Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez objavio je na društvenim mrežama da je širom zemlje raspoređena vojska, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Venecuelu.
Padrino Lopez je pozvao na jedinstveni front otpora suočen sa, kako je rekao, „najgorom agresijom" ikada usmjerenom protiv Venecuele.
Naveo je da će sve oružane snage biti raspoređene u skladu sa „naredbama Madura". Nije se osvrnuo na navode da je predsjednik Nikolas Maduro zarobljen.
- Napali su nas, ali nas neće slomiti. Formiraćemo neuništivi zid otpora. Naš poziv je mir, ali naše nasljeđe je borba za slobodu - istakao je ministar odbrane. Pozvao je građane na smirenost i jedinstvo te upozorio na opasnost od anarhije i nereda, poručivši: „Ne smijemo podleći panici koju neprijatelj pokušava da izazove."
Padrino Lopez je takođe izjavio da vlada prikuplja informacije o poginulima i ranjenima te ustvrdio da su američki udari pogodili civilna područja. Naglasio je i da će se Venecuela „suprotstaviti" prisustvu stranih vojnih snaga na svojoj teritoriji.

Ministar odbrane Venecuele: Neće nas slomiti, formiraćemo neuništivi zid otpora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo bi danas u Kijevu da se sastane sa visokim zvaničnicima američkog Ministarstva odbrane.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, satanak bi trebalo da bude održan dok postoje izvještaji da su Moskva i Vašington izradili mirovni plan koji predviđa velike ustupke Ukrajine.
Prema novim prijedlozima koje su, kako se navodi, izradile Sjedinjene Američke Države (SAD) radi zaustavljanja rata u Ukrajini, Kijev bi trebalo da odustane od dijela svoje teritorije i naoružanja.
Američki predlog navodno uključuje i smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga, kao i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila ključna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga.
Osim toga, stranim trupama ne bi bilo dozvoljeno da borave na ukrajinskom tlu, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa.
Prijedlozi, koje su detaljno opisali Financial Times i Reuters, uglavnom se poklapaju sa radikalnim zahtjevima Rusije iz početka ove godine, kada je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajinski zvaničnici nijesu odmah javno reagovali na pomenute izvještaje.
Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je direktno upoznat s prijedlogom, potvrdio je njegov sadržaj, ali nije dao dodatne komentare.

Zelenski danas sa američkim zvaničnicima odbrane

Odbrana Ivana Delića reagovala je nakon potvrde vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da ovaj Budvanin nema veze sa ubistvom Gorana Žugića, kako su to tvrdili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i Boris Bogdanović.&nbsp;
-Ovakav narativ se mogao čuti u zakonodavnom domu i ranije, te nadležno tužilaštvo nije gubilo vrijeme, već je takve navode provjerilo i rezultat preduzetih provjera je da Ivan Delic nema status čak ni osumnjičenog lica, niti je isti saslušavan ovim povodom, već se istraga za odnosni krivično-pravni događaj vodi u odnosu na NN lice. Navedeno je nedavno potvrdio i prvi čovjek tuzilaštva gostujući u emisiji na TV "Vijesti".
Na kraju, posebno ističemo, da ovakve izjave jedino mogu imati za posljedicu ugrožavanje članova porodice Delić, navodi odbrana Delića.&nbsp;
Marković je u emisiji “Načisto” podsjetio da su mnogi političari izjavljivali da imaju određene dokaze I informacije, ali kada su ih pozivali, u nijednom od tih slučajeva nijesu imali konkretan dokaz.&nbsp;
-Pozivali smo Dritana Abazovića, ministra Šaranovića koji je prezentovao u Skupštini upravo određene informacije. On nam je dao samo operativne informacije, kazao je Marković, naglasivši da nijesu dobili nikakve dokaze.&nbsp;

Odbrana tvrdi da netačne izjave političara ugrožavaju porodicu Delić

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Specijalno državno tužilaštvo optužilo je suspendovanog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića na osnovu izjave svjedoka saradnika Milana Kankaraša koja je pravosnažno izuzeta iz spisa predmeta i ne smije se koristiti, čak tri mieseca prije nego su tužioci predali optužnicu. To je danas razotkrio Saša Čađenović u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane.&nbsp;
Čađenoviću, po jednoj od više tačaka optužnice, na teret se stavlja da je zloupotrijebio službeni položaj zbog nepokretanja postupka protiv Novljanina Duška Roganovića.
Suspendovani specijalni tužilac kaže da je tačno da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića za ubistvo Predraga Pejovića, ali zato što nije postojala osnovana sumnja za to.
- Činjenična građa na kojoj bi se zasnivala osnovana sumnja da je to djelo izvršio, kreatori optužnice nalaze u svjedočkoj izjavi svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo: "Ja sam zaključio da je on sa svojim ljudima organizovao to ubistvo". Izjava Kankaraša je izdvojena iz spisa predmeta i sud je naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti - istakao je Čađenović.
To su morali znati i tužioci, jer je rješenje o izuzimanju izjave svjedoka saradnika postalo pravosnažno čak tri mjeseca prije nego što su tužioci predali optužnicu protiv Čađenovića.&nbsp;
- Predmetni rješenje o izuzimanju izjave postalo je pravosnažno 9.marta 2023. godine, a optužnica protiv mene predata je sudu 8. juna 2023. godine. Ovog rješenja o izuzimanju u optužnici nema kao dio dokaznog materijala - naglasio je Čađenović predlažući sudu da to rješenje pribavi i sprovede ga kao dokaz.&nbsp;
Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
- Sud ne može oglasiti krivim samo na dokazima dobijenih od iskaza svjedoka saradnika. Pored iskaza svjedoka moraju postojati drugi dokazi kojima će se potvrditi iskaz. Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Pored toga za ubistvo Pejovića, ističe Čađenović, od 2020. do danas tužilaštvo nije našlo dokaz za osnov, a ne, ističe, osnovanu sumnju da je neko izvršio krivično djelo.&nbsp;
- A koliko mi je poznato, još nije pokrenut krivični postupak protiv Duška Roganovića - dodao je suspendovani tužilac aludirajući da ga ni sadašnji sastav tužilaštva ne tereti.&nbsp;
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića najbolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.

Marija Žižić

SDT optužuje Čađenovića na osnovu izjave svjedoka koja je pravosnažno izuzeta tri mjeseca prije predaje optužnice

Evropa je dala jasan signal o želji da ojača ulogu u spoljnoj politici, a ukoliko ne želi da bude potčinjena Amerikancima, mora da troši više, što je ujedno pitanje dostojanstva, rekao je danas šef italijanske diplomatije Antonio Tajani.
Troškovi odbrane ''nisu samo za kupovinu oružja, već i za to da bolnice budu sposobne, u nesrećnom slučaju rata, da imaju odjeljenja pogodna za spremnost za mogući napad“, dodao je Tajani.
On je istakao da je važno da povećana potrošnja garantuje bezbjednost, a takođe i kvalitet potrošnje, zbog čega Italija nije insistirala samo na kvantitetu, prenosi Tanjug.
- To su izbori koji moraju učiniti da naša ekonomija raste. Imamo bezbjednosnu industriju koja nije samo odbrana, već je i infrastruktura koju treba izgraditi. Ako postoji ravnoteža, lakše je održati mir, koji se mora graditi dan za danom - rekao je Tajani na marginama samita Evropske narodne partije u Briselu.
Na samitu NATO u Hagu dogovoreno je da će članice povećati potrošnju na odbranu na pet odsto BDP do 2035. godine.

Tajani: Ako EU ne želi da se potčini SAD, mora da troši više na odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: odbrana