Najmanje jedna osoba je ubijena, a tri su ranjene u ruskom vazdušnom napadu na jugu Odese, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine. 

Ruske snage jutros su izvele napad na jugu Odeske regije, koji je izazvao požar i zahvatio pet komercijalnih objekata prije nego što su ga vatrogasci ugasili. 
 
Zvaničnici su rekli da je oštećeno nekoliko zgrada i više vozila, prenosi Anadolija. 
 
Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju 24. februara 2022. godine i tvrdi da je njen cilj zaštita ljudi u istočnoj regiji Ukrajine. 
 
Od tada su milioni ljudi raseljeni, hiljade su izgubile domove, a stotine medicinskih i obrazovnih ustanova je uništeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje jedna osoba ubijena u ruskom vazdušnom napadu na Odesu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Odesi da bi Srbija željela da obnovi jedan ili dva grada ili neki manji region u Ukrajini i time građanima te zemlje pruži podršku.
On se u Odesi sastao i sa predsednikom Ukarjine Volodimirom Zelenskim.
- Želio bih da dobijem vašu podršku, predsjedniče Zelenski, kako bih izabrao jedan ili dva grada ili neki manji region koji možemo da obnovimo i mislim da bi to bilo nešto veoma vidljivo za ljude u Ukrajini ukoliko dobiju jasnu podršku - istakao je Vučić u obraćanju na prvoj sesiji Samita, prenosi Blic.rs
On je dodao da je tako nešto Azerbejdžan već uradio u Ukrajini i da bi to bilo veoma važno kada je riječ o humanitarnoj pomoći i svim drugim pitanjima koja, kako je istakao, obuhvataju i političku podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
- Ono što mogu da kažem u ime svoje zemlje jeste to da će Srbija nastaviti da se čvrsto pridržava Povelje UN i međunarodnog javnog prava, što uključuje zaštitu teritorijalnog integriteta zemalja koje su priznate u okviru Ujedinjenih nacija kao najvažnijeg principa. Uvjek smo to zagovarali i kao što sam rekao, bićemo čvrsti u tom stavu i mislim da na neki način to može da bude korisno i Ukrajini - istakao je Vučić.
On je rekao da je počastvovan i privilegovan što je danas u Odesi i zahvalio na izuzetnom gostoprimstvu.
- Mogu da zamislim koliko vam je preko glave i svim građanima Ukrajine svaka riječ koju smo mi do sada izgovorili o velikoj podršci Ukrajini i na kraju uvjek su tu vaši ljudi, vaš narod i vaša zemlja koja vodi računa o sebi - rekao je Vučić.
On je istakao da bi zato želio da pokrene neka druga pitanja na drugačiji način, ne u vezi sa tim da li će biti prekida vatre jer je to na ukrajinskom narodu, već je u vezi sa nečim oko čega bi Srbija mogla da bude od pomoći.
On je istakao da Ukrajina može da računa na to.
- I te kako smo spremni da vas saslušamo i da vas čujemo i da vidimo kako možemo da pružimo pomoć i podršku. Hvala vam još jednom na tome što ste nas primili i nadam se barem da možemo nešto da doprinesemo ukrajinskom narodu bez nekih velikih parola i nečeg sličnog. Mislim da vaš narod to zaista zaslužuje - poručio je Vučić.
VUČIĆ: ČIME SAM IZDAO RUSIJU, KAD PONOVO NISAM POTPISAO DEKLARACIJU?
Vučić je u Odesi izjavio da nije izdao Rusiju kako to tvrde pojedini mediji u Srbiji i istakao da ponovo nije potpisao deklaraciju već da je Srbija bila uzdržana.
Na pitanje da prokomentariše pisanje Vremena da je njegova poseta Ukrajini bila nenajavljena i pitanje da li su to novo balansiranje ili diplomatski razgovori, kao i da mediji N1 i Nova S počeli da govore o izdaji prema Ruskoj Federaciji, Vučić je odgovorio:
- A šta sam i koga izdao? Rusiju? Čime? Time što sam došao na samit, pa ovo mi je četvrti put da sam na samitu Jugoistočne Evrope i Ukrajine i opet sam jedini koji nije prihvatio deklaraciju. Za razliku od njih koji bi prihvatili sve protiv Rusije, sve što mogu. Ali to vam govori o njihovoj potpunoj pogubljenosti. O tome da više ne znaju ni šta žele.

Vučić u Odesi jedini nije potpisao antirusku deklaraciju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.
- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.
Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.
- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.
Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.
- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.
Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.
- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.
Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u Odesi, gdje će na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvovati na Samitu "Ukrajina – Jugoistočna Evropa", saopšteno je iz Kabineta predsjednika.&nbsp;
Milatović će, kako se navodi, imati izlaganje na plenarnoj sesiji, a učestvovaće i na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine i ostalim liderima iz regiona, uključujući novoizabranog predsjednika Rumunije, predsjednicu Moldavije, premijera Hrvatske, premijera Grčke, premijera Bugarske i druge.
Takođe, na marginama Samita predsjednik Crne Gore imaće i niz bilateralnih susreta u cilju unapređenja regionalne saradnje.
Četvrti po redu Samit u ovom formatu, prilika je da se pošalje snažna poruka mira i pruži podrška započetim pregovorima.
Milatović je, podsjećaju, do sada prisustvovao prethodnim Samitima u Atini, Tirani i Dubrovniku.

Milatović u Ukrajini: Učestvuje na Samitu „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“

Ruska vojska napala je nekoliko regiona Ukrajine dronovima, a najmanje dvije osobe poginule su u Odesi, saopštile su lokalne vlasti, prenosi agencija Mina. 
 
Vazdušne uzbune aktivirane su u 11 regiona Ukrajine tokom napada kasno sinoć. 
 
Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve u objavi na Telegramu je navela da su u velikom napadu na crnomorsku luku Odesu ubijene dvije osobe i povrijeđeno 15. 
 
Guverner Odeske oblasti Oleh Kiper rekao je na Telegramu da je ruski napad na Odesu oštetio visoke zgrade, kuće, supermarket i školu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Na nekim mjestima su izbili požari koje naši spasioci gase- dodao je Kiper. 
 
On je ranije upozorio na prijetnju napada dronovima, savjetujući stanovnicima Odese i regiona da se sklone. 
 
- Hitne i komunalne službe rade na terenu kako bi otklonile posljedice napada i pružile potrebnu medicinsku pomoć žrtvama- rekao je gradonačelnik Odese Henadi Trukhanov na Telegramu. 
 
Eksplozije su se čule i u sjeveroistočnom gradu Sumiju, a vazdušne uzbune su aktivirane na nekoliko mjesta, uključujući Sumi, Kijev, Harkov, Černihiv, Donjeck, Dnjepropetrovsk i Zaporožje. 
 
Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhova objavio je da je dron pogodio granicu između dva okruga u gradu. 
 
Na mjestu udara izbio je požar, a neodređen broj ljudi je povrijeđen. 
 
Terekhova je kasnije izvijestio da je dron pogodio benzinsku stanicu u okrugu Kijev. 
 
Istočni grad Harkov takođe je bio napadnut i, kako je rekao regionalni guverner Oleh Sinjehubov, kao rezultat napada izbio je požar.

Najmanje dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: odesa