Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Još nema odluke o direktoru FZD

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, a na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se po prvi put otvara put za njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo.
Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što, kako kažu u Ministarstvu zdravlja, predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja preko 1,6 miliona eura.
Vlada je zato dašanjim zaključkom zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje Radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektoloških usluga i sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori.
- Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbjedimo logopedsko-defektoloških usluga za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.
- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloskih usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Današnjom odlukom Vlade stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu. Naša je obaveza da svako dijete u Crnoj Gori dobije pravovremenu, kvalitetnu i dostupnu podršku – u svojoj zemlji, u svom okruženju - poručio je Šimun.
Kako je rečeno iz Šimunovog resora, Vlada i Ministarstvo zdravlja ovim korakom potvrđuju posvećenost unapređenju dostupnosti specifičnih zdravstvenih usluga i jačanju domaćih stručnih kapaciteta, kako bi podrška najranjivijim grupama bila blagovremena, kvalitetna i dostupna u okviru javnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

Logopedsko-defektološke usluge u okviru javnog zdravstva

Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2026. godini, na pragu elektrana, planirana je u iznosu od 3.798 GWh, što je za oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u 2025, saopšteno je iz Vlade koja je na današnjoj sjednici donijela Odluku o Energetskom bilansu za 2026. godinu.&nbsp;
Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije i planiranog značajnog povećanja proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za 2026. godinu planiran suficit, koji iznosi 398 GWh.&nbsp;
Kako je rečeno iz Vlade, u narednoj godini je planirano puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW.&nbsp;
- Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija bi ukupna snaga do kraja 2026. godine iznosila oko 25 MW snage.&nbsp;
- Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW - poručili su iz Vlade.
Zakonom o energetici utvrđeno je da se energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i bilansa drvnih goriva.
- Energetski bilans za 2026. godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane „Elektroprivrede Crne Gore“ AD Nikšić, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica, „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD Podgorica, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane „Rudnika uglja“ AD Pljevlja, od naftnih kompanija je dobijen procijenjeni promet naftnih derivata koje će naftne kompanije nabavliti i staviti u promet na tržište Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2026. godine. U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom.

1250x600

1084x550

Vlada najavljuje energetski skok: TE se vraća u pogon, rast proizvodnje struje od 57,6 odsto u 2026.

Ustavni sud Crne Gore tokom ove sedmice donio je odluke u više od 150 ustavnih žalbi iz 2023. godine, čime je nastavio da efikasno sprovodi Plan za rješavanje zaostalih predmeta i štiti ljudska prava na nacionalnom nivou, saopšteno je iz tog suda.
Dva vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama usvojila su 18 ustavnih žalbi, utvrdili povrede ljudskih prava i zbog utvrđenih povreda ukinuli odluke redovnih sudova i predmete vratili na ponovno odlučivanje.
- Odbijeno je 130 ustavnih žalbi, šest je odbačeno, u dva predmeta nije postignuta jednoglasnost pa su upućeni na sjednicu Suda, dok je u jednom predmetu postupak obustavljen. Vijeća su, takođe, povukla deset predmeta iz razmatranja - navedeno je u saopštenju.
Ovakvi rezultati, kažu u Ustavnom sudu, potvrđuju efikasnost Plana za rješavanje zaostalih predmeta, koji je Ustavni sud usvojio u junu 2024. godine, nakon stupanja na dužnost predsjednice suda Snežane Armenko.
Rukovodilac Odjeljenja za ustavne žalbe Milan Vukčević istakao je da su ustavnosudski savjetnici, zajedno sa sudijama izvjestiocima, tokom oktobra uložili veliki napor u radu na ovim predmetima.
- Rezultat intenzivnog rada ustavnosudskih savjetnika ovog odjeljenja ogleda se u velikom broju pripremljenih predmeta u svakodnevnim konsultacijama sa sudijama. Imajući u vidu zacrtani cilj da se u toku ove kalendarske godine svi zaostali predmeti iz 2023. godine riješe, nakon održanih vijeća za meritorno odlučivanje približavamo se ostvarivanju tog ambicioznog cilja. Napomenuo bih da, kada je u pitanju struktura predmeta, pored onih složenih, jedan dio predmeta su i tzv. tipski predmeti, koji su se odnosili na ustavnopravna pitanja u kojima postoji dobro uspostavljena praksa Ustavnog suda - kazao je Vukčević.
Najveći broj žalbi se odnosio na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na pravo na pristup sudu, pravo na obrazloženu sudsku odluku i proizvoljnu primjenu mjerodavnog prava.
Dodatno, dio žalbi se odnosio na povredu prava na imovinu, prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja.
- Ustavni sud će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem Plana za rješavanje zaostalih predmeta u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u instituciju - poručeno je u saopštenju.

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Krivično vijeće sutkinja Višeg suda Vesne Kovačević sjutra će u 10 sati za kada je zakazan nasatavak ročišta odlučiti da li će prihvatiti prijedlog tužioca Vukasa Radonjića koji je danas zatražio da se odredi pritvor bivšoj predsednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja se tereti da je bila dio kriminalne grupe koja ju je, prema stavu SDT-a, formirao njen sin Miloš Medenica. Takav zahtjev tužioca uslijedio je nakon saslušanja vještaka medicinske struke doktora Miodraga Šoća. Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović usprotivio se prijedlogu tužioca Radonjića, navodeći da njegova branjenica ima teško oboljenje kičme. Sudsko vijeće je nakon pauze koja je trajala sat, ipak, odlučilo da se o zahtjevu tužioca Radonjića izjasni sjutra. Na početku ročišta svjedočio je doktor Šoć koji je kazao da zdravstveno stanje Medenice nije dobro, da ona ima probleme sa kičmom i zbog stepena oboljenja opravdano je što se nalazi na liječenju u Risnu i što tamo prima terapiju. -Liječenje će trajati 15 dana i to podrazumijeva fizikalnu terapiju u bolnici. Nakon toga biće sposobna da prisustvuje pretresu uz korišćenje terapije &nbsp;- kazao je Šoć.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902140936_bdcf982a936327ef3044a5ac058e242259a080fb47ad72e4f6a44a54ce44fb89.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902140936_bdcf982a936327ef3044a5ac058e242259a080fb47ad72e4f6a44a54ce44fb89" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dr Šoć"> <figcaption>Dr Šoć(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je rekao da u uputu od 13. avgusta piše da sa terapijom počinje početkom septembra, zašto ne ranije nije pitanje za njega nego neurohirurga koji je dao uput i tu preporuku. Vještak Šoć kazao je i da se Medenica opravdano nalazi na bolničkom liječenju u risanskoj bolnici. On je odgovarajući na pitanje tužioca Radonjića rekao da terapiju koju sada prima u Risnu ne može primati ambulantno i dolaziti na suđenje. - Bolovi kičme kod Medenice neće prestati dok se ne uradi stablizacija vratnog dijela. Bolovi će se pojačavat svakim stresom - kazao je Šoć.&nbsp; On je u nekoliko navrata ponovio da Medenica treba da bude u bolnici i primi terapiju i da, prema njegovom mišljenju, ne bi bilo dobro da je prima ambulantno pa da ide na ročišta. Advokat Begović je nakon saslušanja vještaka Šoća kazao da je jasno da je izostanak Vesne Medenice opravdan i da treba da bude na bolničkom liječenju. Prema mišljenju advokata, neosnovane su insinuacije koje su stvorene u javnosti da ona pokušava da odgađa ročišta jer 15. oktobra ističu tri godine od kada je njen sin u pritvoru a nije donijeta prvostepena presuda. Sutkinja Vesna Kovačević je rekla da se radi o ozbiljnom predmetu i da "nju ne zanima da li će Miloš Medenica izaći iz pritvora, kada će se to desiti" jer od kad je ona "zadužila predmet dosta je uradila za četiri mjeseca". -Cilj ovog vijeća je da se utvrdi istina, a ne da se predmet pretrupi - kazala je sutkinja Kovačević. Advokat Begović je rekao da Medenici treba da se pruži šansa da se izliječi jer ona ima teško oboljenje kičme. Tužilac Radonjić danas je obrazložio da traži pritvor za Medenicu jer smatra da ona izbjegava da dođe na glavni pretres. - Optužena je trebalo da se liječi i prije nekoliko mjeseci i to mi ne sporimo. Ne sporimo da je žena bolesna. Međutim, treba imati u vidu činjenicu da bolničko liječenje dobijate 13. avgusta i da je predviđeno da traje dvije sedmice ona sa terapijom počinje dan uoči ročišta - kazao je tužilac. On je istako da se radi o opstrukciji postupka i izgleda tih razloga traži da joj se odredi pritvor. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Tužilac traži pritvor za Vesnu Medenicu, sudsko vijeće o tome će odlučiti sjutra

Milorad Dodik najavio je danas raspisivanje referenduma nakon odluke o oduzimanju mandata.
- Mandat mi je dao narod, zato ćemo ga poslušati na referendumu u meni i funkciji koje obavljam, koje će se, vjerujem kako smo dogovorili, na bazi odluke Skupštine održati u narodnom periodu. Bošnjačka politika je potrošila sve svoje želje, mi cijenimo uzalud. Nisu željeli za sebe, već su željeli protiv nas. Sve što rade ovo vrijeme bilo je usmjereno protiv Republike Srpske - kazao je Dodik, a prenosi N1.
U obraćanju novinarima kazao je da je koalcija odlučna da brani “dejtonsku poziciju Republiku Srpske.”
Dodik je zatim ponovio da visoki predstavnik nije legitiman.
Dodik kojem je odlukom Centralne izborne komisije, nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska obratio se novinarima u Palati Republike Srpske zajedno sa svojim koalicionim parterima sa kojima se prethodno sastao.
Iako ima pravo na žalbu protiv odluke Dodik je danas najavio da je neće poštovati.
- Zaklinjem se da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona BiH i Republike Srpske časno se držati.” Ovdje nema nikakvog CIK-a – naveo je Dodik ranije na društvenim mrežama.

Dodik raspisuje referendum o sebi: Poslušaću narod

Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta u Budvi većinom glasova usvojeno je povećanje mjesečnih odborničkih naknada sa 300 na 500 eura, a za povredu reda na skupštinskim zasijedanjima predviđene su i novčane kazne.
Osim naknada odbornika uvećane su i naknade za učešće u radu stalnog radnog tijela Skupštine opštine i Kolegijumu predsjednika Skupštine, te naknade za prisustvovanje pri sklapanju braka i partnerstva.
U Odluci o naknadama, koja je dobila zeleno svjetlo na sjednici, navedeno je da predsjednik Kolegijuma mjesečno prihoduje 75, a članovi pomenutog tijela 60 eura.
Za predsjednika stalnog radnog tijela lokalnog parlamenta predviđena je naknada od 60, za člana 35, dok će član u dva ili više stalnih tijela mjesečno primati 60 eura.
U obrazloženju je navedeno da su nova rješenja o novčanim naknadama za odbornike racionalna.
Uvećanja se, kako je pojašnjeno, usklađuju sa propisima koji regulišu minimalnu zaradu u zemlji i način oporezivanja odborničkog dodatka.
- Imajući u vidu aktuelne odluke koje regulišu naknade za rad i druga primanja odbornika kako za rad na sjednicama Skupštine, tako za rad u stalnim radnim tijelima, odnosno prisustvovanjima odbornika pri sklapanju braka, kao i uporedne podatke i praksu u lokalnim samoupravama na teritoriji Crne Gore, zaključeno je da je racionalno predložiti donošenje sveobuhvatne odluke koja će regulisati gore navedenu tematiku, kao i uvećanje odborničkog dodatka koji se usklađuje sa propisima koji regilišu minimalnu zaradu u Crnoj Gori i način oporezivanja odborničkog - navodi se u obrazloženju.
Podsjeća se da je visina naknade odborničkog dodatka posljednji put utvrđena još 2013. godine. Odlukom je predviđen i kriterijum za obračun novčanih kazni nakon izricanja mjera za održavanje reda, s obzirom da je Poslovnikom o radu SO Budva propisano da se isti određuje odlukom Skupštine kojom se određuju naknade za rad i druga primanja odbornika.
<h2>Kazne od 50 do 250 eura</h2>
Novom odlukom uvedene su i novčane kazne za povredu reda na sjednici, a postupak izricanja biće u nadležnosti Odbora za izbor i imenovanja.
- Odbornik kome je izrečena mjera opomene kazniće se novčanom kaznom u visini od 10 odsto odborničkog dodatka. Odbornik kome su u toku iste sjednice izrečene dvije mjere opomena kazniće se novčanom kaznom u visini od 20 odsto odborničkog dodatka. Odbornik kome je izrečena mjera oduzimanje riječi kazniće se novčanom kaznom u visini od 40% odborničkog dodatka. Odbornik kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice kazniće se novčanom kaznom u visini od 50% odborničkog dodatka. Ako je odborniku izrečeno više mjera za povredu reda na sjednici Skupštine opštine novčane kazne se ne sabiraju, već se primjenjuje samo najviša novčana kazna - navodi se u članu 10. ove Odluke.

Budvanskim odbornicima plate povećane na 500 eura, uvedene i kazne za povredu reda

Upravni sud potvrdio je da je zakonira odluka o prestanku radnog odnosa policijskog službenika Predraga Milića koji je suspendovan zbog povrede pravila i standarda utvrđenih Kodeksom policijske etike. Milić je uhapšen u novembru prošle godine kada je njemačka policija u njegovom autu pronašla skoro 1,5 miliona eura.
Sud je cijenio je zakonitim rješenje Komisije za žalbe kojim je odbijena žalba tužioca, izjavljena na rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova &nbsp;od 26. januara 2024. godine, kojim je stariji policajac prve klase u OB Podgorica, oglašen odgovornim za počinjenu težu povredu Zakona o unutrašnjim poslovima.
Zbog toga mu je, na osnovu člana 174 stav 2 tačka 5 Zakona o unutrašnjim poslovima, izrečena disciplinska mjera - prestanak radnog odnosa.
Na teret mu je stavljeno da je dana 22. oktobra 2021. godine, oko 23:15 sati, u mjestu Piding, Njemačka, nakon kontrole njegovog vozila, priveden u službene prostorije, a u specijalno izrađenom bunkeru ispod zadnjeg sjedišta pronađeno je 1.499.850 eura.
Po ocjeni ovog Suda, disciplinski postupak je pravilno sproveden, a osporena odluka donesena primjenom slobodne ocjene.
Podsjećaju da opšta pravila ponašanja, zbog specifičnosti policijske službe, podrazumijevaju uzdržavanje od svake vrste djelovanja koje mogu materijalno i moralno da štete njenom ugledu u cjelini.&nbsp;
- Službenici policije koji imaju posebna ovlašćenja, zbog toga se kako na radnom mjestu, tako i u privatnom životu moraju uvažavati pravila ponašanja što predstavlja uslov za održavanje povjerenja javnosti neophodnog za uspješan rad policije kao institucije. Zbog toga, ponašanje tužioca koje je, po ocjeni Suda, neprimjereno i suprotno etičkim pravilima, a imajući u vidu ciljeve i interese koje policija mora pratiti, predstavlja ponašanje kojim se narušava ugled policije, zbog čega je imao i morao imati subjektivnu percepciju o obavezi poštovanja i djelovanja u skladu sa etičkim principima, te predvidljive posljedice u slučaju postupanja suprotnog u vidu mjere prestanka radnog odnosa - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.

Upravni sud: Zakonita odluka o prestanku radnog odnosa policajca kod koga je u autu pronađeno 1,5 miliona eura

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Tag: odluka