Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje Dubravka Lalović, a za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus.
Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.
One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje o predlogu Vlade da Dejan Vuković bude ambasador Crne Gore u Hrvatskoj.
Odbor je na današnjoj sjednici dao pozitivno mišljenje i o predlozima da za ambasadore u Bugarskoj i Nizozemskoj budu postavljeni Đorđe Janković i Milisav Raspopović.
Vuković je rekao da Crna Gora želi najbolje dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom.
On je kazao da od početka pristupnih pregovora sa EU Hrvatska snažno podržava evropske integracije Crna Gore.
Vuković je naveo da je postojeća bilateralna saradnja sadržajna, ali da postoji prostor za dalje unapređenje.
- Čemu će doprinos dati i bilateralno-političke konsultacije koje su održane u januaru i maju u Zagrebu, kada su razmatrana pitanja koja su bitna za naše odnose i vjerujem da će se iznaći rješenja u duhu dobre volje na principima obostranog poštovanja - rekao je Vuković.
On je rekao prioritet Ambasade treba da bude permanentan, posvećen i afirmativan angažman svih diplomata Crne Gore, radi razvijanja ekonomskih, političkih i kulturnih vidova saradnje.
Vuković je, govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, podsjetio da su održane dvije runde konsultacija.
- Već imamo postignute rezultate i ne sumnjam da će se i dalje ići u tom pravcu. Naše prijateljstvo i savezništvo treba da ide uzlaznom putanjom - dodao je Vuković.
On je rekao da je za sva otvorena pitanja jedini put dijalog.
Janković je rekao da Crna Gora sa Bugarskom njeguje izvanredne bilateralne odnose, lišene bilo kakvih otvorenih pitanja.
On je kazao da podrška Bugarske, gdje je politička situacija nestabilna i promijenjeno je više vlada u prethodne četiri godine, ključnim vanjsko-političkim prioritetima Crne Gore nije izostala.
- Prioritet u radu Ambasade u narednom periodu biće organizacija posjeta na nivou predsjednika vlada - naveo je Janković.
On je kazao da će Ambasada učiniti sve što je u njenoj moći da odnosi dvije države budu dodatno unaprijeđeni.
Janković je rekao da Crna Gora ima mogućnost da saradnju sa Bugarskom uspostavi tako da to bude strateško partnerstvo.
On je kazao da je Bugarska percipirana kao neko ko se ne zalaže potpuno za evropsku budućnosrt regiona, ali samo zbog njihovog odnosa sa Sjevernom Makedonijom.
- Crna Gora može da iskoristi priliku da uspostavi odnos koji bi pomogao i nama i Bugarskoj da pošalje jasnu sliku da se napredovanje vrednuje prema rezultatima - dodao je Janković.
Raspopović je rekao da Crna Gora i Nizozemska imaju stabilne i prijateljske odnose.
On je naveo da je Nizozemska podržala članstvo Crne Gore u NATO i da podržava evropsku aspiraciju države.
Raspopović je rekao da u odnosu na politiku proširenja Nizozemska baštini strog i principijelan pristup koji ostaje nepromijenjen nevezano na političku situaciju u zemlji.
- Taj princip nas obavezuje na odgovornost u sprovođenju reformi - dodao je Raspopović.
On je rekao da fokus Ambasade ostaje na uspostavljanju što bližih kontakata sa svim relevantnim institucijama u Nizozemskoj, prije svega parlamentom, vladom i ostalim međunarodnim institucijama.
- Već smo u kratkom periodu, otkako sam otpravnik poslova, napravili određeni prodor koji je rezultirao time da smo održali političke konsultacija nakon dužeg niza godina - naveo je Raspopović.
On je rekao da postoji značajan prostor za unapređenje parlamentarne diplomatije sa Nizozemskom.
- Jer vidimo pozitivne poruke sa najviših adresa Evropske unije, to nas obavezuje da naredne godine zaokružimo tehnički dio pregovora. Važno je graditi direktne kontake poslanika Crne Gore i Nizozemske kako bi naš put bio prihvatljiv za Nizozemsku koja ima stroži pristup kada je u pitanju politika proširenja - kazao je Raspopović.

Podržali Vukovića, Jankovića i Raspopovića za ambasadore u Hrvatskoj, Bugarskoj i Nizozemskoj

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da Olivera Injac bude izvanredna i opunomoćena ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Injac je u uvodnom obraćanju poručila da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan, prenosi Antena M.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad &nbsp;pozicioniraju unutar širokog sistema međunarodnih odnosa - ističe Injac.
Ona je rekla da je kao ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice "dobila brojne pohvale" u reonu bilateralne i multilateralne saradnje, kao i da je u posljednje dvije decenije imala dobru saradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
- Zastupanje, predstavljanje i zaštita interesa Crne Gore kao i osiguranje podrške Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda - poručila je Injac.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da će glasati protiv ovog prijedlog, ističući da je više razloga zašto Injac ne bi trebalo da bude ambasadorka u Briselu.
On je optužio Injac da je, dok je bila na čelu Ministarstva obrane, sprovodila progon Crnogoraca i nenamjeski trošila novac.
- Podsjetiću da ste tada Crnu Goru predstavljali kao malu državu, koja se ne pita ništa. Protiv vas su sprovođeni brojni postupci zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja u Ministarstvu - ističe Zirojević i dodaje da se za nju veže i afera "kadeti".
Kao najnečasniji i najsramniji događaj u mandatu Injac, istakao je odluku da se NATO helikopterima na Cetinje transportuju sveštenici SPC.
- Znate li Vi da tu organizaciju evropski parlamentarci označavaju kao centar za širenje malignog ruskog uticaja na Balkanu. Posljedica je bila sramna suspenzija pilota Vlahovića i Delevića, koji su odbili da učestvuju u tome - rekao je Zirojević.
Prema njegovom mišljenju, jedina institucija u kojoj treba da se nađe Injac nije van Crne Gore.
Ona je odgovorila da su na nju vršeni razni pritisci tokom mandata, dodajući i da većina krivičnih prijava odbačena.
- Postupci koji su u toku su pred nadležnim organma i ja se ničega ne plašim - poručila je Injac.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović da mu je zadovoljstvo što se pred odbornicima nalazi kandidatura Olivere Injac u smislu onoga što je kao ličnost pokazala i na političkoj sceni i u smislu profesionalizma.
-Suvi je profesionalac i jedna od onih nekarijernih diplomata koji se ne bi trebalo pomjeriti ni za jotu u odnosu na karijerne. Siguran sam da ćemo se ponositi na njen rad, kao što smo se ponosili dok je obnašala prethodne funkcije - rekao je Stjepović.

Zirojević: Jedina institucija u kojoj treba da se nađete nije van Crne Gore; Injac: Ničega se ne plašim

Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike dali su pozitivno mišljenje za tri predložena kanditata Vlade za nove ambasadore.&nbsp;
Riječ je o o prijedlozima Vlade Crne Gore da se Snežana Radović postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Danskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Kopenhagenu, da se Danilo Brajović postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu, te da se Veljko Milonjić postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Poljskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Varšavi.
Odbor je pozitivno odlučio o sva tri kandidata, te se sada čeka odluka predsjednika države, Jakova Milatovića, koji u odlučivanju o amabasadorskim naimenovanjima ima posljednju riječ.

Predloženi ambasadori Crne Gore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj, čeka se mišljenje predsjednika države

Nemate dovoljno argumenata da se krijete iza nečega što je do sada neviđeno u Crnoj Gori - i to bez tendera i procedura - poručio je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na sjednici Odbora za međunarodne odnose iseljenike uoči sjednice Skupštine na kojoj je planirano da se u dnevni red uvrsti sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-uputili-smo-zahtjev-da-se-sporazum-ne-nade-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na sjednici Odbora je podvukao da se radi o čistoj korupciji.
- Ovo nije običan dan i glasanje. Ako se želite spasiti ovoga nemojte glasati da uđe u dnevni red. Ovo je nešto demonski i ovo se ne planira svojim građanima. Milojko Spajić da ima poštovanje prema Ustavu Crne Gore, zakonima, proceduri, instituciji lokalne samouprave i gradonačelnika - ovo ne bi smio da radi. Svako insistiranje vodiće ovu državu u nestabilnost - upozorio je Nimanbegu.
Pozvao je članove odbora da ne razmatraju ovo pitanje i da apeluju na Milojka Spajića da povuče sporazum sa UAE.
- Vi ste ljudi sa imenom i prezimenom i pripada Vam odgovornost da poštujete Ustav i zakon o manjinskim pravama i slobodama, zakon o planiranju i prostoru, o državnoj imovini i eksproprijaciji - a svi se oni ovim urušavaju - jasan je Nimanbegu.
Ministarku Adžović je pitao hoće li moći nakon ovoga da dođe u Ulcinj.
- Recite mi koji je razlog hitnosti da to mora danas - pred Uskrs i Vaskrs. Spajić je građanima Ulcinja pokvario Ramazan, meni Bajram. Zbog čega? Kakva je to žurba? Što se dobija i koja je hitnost da mora ovakav zakon preko noći? Čekali smo godinama investitore - rekao je on.
Nimanbegu je podvukao da oni brane evropski put Crne Gore.
- Jer će se ovim sve prekršiti jer niko neće više vjerovati u procese. Eksproprijacija u Crnoj Gori - znate li kakva je to procedura i koliko traje? I vi ste pripremili zakon o eksproprijaciji da se u roku od tri dana rješava - zbog čega? Što nijeste to ranije nego sada? Što vam stoji zakon o sadašnjim investitorima na stolu? Da bi omogućili da zarađuju na našoj - ulcinjskoj, crnogroskoj, lokalnoj, štojskoj imovini da grade stanove. Mi nijesmo više toliko siromašni. Prosjek je preko 50 odsto BDP EU - rekao je on.
Mi, kako je podvukao, nijesmo zemlja trećeg svijeta.
- Pa da nam neko sa strane može doći i reći što će da radi. Zašto smo radili planove? Za Veliku plažu planovi su rađeni od Njemaca. I nikako oni ne bi predvidjeli da se tu gradi megalomanski. Nebitno je je li pet ili 15-20 spratova. Zauzimanje prostora znači to i to će ući u imovinu - naveo je on.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković je tražila da se da prilika da se ovo popravi.
- Je li još koja partija ili poslanik iz Skupštine išao na pregovore sa Alabarom ili ste iz medija saznali što je Spajić dogovorio? Je li vas neko nešto pitao ili vas je stavio pred svršen čin? Zato vas molim da vi to ne uradite - ako je neko pogriješio - ne znači da svi treba da pogriješe. Usvojite mu prvi sporazum, ali je drugi katastrofalan za ovu državu - poručila je Ćalović-Marković.
Ona je pozvala sve građane da ih pitaju zašto su ovo glasali.
- Poslanik Dragović je juče potvrdio da je prevod loš. Možete li bar prevod da uredite ili se mora silom &nbsp;na sramotu uoči Velikog petka ovo mora usvojiti? Ne vidim da je bilo što hitno. Mi želimo investicije u ovoj državi - ali konačno u skladu sa zakonom. Evropska unija nam je dala jedinstvenu šansu, mislim da vam je svima jasno da smo je dobili zbog geopolitičkih okolnosti, a ne jer smo je zaslužili. Imamo ozbiljniju konkurenciju - kada je u pitanju Albanija. Ne pravite ovakve greške, ne šaljite im takvu poruku. Kad nas vrate biće kasno - poručila je Ćalović-Marković.
Ukazala je da Agencija za zaštitu konkurencije i EU pozivaju na stopiranje.
- Ako oni kažu: stopirajte ovo suprotno je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju - ko će to da plati? Mi gospodo. Zato dobro razmislite - dodala je ona. &nbsp;
Preozbiljna je, kaže, ovo stvar da se preko noći lomi. Istakla je da ima informacije da je elektronska sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju trajala 33 minuta.
- Trideset i tri minuta vaši predstavnici u izvršnoj vlasti su imali da o ovome odlučuju. Garantujem da bar pola nije stiglo da ga pročita. Vi imate pravo sad da pročitate i da ga popravite, da bude najbolji mogući i da svi budete s njim zadovoljni - zaključila je ona.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović je dao pauzu jer su dobili poziv da se spuste u plenum.

Anja Ivanović

Nimanbegu na Odboru: Apelujte na Spajića da povuče sporazum sa UAE, ovo je nešto demonski i što se ne planira svojim građanima

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike trebalo bi na sjednici, koja je zakazana za danas, da da mišljenje za imenovanje crnogorskih ambasadora u NATO, Ujedinjenim nacijama i Austriji.
Vlada je predložila da se Milena Kalezić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Dragana Radulović predložena je za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku – stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču, Vlada je predložila Stanicu Anđić.

1250x600

Odbor o prijedlozima za imenovanje ambasadora pri NATO-u, UN-u i u Austriji

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, na kojoj je trebalo da se raspravlja o predlozima Vlade za ambasadore Crne Gore u Srbiji i na Kosovu, nije danas održana zbog toga što, kako je saopšteno, to skupštinsko tijelo nije kompletirano. 
 
Predsjednik Odbora Duško Stjepović podsjetio je da Skupština još nije izabrala jednog člana tog skupštinskog tijela iz reda parlamentarne većine. 
 
- Kako se ne bi desilo da se u određenim momentima zbog političkih kalkulacija uskraćuje kvorum, odlučio sam da, do kompletiranja Odbora, odložim ovu sjednicu - naveo je Stjepović na početku sjednice. 
 
Odbor je danas trebalo da je izjasni o predlogu Vlade da se Nebojša Đoković postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj za ambasadora na Kosovu.

Odgođena sjednica Odbora o predlozima za ambasadore u Srbiji i na Kosovu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: odbor-za-medunarodne-odnose-i-iseljenike