Vlada je na današnjoj sjednici donijela Rješenje o određivanju Sabine Muratović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje i brigu o porodici u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako je navedeno u saopštenju, na &nbsp;105. sjednici je donijeto Rješenje o imenovanju Snežane Vuković za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici.
Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju Pavla Garčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Damira Davidovića, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine mr Dušana Savićevića, Rješenje o određivanju Dalibora Đerića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Željka Leovca, Rješenje o imenovanju Milorada Radojičića za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u ranijem Ministarstvu energetike Zvjezdana Vujovića.
Osim navedenog, Vlada je donijela Rješenje o određivanju Zvjezdana Vujovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za elektroenergetiku u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva mr Marijane Perić, Rješenje o određivanju mr Marijane Sekulović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva, Rješenje o imenovanju Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu na čijem čelu je mr Marash Dukaj, ministar javne uprave.
Dejana Uskoković je, kako je saopšteno, određena za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala, na IX vanrednoj Skupštini akcionara „Novi prvoborac“ AD Herceg Novi.
Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Sabine Muratović.
Donijeto je Rješenje o određivanju Vesne Bigović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao i Rješenje o određivanju Vlada Šćepanovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Muratović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za socijalno staranje

Vlada Crne Gore je 7. oktobra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela više odluka od značaja za rad državne uprave i razvoj Glavnog grada.
Na sjednici je razmatrana Informacija o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici, sa predlogom lokacije za izgradnju novog „Pravosudnog kompleksa“, čime se stvaraju uslovi za modernizaciju i objedinjavanje rada sudskih i tužilačkih institucija u glavnom gradu.
Vlada je, takođe, dala saglasnost za podršku kandidaturi Glavnog grada Podgorice za titulu Evropska prijestonica mladih 2028. godine, čime Crna Gora potvrđuje opredjeljenje ka jačanju uloge mladih u društvu i unapređenju evropskih vrijednosti kroz omladinske politike.
Donijet je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva evropskih poslova, kojim se preciznije uređuje struktura i radna mjesta u cilju efikasnijeg sprovođenja evropske agende.
U okviru kadrovske politike, Vlada je usvojila predlog za razrješenje državne sekretarke u Ministarstvu finansija Bojane Bošković dužnosti državne sekretarke u Ministarstvu finansija, &nbsp;na lični zahtjev.
Navedene odluke predstavljaju nastavak aktivnosti Vlade na jačanju institucionalnih kapaciteta, podršci mladima i daljem usklađivanju sa evropskim standardima upravljanja.

500x500

Vlada podržala kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. i odobrila izgradnju „Pravosudnog kompleksa“ u glavnom gradu

Vlada je, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja s Izvještajem sa javne rasprave.&nbsp;
- Predmetnim izmjenama zakona obezbijediće se uslovi za poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika u cilju sprečavanja obavljanja neregistrovane djelatnosti ili osnivanja privrednih društava suprotno zakonu. Na ovaj način doprinijeće se suzbijanju sive ekonomije i sprečavanju izbjegavanju plaćanja poreza, odnosno utaje poreza. Naime, predloženim zakonskim rješenjem poreskom organu daje se mogućnost da izvrši blokadu računa privrednim društvima i preduzetnicima koji nijesu izvršili registraciju, odnosno nijesu uskladili akte i organizaciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao i privrednim društvima koja su imala obavezu, a nijesu se registrovala u bilo kojem registru u skladu sa zakonom. Takođe, u cilju unapređenja i olakšanja načina poslovanja poreskih obveznika navedenim izmjenama predlaže se rješenje koje će omogućiti poreskim obveznicima da transfer sredstava, osim preko računa otvorenog kod banke, vrše i preko platne institucije, odnosno institucije za elektronski novac koja ima odobrenje za pružanje platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet. Kako je na sjednici istaknuto, predloženim izmjenama predviđeno je da priređivači igara na sreću mogu da visinu blagajničkog maksimuma odrede u višem iznosu u odnosu na propisani, samo uz prethodno odobrenje poreskog organa. Takođe, u cilju smanjenja broja poreskih obveznika koji izbjegavaju da izmire dospjela poreska potraživanja, kroz pokretanje postupka stečaja ili likvidacije preduzeća te dalje posluju kroz otvaranje drugog preduzeća, ovim izmjenama, kao poboljšanje postojećeg rješenja, propisuje se zabrana osnivanja novog privrednog društva ili registrovanja kao preduzetnik licu nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, kao i licu koje ima učešće preko 25 % u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruju poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Kako se navodi u materijalu, ovim licima zabranjeno je i sticanje akcija ili udjela u drugom privrednom društvu, odnosno svojstva člana drugog privrednog društva, osim ako su te akcije ili udjele stečene nasljedstvom ili na osnovu pravosnažne sudske odluke - &nbsp;navodi se u saopštenju Vlade.
Usvojena je Informacija o Analizi digitalnih tokova i alata u turizmu Crne Gore.&nbsp;
- Analiza postojećih digitalnih alata za registraciju turista u Crnoj Gori imala je za cilj procjenu trenutnog stanja, identifikaciju izazova i razvoj koncepta jedinstvenog turističkog informacionog sistema koji će unaprijediti upravljanje podacima i digitalnu transformaciju sektora. Obuhvatila je pregled zakonodavnog okvira, aktera, postojećih sistema i poslovnih procesa, te dala preporuke za efikasniju međuinstitucionalnu saradnju, unapređenje zakonodavnog okvira, smanjenje sive ekonomije i administrativno rasterećenje. Trenutno stanje karakteriše nedostatak integrisanog sistema i digitalne zrelosti koji podrazumjeva postojanje fragmentisanih sistema - desetine softverskih rješenja parcijalno razvijenih, koji nisu interoperabilni sa postojećim centralnim sistemima niti međusobno. U tom smislu, uvođenje Turističkog informacionog sistema (TIS) predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore, u skladu sa ciljevima Reformske agende 2022–2026 i nacionalnim dokumentima digitalne transformacije. Kao centralna digitalna platforma za evidenciju turista, smještajnih objekata, prijava i odjava, kao i upravljanje taksama, TIS će omogućiti tačne, ažurne i dostupne podatke u realnom vremenu za sve relevantne institucije. Vlada Crne Gore prepoznaje TIS kao jedan od ključnih instrumenata za povećanje efikasnosti javne uprave, borbu protiv sive ekonomije i jačanje konkurentnosti turističkog sektora, stoga je njegova hitna implementacija neophodna kako bi se uspostavio transparentan, održiv i efikasan sistem upravljanja turizmom. Tim povodom, zadužuju se Ministarstvo turizma i Ministarstvo javne uprave da nastave sa aktivnostima u pravcu uvođenja TISa koji će omogućiti automatsko praćenje, bolju evidenciju i transparentnost podataka, automatizaciju i ubrzanje procesa, smanjenje administracije i sive ekonomije, kao i bolje planiranje i povećanje prihoda od taksi - saopštili su iz Vlade.
Vlada je usvojila Program mjera za imunizacije 2026- 2028 sa Akcionim planom 2026-2028.&nbsp;
- Program je usmjeren na poboljšanje obuhvata vakcinama i time prevenciju postojećih poznatih prijetnji. Ovaj dokumument je prvi put izrađen u Crnoj Gori, i posebna pažnja posvećena je najranjivijim grupama stanovništva, kao što su djeca, koji su najosjetljiviji na zarazne bolesti koje se preveniraju vakcinama kroz kalendar redovne vakcinacije. Osim toga, program obuhvata i mjere za obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji povećano oklijevanje ili odbijanje vakcinacije ili ograničen pristup vakcinama i vakcinalnim servisima/uslugama. Kako je naglašenno u diskusiji, ovaj program nije samo odgovor na sadašnje izazove, već predstavlja srednjoročni plan koji će unaprijediti zdravlje i dobrobit svih građana, stvarajući temelje za sigurno i zdravo društvo u borbi protiv zaraznih bolesti. Samo kroz zajednički rad svih sektora – zdravstvenog, obrazovnog i civilnog – Crna Gora može postići ciljeve imunizacije koji će obezbijediti bolju zaštitu i kvalitet života za svoje građane. Za implementaciju predloženog Akcionog plana za period 2026-2028, potrebno je izdvajanje finansijskih sredstava u ukupnom iznosu od 607.050 eura. U 2026 godini, potrebno je izdvojiti finasijska sredstava u iznosu od 222.350 eura, 192.350 eura u 2027, a takođe u 2028. godini, 192.350 eura", stoji u saopštenju.
Vlada je usvojila Program gazdovanja šumama za 2025. godinu.&nbsp;
- Sredstva za realizaciju Programa gazdovanja šumama planirana su budžetom Crne Gore za 2025. godinu na iznos od 7.497.959 eura. Usvajanje Programa i njegova implementacija, imaju u smislu odredbi Zakona o šumama zadatak kvantifikovanja mjera na gazdovanju šumama, po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, shodno planskim dokumentima u šumarstvu, a sve sa ciljem obezbjeđivanja održivog gazdovanja i upravljanja šumskim resursima. Održivi način gazdovanja šumama, shodno Zakonu o šumama, podrazumijeva obezbjeđivanje prirodnog načina obnavljanja šuma i prirodne selekcije, podsticanje mješovite strukture sastojina koje su prilagođene stanišnim uslovima, obezbjeđivanje očuvanja trajne proizvodne sposobnosti šuma i unapređenja šumskog fonda u pogledu kvantiteta i kvaliteta i povećanja prinosa šuma, unapređivanje vitalnosti i ekološke stabilnosti šuma, obezbjeđivanje očuvanja biološke raznovrsnosti šuma, šumskog zemljišta i vodnog režima, kao i drugih povoljnih uticaja koje šuma ima na životnu sredinu i ljude - saopštili su iz Vlade.
Donijeta je Odluka o godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu.
- Formiranje obaveznih rezervi vrši se postepeno, u skladu sa dinamikom definisanom Akcionim planom, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine. Članom 32 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisana je obaveza donošenja Godišnjeg plana kojim se detaljno planira količina rezervi koje Uprava treba da formira do kraja godine, kao i finansijska sredstva potrebna za realizaciju nabavki. Ovaj plan je neophodan za usklađeno i transparentno djelovanje Uprave u ostvarivanju zakonskih obaveza. Godišnji plan za 2025. godinu predstavlja temeljni dokument koji obuhvata projektovane količine rezervi, potrebna sredstva prikupljena putem naknada za finansiranje obaveznih rezervi, pregled dostupnih skladišnih kapaciteta, te politiku nabavki i ostale ključne aktivnosti Uprave. S obzirom na to da je zakon koji reguliše predmetnu oblast usvojen u decembru 2024. godine, te da su i podzakonski akti usvojeni u februaru 2025. godine, bilo je neophodno prikupiti precizne podatke o prihodima i potrebama kako bi plan bio realan i izvediv. U skladu sa zakonskim okvirima, minimalna količina obaveznih rezervi definiše se na osnovu prosječnog dnevnog neto uvoza ili potrošnje naftnih derivata, dok Uprava formira i održava minimalno 50% ukupnih rezervi, uvećano za rezerve uvoznike sa manjim obimom uvoza. Uprava djeluje kao tržišni subjekt, obavljajući kupovinu, skladištenje i kontrolu kvaliteta derivata, uz princip transparentnosti, tržišne neutralnosti i minimiziranja troškova. Na osnovu podataka o uvozu, izvozu i potrošnji naftnih derivata i količini komercijalnih rezervi naftnih derivata u 2024. godini, utvrđena je obaveza formiranja rezervi za period od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. godine u količini od ukupno 112.340 metričkih tona. Ova količina je ekvivalentna količini od 90 dana neto uvoza i predstavlja ukupnu količinu, odnosno obavezu Crne Gore, koju treba da ispune Uprava i uvoznici naftnih derivata. Donošenjem Godišnjeg plana Uprava obezbjeđuje pravovremenu i efikasnu realizaciju zakonskih obaveza, garantujući da će obavezne rezerve biti formirane u propisanim rokovima i količinama, čime se doprinosi sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u Crnoj Gori, i ispunjavanju obaveza iz pristupnih pregovora, budući da formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedno od tri ključna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika - naveli su u saopštenju iz Vlade.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Sporazuma o finansiranju između programa Ujedinjenih nacija za razvoji i Ministarstva unutrašnjih poslova, a u cilju realizacije Programa saradnje između Ministarstva unutrašnjih poslova i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na pružanju operativne podrške Ministarstvu u periodu 2025 – 2027. godina.&nbsp;
- Sporazumom se rješava jedan od ključnih izazova, a tiče se obezbjeđivanja osnovne opreme za rad policijskih službenika – nabavka policijske uniforme, koja je ne samo dio vizuelnog identiteta institucije, već jedno od ključnih službenih obilježja koje policijskim službenicima daje legitimitet u primjeni policijskih ovlašćenja i od vitalnog je značaja ne samo za efikasno obavljanje njihovih dužnosti, već i za očuvanje povjerenja javnosti i operativne spremnosti institucije. U diskusiji je ukazano i da je nabavka uniformi za širi sastav Uprave policije je posljednji put realizovana 2016. godine. U cilju realizacije Programa saradnje, potrebno je obezbjeđivanje finansijskih sredstava iz budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 4.434.477 eura od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. Obezbjeđenje finansijskih sredstava će se sprovesti kroz dvije tranše. Prva tranša je predviđena za sredinu septembra 2025. u iznosu od 1.934.477 eura dok će druga tranša u iznosu od 2.500.000 eura biti realizovana krajem aprila 2026. godine. Napominje se da je Aktivnost nabavke policijske uniforme prepoznata kao višegodišnji projekat u okviru Zakona o budžetu za tekuću fiskalnu godinu, te da su sredstva za uplatu prve tranše obezbijeđena na potrošačkoj jedinici Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uplata druge tranše planirana je nakon usvajanja Zakona o budžetu za 2026. godinu - &nbsp;zaključuje se u saopštenju Vlade.

1250x600

1084x550

Vlada usvojila novi niz odluka: Uvodi se jedinstveni turistički informacioni sistem

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici usvojila više odluka, među kojima se ističe uvođenje dodatnih međunarodnih restriktivnih mjera prema Rusiji u skladu sa politikom Evropske unije, kao i usvajanje amandmana na zakon o priznavanju inostranih diploma, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Kako se dodaje, u skladu sa obavezama prema zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije, Vlada je usvojila Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera na osnovu odluka Savjeta Evropske unije i regulativa EU, koje se odnose na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine,
- Izmjene i dopune postojeće Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera u vezi sa djelovanjima Ruske Federacije koja destabilizuju situaciju u Ukrajini, Odluku o uvođenju restriktivnih mjera kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju i pripojenje ukrajinskih regija koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine - navedeno je u saoopštenju.&nbsp;
Pored odluka iz oblasti spoljne politike, Vlada je donijela i Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, čime se dodatno uređuje postupak nostrifikacije diploma i izjednačavanja kvalifikacija stečenih u inostranstvu.&nbsp;
Vlada je osvojila i Platformu za radnu posjetu predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića Japanu, koja će biti realizovana u periodu od 25. maja do 1. juna 2025. godine kao i Platformu za učešće potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filipa Ivanovića na forumu „Jerevanski dijalog“, koji će se održati u Jerevanu, Republici Jermenija, 26. i 27. maja 2025. godine.

Vlada usvojila odluku EU o sankcijama Rusiji; usvojeni amandmani o priznavanju diploma i platforme za međunarodne posjete

Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.
To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).
Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.
- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.
Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).
- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.
Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.
- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

Politički „ping-pong“ u prebacivanju zakona između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Skupštine Crne Gore dodatno usporava evropski put države, koja i bez toga počinje da pokazuje znake zastoja u ispunjavanju obaveza u ključnim oblastima za evropske integracije.
Naime, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 3. februara vratio Skupštini paket zakona na ponovno razmatranje. Ovu odluku obrazložio je željom da poslanici zaista pročitaju zakone.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, niti usvajanje zakona bez rasprave i diskusije- naveo je predsjednik Crne Gore na društvenim mrežama.
Riječ je o paketu od 25 zakona koji su već dobili zeleno svjetlo Evropske komisije, a koji su neophodni kako bi Crna Gora mogla nastaviti zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima.
Dva dana kasnije, predsjednik države je promijenio stav i proglasio zakone važećim. Kazao je da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, prema njegovoj procjeni, ne bi imalo nikakav efekat.
Ovaj paket zakona, u političkom žargonu nazvan „plavi zakoni“, već je imao zeleno svjetlo Brisela.
Evropska komisija potvrdila je da je primila k znanju odluku predsjednika Crne Gore da zakone proglasi važećim.
- Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi- izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Međutim, ovaj posljednji potez samo je iznio na površinu problem da Crna Gora, koja ulazi u završnicu pristupnih pregovora, počinje da pokazuje znakove usporavanja procesa.
Ambicija, ne samo Crne Gore već i evropskih institucija, jeste da država zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primjena državnog slogana „28 do 28“, što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine, uz dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju, koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim.
Ratifikacija mora proći kroz sve postojeće države članice Evropske unije, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. Riječ je o procesu koji obično traje između jedne i tri godine.
Međutim, Crna Gora, koja se smatra liderom u pristupnom procesu, počinje da razvlači dinamiku.
Prema navodima evropskih zvaničnika, imenovanje na ključne funkcije, poput sudija Ustavnog suda, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, već predstavlja ozbiljan problem za pregovore o članstvu. Da je predsjednik Milatović zadržao „plave zakone“, to bi, kako navode izvori Radija Slobodna Evropa, ugrozilo predstojeće međuvladine konferencije planirane za mart i april, na kojima bi mogla biti zatvorena pojedina pregovaračka poglavlja.
To potvrđuje i Mersije.
- Stalna kašnjenja u ključnim procesima, poput usvajanja zakona i imenovanja na upražnjene pozicije, ukoliko ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine- navodi on.
Evropski poslanik Tomislav Sokol, član delegacije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore, upozorio je da usporavanje dinamike usvajanja zakona potrebnih za zatvaranje poglavlja „može imati dugoročne posljedice po evropski put države“.
- Prozor Evropske unije neće biti zauvijek otvoren, a zna se ko ga želi zatvoriti, zbog čega je važno ne propustiti trenutak koji se rijetko ponavlja- naglasio je Sokol.
Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji. Očekuje se da će tokom prve polovine godine Evropska unija odobriti formiranje radnih grupa koje će raditi na nacrtu Sporazuma o članstvu.
Tekst tog sporazuma definiše uslove članstva, prelazne aranžmane, zaštitne mjere, budžetski doprinos, broj poslanika u Evropskom parlamentu, broj glasova u Savjetu Evropske unije i komesara iz Crne Gore.
Prema pregovaračkim principima koje je usvojila Konferencija o pristupanju, sporazumi postignuti tokom pregovora po pojedinim poglavljima, čak i djelimični, ne mogu se smatrati konačnim dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum o svim poglavljima.
Crna Gora treba da zatvori još 23 pregovaračka poglavlja, a za svako zatvaranje neophodna je saglasnost svih država članica Evropske unije.

RSE: Da li se pojavljuju signali zastoja na evropskom putu Crne Gore?

Službenici policije uhapsili su N.J. (23) iz Podgorice, osumnjičenog za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;Navodi se da su pripadnici odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Podgorica, u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, realizovali jutros koordinisane policijske aktivnosti u tim gradovima, u cilju sprečavanja zloupotrebe droga, razbijanja mreža ulične distribucije narkotika i lociranja i hapšenja međunarodno traženih osoba.
&nbsp;- Pretresom kuće koju koristi N.J. pronađene su 23 pvc kesice sa marihuanom, namijenjene uličnoj prodaji, vaga za precizno mjerenje, 370 EUR, drobilica sa ostacima marihuane, veći broj pvc kesica za pakovanje, policijska „stop“ palica, tri mobilna telefona, noževi, elektrošoker i drugi predmeti- rekli su iz policije.
Oni su kazali da je N.J, nakon prikupljenih obavještenja od više osoba, uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga.

Uhapšen Podgoričanin kod kojeg su pronađeni marihuana, novac, policijska palica, noževi, elektrošoker

Poziciju vršioca dužnosti glavnog administratora Glavnog grada preuzeo je Ratko Orović, advokat.
Orović je za „Dan" potvrdio da je imenovan.
– Za vršioca dužnosti glavnog administratora imenovan sam 2. februara – saopštio je Orović.&nbsp;
Glavni grad je više mjeseci bio bez glavnog administratora. To je u sistemu Glavnog grada drugostepeni organ u upravnim stvarima iz nadležnosti organa uprave i posebnih službi.&nbsp;

Ratko Orović v.d. glavnog administratora Glavnog grada

There seems to be no end to the troubling public appearances of the Director of the Police Directorate Lazar Šćepanović. The head of the police force, or „Tiger“, as friends and colleagues nickname him, threatened the author of the TV show „Načisto“, journalist Petar Komnenić, last night, saying he would initiate proceedings against him over a question he asked.
What is particularly concerning is that Šćepanović, speaking from the position of the country’s top police official, sets an example in this way, and possibly a future pattern of behavior for other police officers.
<h2>Šćepanović says one thing, the Minister of Justice and the Court President another</h2>
On the TV Vijesti program „Načisto“, a heated debate erupted over the escape of Miloš Medenica, between Šćepanović on one side, and Minister of Justice Bojan Božović and the President of the Podgorica High Court Zoran Radović on the other.
Šćepanović stated that violating a supervision measure such as a ban on leaving one’s residence does not constitute a criminal offense. What alarmed both those present in the studio and the wider public was the statement by the country’s top police official that Medenica would not have been arrested on the day the verdict was pronounced even if police officers had been standing in front of the building and encountered him there.
- For the sake of precision and the citizens of Montenegro, even if the police had found this person in front of the building, they could not have deprived him of liberty, because under the law the three-year detention period had expired. We would not have been able to arrest him - Šćepanović claimed.
Minister of Justice Bojan Božović asked Šćepanović whether he understood that a person commits a criminal offense by violating an obligation imposed on him.
Šćepanović, raising his voice, replied that violating a supervision measure is not a criminal offense.
Božović responded that it is.
The President of the Podgorica High Court, Radović, said that the police had the authority to prevent Medenica from leaving the apartment and to return him“.
- He could have been detained and the building secured - he added.
After that, the journalist remarked that Šćepanović was in conflict both with the minister and with the president of the Podgorica High Court, to which Radović added that the Director of the Police Directorate was „in conflict with himself“.
<h2>Šćepanović offended by the word „ficus“</h2>
The show’s author said that the information coming from the country’s top police official was alarming, because Šćepanović applies that law and will behave in the same way in such situations that he will not deprive individuals of liberty - which Šćepanović himself confirmed by interjecting - „that’s right“.
Komnenić then asked: „What do we need the police for, then, and are they just a ficus?“ given that they would not react even if the convicted Medenica had walked past them, and that, according to the police chief, they would not be allowed to detain him.
Šćepanović then demanded that the journalist apologize to the Montenegrin police for using the word „ficus“.
- After this, we will initiate proceedings against Komnenić for insulting police officers - the Director of the Police Directorate threatened.
Minister of Justice Božović attempted to calm the situation with interjections such as: „Easy, easy“.
The journalist reiterated that it was a legitimate journalistic question to ask whether the „police are a ficus in the system“ if they cannot detain a person who is violating a measure imposed by a court, and whether this means that the necessary legislative amendments have not been adopted and that a legal loophole exists allowing such situations to occur.
- Listen to the question first, and then accuse people. When you are facing a problem, do not try to get out of it by arguing - the show’s author told Šćepanović.
Minister Božović agreed with the journalist that such a question does not constitute an insult to the police, and said that he perceived what was said as part of a lively debate.

Tag: odluke-vlade