Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Vlada Crne Gore opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Podgorici i tokom deportacije izbjeglica.
- Crna Gora ispravlja višedecenijsku nepravdu - obeštećenje za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1915768345992843578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915767034949861599%7Ctwgr%5E36bb13e057859e51cbb46f0aace06d3d2aee1e3f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i još toliko iduće.
- Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je poštovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije naša obaveza. Suočavajući se sa prošlošću, gradimo bolju budućnost - naveo je Spajić.
Sada se, dodaju u saopštenju, simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.
- Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni - kazao je Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade.
Vlada, dodaje, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

500x500

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

Poslanički klub Građanskog pokreta URA podnio Prijedlog izmjena zakona kojima se predviđa obeštećenje bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji koji su zbog stečaja u svojim firmama tokom devedesetih ostali bez posla, bez prava na punu penziju i bez adekvatnih socijalnih naknada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je naglasio da se predloženim amandmanom ispravlja nepravda prema bivšim zaposlenim u sektoru tekstilne industrije i omogućava rješavanje njihovih socijalnih i finansijskih problema jer su uvođenjem stečajnog postupka bivši zaposleni u sektoru tekstilne industrije ostali bez poslovnih angažmana, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstava po osnovu socijalnih programa.
- Predloženim amandmanom lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima, u sektoru tekstilne industrije, steći će osnovu za pravično namirenje jer su zbog prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava, u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nisu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je sprovodila Vlada Crne Gore u period prije donošenja ovog Zakona - poručio je Konatar.
On je istakao da je poznato da je tekstilna industrija bila zastupljena u gotovo svim gradovima Crne Gore i da je u njoj radilo na hiljade radnika. Neke od najpoznatijih fabrika su svakako bile Titex - Podgorica, Vunarski kombinat - Vunko - Bijelo Polje, Dekor - Bijelo Polje, Radoje Dakić (tekst. pogon) - Podgorica, Trikotaža - Nikšić, Tkačnica - Berane, Predivara - Nikšić, Jugoteks - Herceg Novi, Jadran - Bar, Trikotaža - Bijelo Polje, Koni - Nikšić, Kombiteks - Nikšić, Rada - Podgorica, Budućnost - Podgorica, ali i mnoge druge.
- Mnogo je nepravde bilo u periodu tranzicije i loših privatizacija od 1990. godine, a do sad smo pomogli radnicima metalo-prerađivačke i rudarske industrije, očekujem da sad ispravimo nepravdu prema bivšim radnicima i u tekstilnoj industriji, zajedno sa drvo-prerađivačkom i šumarskom industrijom. Očekujem da će ova rješenja podržati svi poslanici Skupštine Crne Gore - zaključio je Konatar.

1250x600

1084x550

Konatar: Predložili smo obeštećenje i bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji

Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.
Ovim činom, kako je naveo, počinju važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.&nbsp;
- Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost. Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - poručio je Milatović.
&nbsp;On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da ova inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga – već da je “za sve nas”.
&nbsp;- Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - istakao je Milatović.
U inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.
&nbsp;- Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake sa ciljem suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava - navodi se u tekstu inicijative.
&nbsp;Prema dostupnim informacijama, kako se dodaje, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, u periodu između 1948. i 1956. godine, zatvoreno najmanje 16.101 osoba, od čega čak 3.390 iz Crne Gore ili 21,5 odsto, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika.&nbsp;
Konstatuje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ipak ostala jedina država u regionu (za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije) koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali.
- Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i korak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - istaknuto je u inicijativi upućenoj Parlamentu.
&nbsp;Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika je, kako je precizirano, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je usvojila Skupština Republike Crne Gore 16. januara 1992. godine.&nbsp;
- Ovom deklaracijom je Skupština osudila “grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, hapšenja i zlostavljanja nevinih, teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima, koji je, kao svoju tragičnu posljedicu imao niz nevinih žrtava, dugovremeno etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi” i istovremeno se obavezala da će svima njima obezbijediti “moralnu i pravnu satisfakciju” - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, Milatović smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka.&nbsp;
- Na taj način bi se osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz ovu inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok” uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja - navodi se u inicijativi Milatovića.

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se u Crnoj Gori odvija potpuni krah vladine politike u oblasti digitalne transformacije javnih usluga, sa ozbiljnim posljedicama po privredu i investicioni ambijent.
Kako navode, vlasti su uložile više od deset miliona eura u novi softver za digitalizaciju niza usluga povezanih sa radom Poreske uprave. Posao je, tvrde, povjeren firmi iz Banjaluke, a realizacija projekta, u saradnji sa crnogorskim državnim organima, dovela je do višesedmične blokade ključnih registara i servisa.
– Već oko dvadeset dana ne funkcionišu kompanijski, radno-pravni i poreski registri. Trenutno nije moguće registrovati novu firmu, ugasiti postojeću, započeti preduzetničku djelatnost niti evidentirati bilo kakvu poslovnu promjenu u Centralnom registru privrednih subjekata – navodi se u saopštenju.
Iz inicijative upozoravaju da domaća poslovna zajednica zbog toga trpi značajnu institucionalnu i ekonomsku štetu, dok pojedina poslovna udruženja, kako tvrde, na ovu situaciju ne reaguju. Istovremeno su onemogućena strana ulaganja u nova privredna društva, kao i restrukturiranje postojećih kompanija.
Poseban problem predstavlja nefunkcionisanje poreskih računovodstvenih servisa, zbog čega, prema navodima, nije moguće prijavljivati i odjavljivati zaposlene niti pribavljati potvrde o izmirenim poreskim obavezama, što dodatno otežava poslovanje privrednih društava i preduzetnika.
U saopštenju se ukazuje i na, kako navode, haotično stanje u radu notara, kojima su nametnute nove i nejasne obaveze na osnovu novog Zakona o privrednim društvima. Tvrde da je zakon loše pripremljen i da predviđa tromjesečni rok za usklađivanje svih privrednih subjekata i preduzetnika sa novim rješenjima, počev od 1. januara ove godine.
– Oko 70.000 društava i preduzetnika trenutno je blokirano u pogledu ove obaveze, koja istovremeno zaustavlja sve druge pravne radnje u kompanijskom registru, a svedena je na praktično nesprovodljiv vremenski rok – poručuju iz inicijative.
Građanska inicijativa 21. maj ocjenjuje da postupci aktuelne Vlade imaju dalekosežne negativne posljedice po politički, ekonomski i bezbjednosni sistem Crne Gore, kao i po proces evropskih integracija.

GI 21. maj: Kolaps digitalnih servisa i blokada privrede

Osumnjičena za užasne prijetnje Cetinjaninu Milu Ivaniševiću, ali i čitavom gradu - „Cetinjani na jade će vam dani doći“, koje je uputila preko društvene mreže Fejsbuk 9. januara saslušana je u policiji u subotu, 17. januara, ali se ni iz tužilaštva, niti iz policije, nijesu oglasili i saopštili da li je protiv Z. D. podnešena krivična prijava.
Portalu ETV iz cetinjskog tužilaštva juče je saopšteno da je ovaj predmet, po mjesnoj nadležnosti, proslijeđen podgoričkom tužilaštvu. Iz te institucije, iako smo još u subotu poslali pitanja, nijesu odgovorili, dok su iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici našem portalu saopštili da ovaj slučaj nije kod njih.
&nbsp;BLISKA CRKVI SRBIJE
Javnost je o užasnim prijetnjama upućenim u glasovnim porukama izvijestila nevladina organizacija Centar za građanska prava, ali, iako su se i oni interesovali za ovaj predmet, nijesu dobili informacije iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Ova organizacija obavijestila je javnost 10. januara o prijetnjama koje su upućene Ivaniševiću sa Fejsbuk profila „Ing Arh Zed Ratislavljevna“. U međuvremenu javilo im se više osoba sa Cetinja kojima su sa istog profila stizale prijetnje.&nbsp;
Utvrdili su da Cetinjankama i Cetinjanima prijeti žena rođena i odrasla u Prijestonici, ali koja već duže vrijeme ne živi u tom gradu o čemu su obavijestili cetinjsko tužilaštvo.
Po obrazovanju je arhitektica, bliska je Crkvi Srbije, a, prema nezvaničnim informacijama angažovana je u projektu gradnje jednog vjersko-obrazovnog objekta u Podgorici.
Dva-tri dana pošto je Ivanišević podnio policiji krivičnu prijavu zbog prijetnji koje mu je uputila ona je izbrisala skoro sve objave i fotograg+fije sa svoga Fejsbuk naloga „Ing Arh Zed Ratislavljevna“.
U jednoj od objava koje je ostavila, a koja datira iz 2023. piše: „Jesam. I odlično je to. Gospod je moja zastava. Oba roditelja upokojena u Bogu, sad da fizički umrem, misiju sam obavila. Dps rodbinu prekrižila, komplet sve. I licemjerne isto. Crna ovca bijele kose“...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
APELI CGP UZALUDNI
Iako je Centar za građanska prava insistirao da se slučajem prijetnji Ivaniševiću bavi cetinjsko tužilaštvo, predmet je, ipak, završio u Podgorici. Tužilaštvu na Cetinju dostavili su u i CD sa prijetnjama drugim osobama.
Neke od prijetnji su: „...spašavala sam neke ljudske živote i sa apetitom mogu da ga uzmem, jer trenirala sam...“, „...nema vas mnogo srećom, a biće vas još manje“...
U glasovnim porukama Ivaniševiću, pored ostalog, prijetila je: „Kači, kači zastve bando, pa ću ti ih sve usta nabiti i ugušit te s njima“, „Ne znate vi ni za boga, neki inat komunistički ćerate pašče jedno“, „I sad ovo prenesi po kafićima po Cetinju neko će me poznat pa mi dođite na kuću, da otključam puštim i nema izlaska, živ ne izlaziš“...
- Napominjem da se osjećam ugroženo, da kod mene postoji bojazan od toga da se ne desi nova Medovina ili novi 01. 01. 2025 – rekao je Ivanišević u policiji.
Jedna od poruka je bila - „Cetinjani na jade će vam dani doći“.
Iz Centra za građanska prava saopštili su 10. januara da „u gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23. naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao 'izolovani incidenti' ili 'lični sukobi'“.&nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor - upozorili su tada iz CGP.
Međutim, iako će već skoro dvije sedmice od prijave užasnih prijetnji i tri dana od saslušanja osumnjičeene javnost još nije obaviještena o ishodu.&nbsp;

Tag: obestecenje