužba tužioca Budimira Kstovića protiv tužene Države Crne Gore radi naknade štete. Predmet je u radu kod sudije Sima Rašovića – navodi se u odgovorima portalu ETV.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu ove godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji “Dokaz” na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake njena porodica sada planira. Ispričala je i do sada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi “nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina”, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je, pored ostalog Krstović.

Marija Žižić

Budimir Krstović traži 560.000, Marina 160.000 eura

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: odsteta