Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu izjasniće se danas o inicijativi za održavanje zajedničkog kontrolnog saslušanja Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za bezbjednost zbog utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Miloša Medenice, koju je podnio poslanik Nikola Zirojević. Članovi odbora istovremeno će odlučivati i o upućivanju zahtjeva Višem sudu za određivanje o ovoj temi.
Na sjednici Odbora biće utvrđeni i tekstovi javnih poziva za izbor po jednog člana Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Dnevnim redom je predviđeno i da članovi odbora razmatraju Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži, koji je podnijela Vlada Crne Gore.
Početak sjednice zakazan je za 10 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za politički sistem danas o inicijativi za kontrolno saslušanje povodom bjekstva Miloša Medenice

Ovo što je danas rekao Bojan Božović duboko je problematično. On govori da se u bezbjednosnom sektoru i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko za to ne snosi odgovornost - ocijenila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na izjavu ministra pravde koja je uslijedila nakon sastanka čelnika bezbjednosnog sektora i sudstva kod premijera Milojka Spajića zbog bjekstva Miloša Medenice osuđenog na 10 godina zatvora i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović koja je trebalo da odsluži sedam mjeseci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-sastanka-kod-spajica-bozovic-najavio-radne-timove-i-strozi-nadzor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Božović je, kako je naglasila Pavićević, rekao da je to sistemska greška - a ne individualna krivica.
- Tu odgovornost treba da bude veća, a ne manja. Ovdje se pokazuje da sektor bezbjednosti može da istrpi propuste - a da nema odgovornosti. Ovo je opasno jer se normalizuje nefunkcionalnost institucija - naglasila je Pavićević gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Neophodno je, podvlači novinarka, da neka odgovornost postoji.
- Mora se vidjeti što su i koje greške kako bi građani bili uvjereni da se ovakve stvari neće ponavljati - jasna je Pavićević.
Onda, kaže ona, kada govorimo o reformama i putu u Evropsku uniju (EU) shvatamo da je to samo deklarativna priča.
Osvrnuvši se na slučaj odbjegle bivše tužiteljke Lidije Mitrović, Pavićević je istakla da o tome možemo govoriti iz dvije ravni: njenog otvorenog pisma i nejavljanja na izdržavanje zatvorske kazne.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fotvoreno-pismo-lidije-mitrovic-ne-idem-na-izdrzavanje-kazne-za-djelo-koje-nijesam-pocinila-novovic-pokrio-i-kontrolise-visi-i-apelacioni-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je u pitanju njeno pismo: neću se baviti istinitošću, ali ono govori o početku njenog progona. Sjećamo se da je Olivera Injac i sama priznala da je malo prekršila Ustav... Sada dolazimo do navoda Mitrović. Time ozbiljne institucije treba da se pozabave. Na ove stvari sistem i država ne treba da odgovaraju saopštenjima. Neko treba da pogleda njene navode jer govore o vrsti zarobljenog sistema koji je privatna batina koja se koristi u obračunu sa nekim ljudima - ocijenila je Pavićević.
Ovo, kaže ona, nije samo stvar glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića nego nezavisnih organa.
- Ovo su ozbiljne optužbe, a govorimo o ženi koja je bila dio ovog sistema, koja ga savršeno dobro poznaje i koja kaže da je njen progon počeo kada je rekla da neće da ne postupa u skladu da dokumetnacijom koju je pribavila i u skladu sa svojim uvjerenjima - navela je Pavićević.
Povjerenje u bezbjednosni sektor je, podvlači Pavićević, odavno ozbiljno poljuljano, a građani ne vide državu kao sistem koji će da ih zaštiti.
- Time što se Mitrović nije javila na izdržavanje kazne, ukoliko je nevina, s ljudske strane mogu da razumijem, ali je tim činom napravila štetu sebi. Sa ljudske strane mogu i to da razumijem jer je nepravda strašna stvar. Čovjek nekad emotivno razmišlja, a ne raciom... - kazala je Pavćević naglašavajući i da joj je neobično da neko za zloupotrebu položaja dobije samo sedam mjeseci.
Slučaj sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloša Medenice, koji je pobjegao na dan kada mu je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, je takođe, ističe Pavićević, sistemski.
- Vraćamo se na to da naši bezbjedonosni i pravosudni sistem ne funkcionišu kako bi trebalo da bi se građani osjećali sigurno. To što Medenica nije dostupan, a navodno se javlja video porukama dodatno ukazuje na to da nemamo nikakvu zaštitu i da bezbjednosni sektor nije čvrst sistem i da nemaju kontrolu nad ovim društvom - rekla je Pavićević.
Mi, kaže, možemo da iščekujemo sljedeće izbore i da se nadamo da će se promijeniti politčki establišment u Crnoj Gori.
- Nakon dva masakra na Cetinju, iskopavanja tunela do depoa Višeg suda, pucnjava, bjekstava, da li mi više možemo da govorimo o bezbjednosti i sigurnosti? Kada je bio drugi masakr na Cetinju, većina javnosti se bavila time ko su djeca koja su iz najčistnijh namjera pokrenula proteste tražeći odgovonost... Crnogorska javnost nije odreagovala na to kako je trebalo. Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ nije imala dovoljno podrške da bi to sve opstalo. Moramo na javnu scenu da vratimo odgovornost i stid - poručila je Pavićević.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Pavićević: Opasno je što nam Božović govori da se u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko ne snosi odgovornost

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) su poručili da ne komentarišu sudske odluke koje nijesu pravosnažne i dodali da ne prejudiciraju bilo čiju krivicu prije toga. Ipak, ocijenili su da je jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za to što je Miloš Medenica, koji je bio u kućnom pritvoru, pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U konkretnom slučaju, nakon prvostepene presude kojom je navedeno lice osuđeno na 10 godina i dva mjeseca zatvorske kazne, Viši sud je odredio mjeru pritvora koja se očigledno, zbog nedostupnosti osuđenog ne može izvršiti. Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka - koji će se prema najavama i Tužilaštva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju - naglasili su u DPS-u.
Ocijenili su i da prebacivanje odgovornosti pred licem crnogorske javnosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se krije suštinski sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično oglašavanje Višeg suda iz kojeg je saopšteno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
- Koja u konkretnom slučaju porađa nedostatak koordinacije ključnih institucija bezbjednosnog sektora što za posljedicu ima narušenu bezbjednosnu situaciju u produženom trajanju - dodali su u DPS-u.

DPS o bijegu Medenice: Ne komentarišemo sudske presude koje nijesu pravosnažne, očigledan propust nadležnih koji zahtijeva odgovornost

Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar Danilo Šaranović nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Milošem Medenicom koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Milojko Spajić prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

Crnogorski građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju, rekao je ministar javne uprave Maraš Dukaj, navodeći da na to ukazuju rezultati istraživanja agencije Spektrum Analitika.
Istraživanje agencije Spektrum Analitika, realizovano od 6 do 27. decembra na uzorku od 1.005 ispitanika, pokazalo je da bi 52,5 odsto građana radije direktno glasalo za gradonačelnika, nego za partiju koja kasnije postavlja predsjednika opštine. Prema podacima istraživanja, 23,4 odsto građana bi radije glasalo za partiju, a 24,1 odsto nema stav po tom pitanju. 
Dukaj je kazao da istraživanje koje je predstavio profesor Miloš Bešić još jednom potvrđuje ispravnost institucionalnih reformi za koje se zalaže Ministarstvo javne uprave (MJU).
- Iz rezultata istraživanja vidimo da građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju - naveo je Dukaj na mreži X.
On je rekao da je upravo zato MJU izradilo Koncept zakona o lokalnim izborima i predložilo neposredan izbor predsjednika opština i njihovih zamjenika.
- Model u kojem kandidat za prvog čovjeka i njegov zamjenik moraju biti različitog pola predstavlja konkretan iskorak ka stvarnoj, a ne samo formalnoj rodnoj ravnopravnosti - dodao je Dukaj.
To su, kako je istakao, moderna, održiva i odgovorna rješenja koja uspostavljaju i jačaju demokratske provedure i vraćaju povjerenje građana u lokalnu samoupravu.
- Sada je na donosiocima odluka da podrže i kroz zakon sprovedu modernu, odgovornu i inkluzivnu lokalnu vlast zasnovanu na slobodnoj volji građana - naveo je Dukaj.

Dukaj: Građani traže više neposredne demokratije i u odgovornost nosilaca vlasti

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.
- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.
Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;
ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.
Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;
<h2>Etika i ćutnja</h2>
Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.
U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.
Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;
- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;
Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;
- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.
Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;
- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;
Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.
U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom
KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru. 
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.
Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;
Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.
- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.
Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;
- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;
Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.
- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;
Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;
Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;
Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.
Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.
- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.
On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.
Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

Institucionalna stabilnost je ključ daljeg napretka ka Evropskoj uniji - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa sa članovima delegacije Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, koju je predvodio predsjedavajući Dejvid Mekalister.&nbsp;
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, posebno istakao važnost pune funkcionalnosti Skupštine, koja mora dosljedno vršiti svoju kontrolnu ulogu nad radom izvršne vlasti, čime se obezbjeđuje transparentnost i odgovornost u donošenju odluka.&nbsp;
- Ukazao je na neophodnost što hitnijeg izbora sudija Ustavnog suda i podsjetio da Skupština već godinu ne izglasava njegove prijedloge, čime se ugrožava puna funkcionalnost ove institucije i šalje zabrinjavajuća poruka u kontekstu evropskog puta zemlje - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je istakao da evropska integracija Crne Gore mora biti suštinski transformativan proces, odnosno da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ima smisla samo ukoliko ga prati stvarna reforma institucija, jačanje pravne države i obnova povjerenja građana u institucije.
Cilj posjete evropskih parlamentaraca je, kako se navodi, bilo predstavljanje nacrta Rezolucije Evropskog parlamenta o Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu o Crnoj Gori.&nbsp;
U dokumentu se ističe da je Crna Gora i dalje prepoznata kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, te se pruža puna podrška budućnosti naše zemlje u EU, uz ocjenu da istinski napredak zavisi od efikasne primjene usvojenih reformi i od trajnih rezultata u oblasti vladavine prava.
- Nacrt Rezolucije potvrđuje da su stavovi predsjednika Milatovića, koje kontinuirano zastupa u javnosti, u skladu sa ključnim nalazima - od naglaska da napredak u pristupnim pregovorima zavisi od konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava, do potrebe da politički akteri ostanu fokusirani na završetak integracionog procesa i u tom kontekstu ubrzaju imenovanja u pravosuđu, uključujući Ustavni sud, a sve na osnovu zasluga i transparentnih procedura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U nacrtu Rezolucije se takođe ističe potreba da Crna Gora osigura da svi međuvladini sporazumi budu u potpunosti u skladu sa pravilima i principima EU.
- Sagovornici su se saglasili da jedan od prioriteta mora biti završetak izborne reforme kako bi se osigurali fer i transparentni izbori - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Milatović se osvrnuo i na potrebu daljih reformi u pravosuđu, naročito u procesima sprovođenja presuda u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, koji su ovih dana aktuelni u našoj zemlji.
- Konstatovano je da Crna Gora ima istorijsku priliku da ubrza svoj evropski put, te da je za ostvarenje ovog cilja potrebna snažna politička volja, stabilan institucionalni okvir i dosljedna saradnja svih grana vlasti, kako bi evropske integracije donijele stvarne i vidljive rezultate u životu svih građana - naglasili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović: Institucionalna stabilnost i vladavina prava ključ ubrzanja EU puta

Obilježavanje nezavisnosti Kosova podsjetnik je na važnost istrajnosti u izgradnji demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i jednakim šansama za sve građane - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
Crna Gora, ističe on, ostaje snažan zagovornik dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.
- Jer samo kroz partnerstvo i otvorenu komunikaciju možemo odgovoriti na izazove savremenog Balkana - naveo je Camaj.
Kosovo, dodaje on, ima značajnu ulogu u tom procesu.
- I uvjeren sam da će nastaviti da doprinosi stabilnosti i miru u regionu. Želim građanima Kosova da ovaj praznik dočekaju sa optimizmom, vjerom u svoje institucije i snagom da nastave put reformi, ekonomskog razvoja i evropske perspektive - zaključio je Camaj.

Camaj: Obilježavanje nezavisnosti Kosova podsjetnik na važnost istrajnosti u izgradnji demokratskog društva

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Grčke Kirijakos Micotakis otkazali su posjete Ujedinjenim Arapski Emiratima, dok kruže glasine o zdravlju lidera UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Kako prenosi <a href="https://www.newarab.com/news/erdogan-postpones-uae-visit-saying-leader-has-health-problem?amp">portal "The New Arab"</a>, Erdogan je u nedjelju saopštio da odgađa posjetu Abu Dabiju jer Al Nahjan ima „zdravstveni problem“, a potom je tu poruku obrisao.
U objavi, koju je na mreži Iks (X) postavio Erdoganov tim, navedeno je da je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom.
- Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je izrazio žaljenje zbog zdravstvenog problema predsjednika Al Nahjana i poželio mu brz oporavak - navodi se u poruci od tri pasusa.
Dodaje se da će Erdogan u Ujedinjene Arapske Emirate otputovati naknadno, u terminu koji će biti naknadno određen.
Iako je poruka - o kojoj AFP posjeduje snimak ekrana - brzo obrisana sa naloga, već su je prenijeli zvanični turski mediji.
Turski državni emiter takođe je uklonio svoj tekst o Erdoganu u kojem se pominje zdravstveni problem lidera Emirata.
Zvanična novinska agencija Emirata, WAM, izvijestila je o telefonskom razgovoru dvojice lidera, ali nije pomenula da je Erdoganova posjeta odgođena.
Na upit AFP-a, ni tursko predsjedništvo ni vlasti Emirata - koje se same nijesu oglašavale o zdravstvenom stanju svog predsjednika - još nijesu odgovorile.
Tim lidera Emirata u subotu veče objavio je fotografije snimljene istog dana na kojima se Al Nahjan, poznat kao MBZ, vidi nasmijan i naizgled dobrog zdravstvenog stanja, u društvu šeika Tamima bin Hamada Al Tanija, emira Katara.
Grčka je, kako prenosi<a href="https://www.turkiyetoday.com/region/greece-follows-turkiye-in-cancelling-uae-trip-as-al-nahyan-health-rumors-swirl-3214651?s=1"> portal Turkiye Today</a>, u ponedjeljak postala druga zemlja u roku od dva dana koja je otkazala planiranu posjetu na najvišem nivou Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon što je premijer Kirijakos Micotakis otkazao put u Abu Dabi zakazan za utorak.
Ova odluka uslijedila je manje od 24 sata nakon što je Erdogan odgodio svoju posjetu Emiratima, što je podstaklo neprovjerene spekulacije na društvenim mrežama o zdravstvenom stanju predsjednika UAE.
Direkcija za komunikacije Turske saopštila je u nedjelju da je predsjednik telefonom obavijestio Al Nahjana da odgađa put, koji je prvobitno bio planiran kao prva etapa dvodnevne diplomatske turneje koja je uključivala i Etiopiju. Zvanični razlog nije naveden, iako je direktor za komunikacije Burhanetin Duran ranije istog dana na društvenim mrežama potvrdio planove putovanja.
Grčka je otkazivanje saopštila u ponedjeljak. Umjesto odlaska u Abu Dabi, Micotakis je telefonom razgovarao sa Al Nahjanom, pri čemu su dvojica lidera razgovarala o bilateralnim odnosima i dogovorila susret u naknadno utvrđenom terminu, saopšteno je iz kabineta premijera.
Nijedna vlada nije ponudila javno objašnjenje za iznenadne promjene u rasporedu.
<h2>Neprovjerene spekulacije kruže internetom</h2>
Ubrzo nakon što su uzastopna otkazivanja postala javna, na društvenim mrežama počele su da kruže neprovjerene tvrdnje da se Al Nahjan suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući navode da je možda doživio ozbiljan zdravstveni incident. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena od strane vlasti UAE niti bilo kojeg zvaničnog izvora, a Abu Dabi se nije oglašavao tim povodom.
Državna novinska agencija UAE, WAM, u svom izvještaju o razgovoru sa Micotakisom nije pomenula bilo kakve zdravstvene probleme, navodeći da je razgovor bio fokusiran na jačanje bilateralnih odnosa i razmatranje regionalnih pitanja.
<h2>Snažne ekonomske i strateške veze</h2>
Uzastopna odgađanja dolaze u trenutku kada Abu Dabi intenzivira saradnju sa obje zemlje. Grčka i UAE izgradile su, kako navode, sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje uključuje investicioni program Emirata vrijedan četiri milijarde eura, usmjeren kroz državni fond u oblasti poput odbrane, obnovljivih izvora energije i zelene tranzicije. Oko 1.500 Grka trenutno živi i radi u Emiratima, uglavnom u Abu Dabiju i Dubaiju.
Odnosi Turske i Abu Dabija imaju drugačiju, ali jednako upečatljivu dinamiku. Dvije zemlje su tokom kasnih 2010-ih bile u suprotnim taborima zbog regionalnih rivalstava, ali su od 2021. godine ubrzano normalizovale odnose, potpisujući niz sporazuma o trgovini, investicijama i odbrani. Očekivalo se da će Erdoganova posjeta dodatno osnažiti tu saradnju, sa razgovorima fokusiranim na bilateralnu saradnju i regionalna dešavanja.
Sa grčke strane, Micotakis i Al Nahjan su tokom telefonskog razgovora razmatrali regionalna i međunarodna pitanja, pri čemu su obojica naglasili značaj dijaloga i diplomatije u očuvanju mira i bezbjednosti na Bliskom istoku, navode izvori iz grčke vlade. Dvojica lidera potvrdila su partnerstvo i dogovorila skori susret uživo.

Erdogan i Micotakis odložili posjete UAE dok kruže glasine o zdravlju Al Nahjana

M.B. iz Ulcinja uhapšena je nakon što je policija u njenoj kući pronašla bombe i pištolj sa brušenim serijskim brojem. - Vršeći pojačane i kontinuirane aktivnosti na suzbijanju nezakonitog posjedovanja, kao i sprečavanju zloupotrebe vatrenog oružja, municije i eksplozivnih sredstava, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, postupajući po naredbi suda, izvršili su, u mjestu Totoši, pretres kuće i pomoćnih objekata koje koristi M.B. iz Ulcinja. Prilikom pretresa pronađene su i oduzete dvije ručne bombe M70 i M57, o čemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, kao i službenici Direktorata za zaštitu i spašavanje, radi bezbjednog izuzimanja eksplozivnih naprava - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217130236_72b46fdc68e59f88da84cee40c8d27690ada25bfd1d620769e28869c37082b71.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260217130236_72b46fdc68e59f88da84cee40c8d27690ada25bfd1d620769e28869c37082b71" data-rendition-name="original" width="1040" height="1280" loading="lazy" alt="Bombe Ulcinj"><figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption></figure>  Daljim pretresom kuće, uz pomoć službenika granične policije, pronađen je pištolj marke CZ, sa brušenim serijskim brojem, kao i 37 komada pištoljske municije kalibra devet mm. - Nakon prikupljenih obavještenja i izvršenih konsultacija, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju naložio je da se M.B. uhapsi zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su u policiji.

Tag: odgovornost