Danas zasijeda Skupština Crne Gore, a održaće se i sjednice vda skupštinska odbora.
Zakonodavni odbor održaće 107. sjednicu, zakazanu za 12 časova, a pred poslanicima će se naći obiman dnevni red, koji obuhvata Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima.
Odbor će razmatrati i pet amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, podnijetih od strane Vlade Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš: jedan koji je podnio poslanik Gordan Stojović i jedan koji su zajednički prednijeli poslanici Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Takođe, biće razmotrena i četiri amandmana na Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije – tri koje su podnijeli Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Bogdan Božović i Boris Bogdanović, te jedan koji potpisuju poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Zasijedaće i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu , a sjednica je zakazana za 12:30 časova.
Pred članovima Odbora naći će se tri tačke dnevnog reda: Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa; Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima; kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima – sve u proceduri po inicijativi Vlade Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Zakonodavnom odboru danas o Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović- Njegoš

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu danas se nijesu izjasnili o izmjenama i dopunama Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, koje su predložili poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Gordan Stojović, već će to učiniti nakon državnog praznika.
Ovaj zahtjev iznio je, nakon održane rasprave o aktu u kom je, prema prijedlogu, predviđeno birsanje riječi "nasilne" u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
On je, s obzirom na podnijete amandmane na ovaj zakon, predložio da izjašnjenje odlože za nakon državnog praznika (Njegošev dan), te da tada eventualno i razmotre amandmane ukoliko budu prihvatljivi. Jedan amandman podnijeli su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović koji predlažu da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović (koalicija Za budućnost Crne Gore) prihvatio je ovaj prijedlog, te pauzirao sjednicu i najavio da će se izjasniti nakon praznika.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se danas dešava ono na šta su upozoravali, te da je ovo tema koja dodatna produbljuje polarizaciju.
- Zato imamo problem - ne u opoziciji, nego unutar parlamentarne većine - naveo je on.
<h2>Interpretacija i činjenice</h2>
Pižurica je, tokom rasprave, naveo da izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u dijelu brisanja pridjeva "nasilna" uz riječ "aneksija" nema nikakvu političku ili istorijsku namjenu.
Pižurica je na sjednici kazao da se ne bave interpretacijom istorije.
- Time se moraju baviti istoričari, a zakoni moraju biti pravno precizni. U pravnoj praksi domaćoj i međunarodnoj nema pridjeva "nasilna" uz riječ aneksija, zbog toga je to pleonazam u zakonskom tekstu - rekao je Pižurica navodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Poslanik Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija) rekao je da porodica Petrovic Njegoš mora imati sve privilegije, ali da su po običaju ušli u politiku, ideologiju i istoriju ovim prijedlogom zakona.
- Najbolje bi bilo amandmanski svi da iz člana 1 brišemo dio koji je svima sporan: "Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš" i uklonimo ovo "koja je detronizovana protivno ustavu za knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije iz 1918. godine". Ako bi uklonili ovaj dio, mislim da bi tada nekako mogli doći do saglasja ne samo za ovaj prijedlog zakona, već i do nekog pomirenja ako bi neke stvari koje nas dijele uklonile makar iz ovakvih prijedloga zakona, jer se ovdje igramo sa emocijama građana oko neke navodne aneksije - naveo je Vučurović.&nbsp;
Smatra da bi povratak Njegoševe kapele na Lovćen značilo da postoji mjesto gdje bi mogli "bratski da se izmire u Crnoj Gori".
Pižurica je ponovio da ovaj zakon nema za cilj istorijsku reviziju, te da sve istorijske ocjene treba prepustiti istoričarima.
Poslanik Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) pitao je da li bilo ko vjeruje da je stvarno ponuđena izmjena zakona samo zbog pleonazma.
- Uvodite u javni prostor jako delikatnu temu, koju vaši koalicioni partneri razrađuju kako razrađuju, pa kažu: "Ne, ne, nije to aneksija, nego ujedinjenje Srbije i Crne Gore" pa preko Socijalističke narodne partije predaju i taj amandman u proceduru. A inspirator je Pokret Evropa sad, odnosno vi kao njegovi predstavnici - kazao je Nikolić.
Smatra da je većina onoga što PES radi političko udvaranje.
- Prema terminologiji pravne nauke opravdano je napraviti distinkciju između nasilne i dobrovoljne aneksije. Srbija je 1918. okupirala Crnu Goru i organizovala takozvanu podgoričku skupštinu na kojoj je detronizovala, odnosno protivustavno zbacila sa prijestola dinastiju Petrović Njegoš, anektirala Crnu Goru i zabranila članovima dinastije povratak u Crnu Goru. To da je bila nasilna su istorijske i pravne činjenice - ističe Nikolić.
Pita i čemu potreba da u PES-u prepravljaju nešto što je utemljeno u istorijskim činjenicama, arhivama i bilješkama.
- Zamjena termina "nasilna aneksija" sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" je klasično falsifikovanje istorijskih činjenica. Treba li podsjećati na porodicu Zvicer koja je spaljena, na Šćepana Mijuškovića, na hiljade ubijenih i prognanih tokom ove nasilne aneksije. Znam da je ovo populizam i nemam dilemu na čemu je zasnovan, ali vas pozivam da još jednom razmislite o tome jer mislim da ste ušli u jednu operaciju iz koje nećete izaći sa planiram političkim benefitima - poručio je Nikolić.
Pižurica je odgovorio da ne žele da imaju bilo kakav politički benefit, već da porodica Petrović Njegoš najzad dobije adekvatnu satisfakciju za ono što su uradili za državu Crnu Goru. Pored ostalog je naveo da su izmjene zakona rađene u konsultaciji sa porodicom Petrović Njegoš.
Podsjetio je na riječi nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića koji je, nakon što je usvojen zakon 2011, u izjavi za medije rekao da je, na insistiranje Socijaldemokratske partije, "ovo prvi put da se termin nasilna aneksija koristi u neki od pravnih dokumenata".
- Potkrepljujem svoje mišljenje sa onim što su izjavljivali visoki funkcioneri DPS-a, kao što je Filip Vujanović, koji je od 2010. do 2012. bio najpopularniji političar Crne Gore. Krivokapić je tada imao ispod 10 odsto podršku građana. Ako bih birao na čiji stav da se referišem, to bi bio Vujanović ili pokojni poslanik Miodrag Vuković ili sami princ Nikola Petrović Njegoš. Mislio sam da ćete se danas osloboditi onoga što vam je "strogo naredio" Krivokapić tada - naveo je Pižurica.
Nikolić je, pored ostalog, u odgovoru podsjetio na riječi jednog političara iz devedesetih, na navodeći o kome se radi, koji je kazao da postoji samo jedna domaća životinja sa dugim ušima koja ne mijenja mišljenje.
- Svako ima pravo na svoj pogled, ali ne na svoje činjenice. Podgorička skupština je bila nelegalna, nelegitimna i nije je priznala nijedna velika sila u tom vremenu zato što je u tom trenutku Crna Gora imala svoju skupštinu, vladu, kralja, dinastiju, a onda je organizovana paralelna skupština pod bajonetima vojske Srbije i donijete su odluke koje su ukinule Crnu Goru - istakao je Nikolić.
Savo Fatić je, podsjeća, tada kazao da oni od tog dana više nisu Crnogorci, nego Srbiji.
- Meni je jasno da imamo različita viđenja. Kad vi kažete da je potrebno pomirenje mogu da razumijem da je potrebno više razumijevanja, ali ne možemo se miriti na lažnoj interpretaciji istorije i falsifikovanju istorijskih činjenica - kategoričan je Nikolić.
Poslanik Nikola Rovčanin (Demokratska Crna Gora) smatra da je prikladnije da porodici Petrović Njegoš pripadne dvorac na Kruševcu, nego neki stan.
- Prikladnije je da obavljaju istorijske dužnosti iz dvorca - ocijenio je Rovčanin.
<h2>Stranci u Crnoj Gori</h2>
Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jedgnolasno su ranije, u okviru sjednice, podržali izmjene i dopune Zakona o strancima sa sedam glasova za.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić je, govoreći o Zakonu u strancima, kazao da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali treba naći održiv model za to.
Pojasnio je da novi zakon o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, te da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
- Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju - istakao je Dašić.
Smatra da treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan.&nbsp;
- To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad - istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori precizirao je da je u našoj državi do 22. oktobra registrovano 97.995 stranaca.
- Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore - istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da &nbsp;Hrvatska ima pet odsto, Srbija &nbsp;jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će ta partija dati podršku ovom prijedlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj prijedlog ima neke smislene elemente, ali da je, kao i sve što Vlada radi, lansiran brzinski i ad hoc.
Ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
- Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom - rekao je Nikolić.
Dašić je govorio o liberalizaciji dvojnog državljanstva Crne Gore smatrajući da je, s obzirom na slučajeve sa kojima je upoznat, to smjer u kom se treba kretati.
Nikolić smatra da je to sagledavanje problema kroz malo optiku.
- Male države kroz proceduru dvojnog državljanstva na taj način sebe čuvaju od dezintegracije, posebno ako se ima u vidu istorija Crne Gore, slabosti sistema u prethodnom periodu. Vojislav Koštunica je u susret referendumu 2006. nosio spisak sa oko 200.000 građana Srbije koji imaju crnogorske korjene, kako bi im se omogućilo da glasaju i vi i ja znamo kako bi se ti ljudi izjasnili - rekao je Nikolić.
Kaže da Dašić sugeriše liberalizaciju dvojnog državljanstva, pa da ne bude Crne Gore.
- Elita politička u Srbiji dan danas se nije pomirila sa nezavisnošću Crne Gore. Ko nam garantuje da se to pitanje opet neće otvoriti. Izborni inženjering još se događa. U Nikšiću je glasalo 4.000 ljudi koji nisu popisano na popisu, koji žive i rade u Srbiji, a među poslanicima crnogorskog parlamenta - uključujući predsjednika - imamo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo, a država nije uspostavila adekvatnu terapiju kako da otkrije te ljude i oduzme im to što im nelegalno pripada. Mogli ste da birate između dva državljanstva - ako ste to pravo stekli do 2006. niko to pravo nije uzurpirao, a sve nakon toga je nelegalni posjed dvojnog državljanstva - ističe Nikolić.
Predsjednik Odbora Vladislav Bojović smatra da u DPS-u ne mogu a da ne nastave politiku diskriminacije.
- U tom kontekstu govorimo da imamo nekoliko dvostrukih aršina kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Albanijom, Hrvatsko, Bosnom i Hercegovinom, a kad se radi o Srbiji sve se gleda po nacionalnom ključu. Nemate pravo da ne dozvolite ljudima koji imaju porijeklo u Crnoj Gori, koji imaju imovinu i roditelje u Crnoj Gori da imaju prava - naveo je Bojović.&nbsp;
Nikolić je odgovorio da smatra da je to manipulacija i da nema diskriminacije bilo kog građanina Crne Gore, dodajući da građani znaju što partije iz Koalicije Za budućnost Crne Gore misle o referendumu iz 2006.
- Nije problem u tome, nego u organizovanom dovođenju građana Srbije na glasanje u Crnu Goru. To je priznato i u Srpskoj naprednoj stranci. Mi govorimo o zakonitim izbornim procesima i pokušaju prekrajanja izborne volje od našeg većeg susjeda - ističe Nikolić.
Smatra da ako bi Vlada svakoga tretirala jednako onda bi trebalo da krene od ministara i utvrdi ko ima nelegalno državljanstvo, pa da se onda otvori razgovor o drugim temama.
<h2>Novi potpredsjednik</h2>
Članovi Odbora su danas jednoglasno podržali i poslanika Zorana Mikića (Građanski pokret URA) za potpredsjednika ovog skupštinskog tijela.
Do sada je tu dužnost obavljao poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbWLF-XSATMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Izjašnjenje članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš nakon praznika

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je kazao je da će se, kad god postoje zakonski osnov, pojaviti u parlamentu i dodao da Skupština ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je to rekao nakon što su njega i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića kritikovali i poslanici vlasti i opozicije što se nijesu pojavili na kontrolnom saslušanju u vezi afere "Telekom.
- Takav stav i danas pokazujem, imajući u vidu da smo ovaj izvještaj dostavili u martu, a da smo poziv za ovu sjednicu dobili juče. Ja sam sve obaveze odložio da bih došao ovdje i da bih bio spreman da prilično obiman izvještaj prezentovao. Budite sigurni da uvijek kad me parlament pozove, a kad za to postoji osnov da se ne ugrožava ono što su ustavni principi i zakonske odredbe ja ću se pojaviti u parlamnetu - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uoči predstavljanja Izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je ukazao na članove Ustava Crne Gore koji, kako kaže, jasno ukazuju da je tužilaštvo samostalno i nezavisno.
- Vi možete da imate periodične zahtjeve za periodične i posebne izveštaje koje treba da vam dostavljaju vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac, ali se oni ne mogu odnositi na konkretne predmete, jer nadležnost zakondavne vlasti ima određen segment kontrolne funkcije, ali ona ne može biti u odnosu na konkretne predmete, jer se time preuzima nadležnost pravosudnih organa, otvara vrsta suđenja u odnosu na konkretan predmet i donose se zaključci koji po Ustavu nijesu u nadležnosti Skupštine Crne Gore – poručio je Marković.
Marković je istakao da je njegova želja da Tužilaštvo i parlament imaju konstruktivnu saradnju.
- Mi smo institucije koje treba da sarađuju i koje treba da imaju zajednički pristup. Jedino ako imamo zajedniči pravac, ono što jeste cilj Crne Gore da bude država vladavine prava i članica EU moći ćemo da uspijemo - poručio je Marković.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da smatra da je Marković bio u obavezi da se odazove pozivu Odbora. Poručio je da će se dodatno odrediti prema ovoj činjenici
- Da se jednostavno sazna šta je istina i kako je došlo do toga da zastari afera koja je povezana sa višemilionskom korupcijom i za koju postoje pravosnažne presude u SAD-u. Imamo mogućnost da iznađemo nove mehanizme, postoji model dostavljanja zahjteva za dostavljanje periodičnog izvještaja VDT-a. Ovdje se radilo o kontrolnom saslušanju i postoje triktne obaveze po pitanju dužnosti nadležnih organa da se odazovu na kontrolna saslušanja koja organizuju radna tijela Skupštine - poručio je Bojović.
Marković je odgovorio da je VDT informisao javnost o bitnim činjenicama vezanim za slučaj "Telekom".
- Mislim da je bilo potpuno jasno obrazloženo da se radi o zastarjelosti slučaja, koja je po sili zakona nastupila, da se desila u vremenskom periodu gdje ni ja, ni GST, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u državnom tužilaštvu, da je pokrenut i prekršajni postupak prema tužiocu iz tog postupka iz ranijeg perioda. O svemu tome smo jasno, precizno i decidno obavijestili - odgovorio je Marković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da su na kontrolnom saslušanju htjeli da utvrde kako je Tužilaštvo omogućilo da se dođe do zastare u ovom slučaju.
- Taj segment tužilaštva nije objašnjen u Vašem saopštenju. Nama je jasno da Vi i Novović nijeste krivi za tu zastaru, ali neko iz Tužilaštva je zataškao taj slučaj kako bi došlo do zastare. Nas samo interesuje što je to bilo u Tužilaštvu da se do ovoga dođe. Zato mislim da ste bili dužni da taj dio pojasnite - rekao je Čarapić.
Marković je rekao da nije ni na njemu, ni na Čarapiću da utvrđuju zbog čega je nastupila zastarjelost.
- To je na disciplinskim organima Tužilačkog savjeta, ili na na SDT-u jer ako je došlo do zastare za šta postoji umišljaj da je počinjeno krivično djelo onda se radi o zloupotrebi službenog položaja i tada se to utvrđuje - pojasnio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković: Skupština ne može preuzeti nadležnosti pravosudnih organa, kad god postoji zakonski osnov pojaviću se pred poslanicima

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Bojović: Nepojavljivanje Markovića i Novovića udar na parlament, većina da se jasno odredi prema tome; Nikolić: Kusate ono što ste sami zakuvali

Na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, predloženi su članovi Tužilačkog savjeta.
Iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, za članove Tužilačkog savjeta predloženi su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
Iz reda advokata predložena je Sanja Radulović.

Raičević, Šćepanović i Radulović predloženi za članove Tužilačkog savjeta

Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore zakazana je za srijedu, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore, a na dnevnom redu biće utvrđivanje prijedloga za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati.
Odbor će se izjasniti o prijedlogu Advokatske komore za izbor jednog člana Tužilačkog savjeta iz reda advokata, kao i o utvrđivanju teksta Javnog poziva za izbor jednog člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika - predstavnika nevladinih organizacija.

Odbor za politički sistem u srijedu o izboru članova Tužilačkog savjeta

Pred skupštinskim Odborom za politički sistem i pravosuđe u toku je konsultativno saslušanje kandidata za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati - Veselina Šćepanovića i Sekule Raičevića.
Veselin Šćepanović, javni izvršitelj na području opštine Bar, je kazao da se na javni poziv prijavio jer misli da dosadašnjim iskustvom može da doprinese promjenama u tužilaštvu i otklanjanju nedostataka koje primjećuje.
- U dosadašnjoj karijeri sam bio uglavnom na javnim funkcijama iz oblasti pravosuđa. Deset godina sam radio pri Državnom tužilaštvu, od toga šest kao zamjenik Osnovnog tužioca u Baru i tri godine kao pripravnik. Zatim sam izabran za sudiju Osnovnog suda u Baru i tu funkciju sam obavljao deset godina. Nakon toga sam imenovan za zamjenika javnog izvršitelja za područje opštine Bar. Tu funkciju obavljam takođe deset godina - naveo je on.
Ukupno, ističe on, ima 30 godina radnog staža u pravosuđu.
Sekula Raičević je, sa druge strane, radni vijek započeo na Pravnom fakultetu i nastavio na Fakultetu političkih nauka, gdje je prošao veći broj administrativno-pravnih radnih mjesta.
- Početno kao šef Studenske službe i administrativno-pravni koordinator nastave na magistarskim i doktorskim studijama. Od 20107. godine sam na funkciji sekretara Fakulteta. Od 2019. godine član sam Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore, sada već u drugom mandatu, koji se i završava u ovom mjesecu - naveo je on.
Za članstvo u Tužilačkom savjetu se, kaže, prijavio jer vjeruje da svojim iskustvom, znanjem i integritetom može doprinijeti unaprjeđenju rada tužilaštva, tužilačke organizacije i jačanju povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
- Nezavisno funkcionalno tužilaštvo je ključni stub vladavine prava. Upravo Tužilački savjet igra centralnu ulogu u obezbedjenju njegove profesionalnosti, samostalnosti, efikasnosti i nezavisnosti. Jedan od glavnih problema koje, kao građanin, vidim, jeste da se Tužilaštvo, ali i pravosuđe u cijelini, percipira kao jedan zatvoren sistem - istakao je Raičević.
Nedostatak aktivne i pravovremene profesionalne komunikacije, prema njegovom mišljenju, stvara probleme u funkcionisanju samog tužilaštva.
- Tužilački savjet je uslovno efikasan, i ta efikasnost se mora podići na viši nivo - decidan je Raičević.

Šćepanović i Raičević kandidati za članove Tužilačkog savjeta

Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović zakazao je za 20. oktobar kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Sjednica će početi u 11 sati u Plavoj sali.
Odbor je ranije prihvatio inicijative za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović.
Inicijativu za saslušanje Markovića i Novovića podnijeli su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić, a predsjednik Kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović naknadno je predložio i saslušanje Ane Perović Vojinović.
Specijalno državno tužilaštvo je zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i drugih osoba. Vrhovno državno tužilaštvo je ustvrdilo da je ta odluka pravilna i zakonita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivičnu prijavu je prije šest godina podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Kontrolno saslušanje o odbacivanju krivične prijave u slučaju „Telekom“ 20. oktobra

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: odbor-za-politicki-sistem-pravosude-i-upravu