Iako je u izvještaju Savjeta Evrope navedeno da je tokom prošle godine u Crnoj Gori identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, taj broj je, prema riječima Tarika Ćatovića iz NVO „Sistem“, sigurno veći kada se uzme u obzir stvarno stanje – prosjačenje, radna i seksualna eksploatacija. Najčešći uzroci, ističe on, jesu siromaštvo i neefikasnost institucija.
- Na ovu problematiku upozoravam već duže vrijeme. Od 2021. do 2024. godine u Crnoj Gori je zvanično identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, od čega su 79 odsto bila djeca – naveo je Ćatović, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako kaže, potrebno je razlikovati broj žrtava koji su identifikovani od stvarnog broja, koji je nepoznat.
- Postoje određeni pomaci u radu policije, tužilaštva i sudstva, što i stoji u izvještaju Savjeta Evrope. Pored toga, značajnu ulogu imaju i centri za azil, nevladine organizacije i civilno društvo, koji su kroz obuke i panele doprinijeli da se pitanje trgovine ljudima postavi i djelimično riješi - kazao je Ćatović.
Prema njegovim riječima, trgovina ljudima u Crnoj Gori je u porastu, prije svega zbog geografskog položaja zemlje koja je i tranzitna ruta, ali i mjesto porijekla određenog broja žrtava.
- Moramo da pređemo sa deklarativnog nivoa na konkretne mjere. Potrebne su dodatne obuke, posebno za centre za azil u Božaju i Spužu i za graničnu policiju, kako bi se adekvatnije pristupilo rješavanju ovog problema - poručio je Ćatović.
On smatra da je i migraciona politika Vlade Crne Gore jedan od uzroka složenog stanja, te da bi centri za azil i granična policija morali biti dodatno profesionalizovani.
- Migranti i tražioci azila često dolaze bez dokumenata, ne poznaju jezik i ne mogu da se pravno zaštite. Obaveza zaposlenih u tim ustanovama je da ih informišu o njihovim pravima i uslovima za dobijanje azila. Iako u teoriji centri za azil treba da imaju posebno opremljene prostorije, u praksi se dešavalo da su maloljetna djeca bez pratnje bila smještena sa punoljetnim licima. Kasnije je MUP tu situaciju ispravio - objasnio je Ćatović.
Zaključuje da Crna Gora, prema preporukama iz GRETA izvještaja, mora da podigne nivo rada svih nadležnih institucija – od policije, tužilaštava i sudova do centara za azil – kako bi se efikasnije borila protiv trgovine ljudima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flani-identifikovano-28-zrtava-trgovine-ljudima-za-cetiri-godine-sedam-osudujucih-presuda-zrtve-bez-odstete&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ćatović: Neophodna dodatna obuka granične policije i centara za azil u Božaju i Spužu u borbi protiv trgovine ljudima

Šest žena izgubilo je život od 2021. do juna ove godine u slučajevima femicida, pokazuju podaci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Neda Radović, direktorica NVO Sistem za Portal ETV upozorava da jasno izdvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja ključan korak ka ranijem prepoznavanju i snažnijoj zaštiti žena od nasilja. <h2>Crna statistika</h2> Kako je za Portal ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, u pet od šest navedenih slučajeva predmet je formiran zbog krivičnog djela teško ubistvo, a jedan zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Iz VDT-a za naš portal navode da su četiri od šest predmeta formirana po prijavama Uprave policije, a dva su im proslijedili Osnovno državno tužilaštvo u Baru i ODT Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Radović objašnjava da je femicid ubistvo motivisano rodno zasnovanim nasiljem, mržnjom, kontrolom, posjedovanjem ili zbog činjenice samog ženskog identiteta, te da ga je važno izdvojiti iz kategorije ubistava iz više razloga. - Krivično djelo je važno izdvojiti iz kategorije ubistava jer jasno ukazuje na rodni motiv i sistemsku prirodu problema, omogućava posebnu, kako pravnu tako i statističku evidenciju, pomaže društvu da prepozna i suzbije obrasce koji vode od nasilja nad ženama do smrtnog ishoda — drugačije tretiranje od “običnog ubistva” – ističe Radović. Ona dodaje i da femicidi često nastupaju nakon eskalacije partnerskog nasilja (fizičkog, seksualnog, psihičkog). - Najčešće je nasilnik trenutni ili bivši partner ili blizak član porodice. Najčešće prethodi intenzivna kontrola, izolacija, ekonomsko nasilje, prisvajanje ili otuđenje dokumenata ili novca – rekla je Radović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4" data-rendition-name="original" width="741" height="605" loading="lazy" alt="Neda Radović"><figcaption>Neda Radović(Photo: NVO Sistem)</figcaption></figure>  Kao ključne društvene, kulturne i ekonomske faktore koji doprinose ovom zločinu, Radović najprije navodi patrijarhalne norme koje normalizuju mušku dominaciju i kontrolu nad ženama i njihovom životu i tijelu i legitimišu nasilje kao “privatnu stvar”. Izdvaja i stigmu prema žrtvama (okrivljivanje žrtve, sram) koja obeshrabruje prijave, te dodaje i slabu institucionalnu zaštitu — neadekvatne policijske procedure, sporost tužilaštva i sudova, neefikasne mjere protiv nasilnika... - Neravnomjeran pristup uslugama (sigurne kuće, psihološka i pravna pomoć), posebno u ruralnim područjima... Normalizacija toksičnih muškosti kroz medije i kultura koja glamurizuje agresivno ponašanje – podvukla je Radović. <h2>Senzacionalističko izvještavanje doprinosi normalizaciji nasilja</h2> Iako pojedinci počine zločin, Radović naglašava da obrazac femicida proizilazi iz sistemskog problema: društvene norme, institucionalni propusti i ekonomske strukture koje omogućavaju i ne sankcionišu adekvatno nasilje nad ženama. - Rješavanje samo “najopasnijih pojedinaca” bez mijenjanja institucija i normi neće dugoročno smanjiti femicide – smatra Radović, dodajući da mediji mogu ili normalizovati ili osuditi nasilje. Prema njenim riječima, senzacionalističko izvještavanje koje “krivicu traži u žrtvi” i romantizuje nasilne partnere, doprinosi normalizaciji nasilja. - S druge strane, odgovorno izvještavanje (naglašavanje konteksta, korištenje termina “femicid”, fokus na prevenciju i zaštitu) podiže svijest i pritisak usmjeren na promjene. Ključno je izbjegavati jezike koji glorifikuju nasilnika i uvijek dati informacije o dostupnoj pomoći – poručuje Radović za Portal ETV. <h2>Rupe u sistemu</h2> Direktorica NVO Sistem mišljenja je da su takozvane rupe u sistemu zaštite svuda prisutne u institucijama koje bi trebalo da budu prve na liniji odbrane žrtve. - Kod policije imamo nepotpuno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, nedovoljna istrajnost u provođenju hitnih mjera zaštite. U pravosuđu i tužilaštvu spori postupci, neadekvatne naredbe za udaljavanje, slabe sankcije ili nesprovedene sudske mjere. Servisi za žrtve: manjak sigurnih kuća, manjak sposobno obučenog kadra, nedovoljno besplatne pravne i psihološke pomoći a posebno izvan velikih gradova - pojašnjava Radović. Kao „rupu“ u sistemu smatra i nedostatak sistematskog praćenja i razmjene informacija između službi (policija, centri za socijalni rad, tužilaštva, sudovi, zdravstvo, NVO...), ali i nepostojanje dovoljne pomoći za ekonomsko osamostaljivanje žrtava. Da bi se smanjio broj femicida, Radović pojašnjava da prvo treba uvesti i primijeniti rodno osjetljivu politiku u policiji i hitnim službama. - Potrebna je hitna i efikasna pravna zaštita (odmah dostupne mjere udaljavanja, zabrane prilaska i njihova stroga kontrola i nadzor). Povećanje kapaciteta servisa za žrtve (besplatna pravna i psihološka pomoć, krizne linije dostupne 24/7) – objasnila je Radović, dodajući i već pomenutu ekonomsku podršku za izlazak iz nasilja u vidu jednokratnih pomoći, programa zapošljavanja ali i stambena podrška. Radović kao prioritet navodi i podizanje svijesti i promjena normi kroz obrazovanje u školama, kampanje za muškarce, obavezne edukacije za profesionalce ali i bolja evidencija i analiza podataka o femicidima. <h2>Poziv kao spas</h2> Ženama koje trpe nasilje, ali oklijevaju da ga prijave, Radović poručuje da nijesu same, da se ono ne dešava njihovom krivicom i da imaju pravo na sigurnost. - Ako si u neposrednoj opasnosti, pozovi hitne službe, policiju, centar za socijalnu rad, pozovi nas, kao prvo licencirano sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru. Zapiši ili sačuvaj dokaze (poruke, slike povreda). Pokušaj imati plan sigurnog izlaska (đe bi otišla, koga bi pozvala). Ukoliko ne možeš prijaviti odmah, potraži podršku povjerljivo (NVO, krizne linije, zdravstvo). Pravni i socijalni servisi postoje upravo da bi te zaštitili – apeluje direktorica NVO Sistem na žrtve nasilja. Kako je istakla, organizacija na čijem je čelu, pruža sigurno utočište ženama i njihovoj djeci koje trpe nasilje u vidu Sigurne ženske kuće (sklonište za žene i djecu žrtve nasilja). U sklopu nje NVO Sistem ima stručan i obučen kadar, kako psihologe, socijalne radnike, tako i pravnike koji su sa entuzijazmom spremni da daju sve od sebe da zaštite žrtvu i njihovu djecu. - Pored toga, NVO Sistem radi i na polju edukacije i obuka (i stojimo na raspolaganju za otvorenu saradnju za policiju, tužilaštvo, sudstvo, škole ali i javne kampanje kada je u pitanju tema nasilje u najširem smislu te riječi – zaključila je Radović u odgovorima Portalu ETV. <h2>ODT bez precizne evidencije</h2> Portal ETV je i od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio informacije o slučajevimaOsnovno državno tužilaštvo saopštilo je za Portal ETV da ne vodi preciznu evidenciju o prijavama nasilja nad ženama jer zakonski nije propisano da se nasilje u porodici ili slično krivično djelo posebno evidentira prema polu žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4" data-rendition-name="original" width="1200" height="698" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ODT Podgorica</figcaption></figure>  - Pristup traženoj informaciji – koliko prijava nasilja nad ženama je u prethodnih godinu dana rezultiralo podizanjem optužnice, koliko slučajeva je u istom periodu odbačeno i iz kojih razloga, kao i koliko puta su tužioci tražili izricanje privremenih mjera zaštite za žrtvu podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije – pojasnili su iz podgoričkog ODT-a. Na osnovu toga, zahtjev za ovakve podatke odbijen je kao neosnovan, kako se navodi, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama. - S obzirom da u evidenciji koju vodi ovaj državni organ, kao i u javno dostupnim izvještajima o radu, nije precizirano da li je nasilje (kao u krivičnom djelu nasilje u porodici i sl.) izvršeno konkretno u odnosu na žene, niti je zakonom propisano kao posebno krivično djelo, pa je pomenuti zahtjev odbijen kao neosnovan, shodno navedenoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama – zaključuje se iz ODT-a Podgorica.

Vjera Ljuljđuraj

610x380

500x500

1250x600

1084x550

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Za Crnu Goru ovo je važan trenutak i prilika da pokažemo da naše društvo ne toleriše nasilje nad ženama i da smo spremni preduzeti odlučne korake kako bismo zaštitili živote i dostojanstvo svih građanki podjednako i osigurali bezbjednost žena i djece. To je za Portal RTCG saopštila Neda Radović iz NVO Sistem, a povodom izmjena Krivičnog zakonika, koje su od petka na javnoj raspravi, a kojim je predviđeno i uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- NVO Sistem podržava i pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da otvori javnu raspravu o uvođenju femicida kao zasebnog krivičnog djela u Krivični zakonik. Zaustavljanje femicida odgovornost je svih nas - poručuje Radović.
Smatra da je ovo jedan od ključanih koraka u borbi protiv nasilja nad ženama i ozbiljnom pristupanju sankcionisanja rodno zasnovanih nasilja.
- Ako uzmemo u obzir da je samo u Crnoj Gori u proteklih pet godina ubijeno 17 žena, a svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, podaci pokazuju potrebu da se što prije femicid uvrsti u zasebno krivično djelo - kazala je Radović.
Kako ističe, trenutni pravni okvir nedovoljan da pruži zaštitu žrtvama i jasno kazni počinioce.
Femicid kao zločin koji nastoji iz mržnje prema ženama je, kako kaže Radović, posljednji čin kontinuiranog nasilja, prožetog diskriminacijom, rodnim neravnopravnostima, sistemskom nebrigom kao i ukorijenjenim stereotipima da je u Crnoj Gori i dalje nejednaki jaz između muškaraca i žena.
Izdvajanje femicida u zasebnu krivičnu kategoriju omogućilo bi, kako kaže Radović, prepoznavanje femicida kao društvenog problema, a ne samo kao individualnog zločina, ili kako je do sada tumačeno kao porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom.
- To bi omogućilo i ozbiljnije i strože kaznene mjere koje bi poslale jasnu poruku da je nasilje neprihvatljivo. Uvođenje femicida značilo bi i bolju prevenciju i zaštitu žena kroz adekvatne zakonske mjere - navodi Radović.
Ovaj korak Vlade Crne Gore, kako poručuje Radović, predstavlja djelimičan odgovor na godine napora civilnog društva, nevladinih organizacija i pojedinaca koji su, maltene svakodnevno ukazivali na ozbiljnost problema i tražili promjene.
- Protesti koji su iza nas, inicijative i javni apeli i molbe odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i donosilaca odluka o nužnosti prepoznavanja femicida u zakonu - navodi Radović.
Ona poručuje i da civilni sektor od Vlade očekuje jednoglasno usvajanje izmjena Krivičnog zakonika, kao i brzu i efikasnu finalizaciju zakonskih izmjena.
- Očekujemo i konkretne mjere koje će obezbijediti pravnu, psihološku i socijalnu podršku žrtvama nasilja. I ozbiljnije pristupanje praćenja primjene zakona kako bi se osigurala njegova efikasnost i doslednost - zaključila je Radović.

Za pet godina ubijeno 17 žena: Femicid što prije da bude krivično djelo

Biznismen Aleksandar Mijajlović i dalje boravi pod rigoroznim uslovima u Istražnom zatvoru, saznaje portal ETV. Podgoričkom biznismenu i dalje nijesu omogućene šetnje kao i ostalim pritvorenicima, u više različitih krugova, već je za njega, kako saznajemo, i dalje određen samo jedan, manji, krug za tu aktivnost. 
 
Mijajloviću su već duže vrijeme pogoršani uslovi boravka u Istražnom zatvoru, da bi, nakon više priloga na Televiziji E i objelodanjivanja postupanja prema tom pritvoreniku, bio pozvan na razgovor kod Vladmira Šćepanovića, načelnika Istražnog zatvora. Prema saznanjima našeg portala, tada mu je obećano da će mu se dozvoliti šetnja na pet od ukupno osam krugova. 
 
Međutim, kako saznajemo, ništa se nije promijenilo i tako je ostalo na snazi naređenje da se Mijajloviću omogućava šetnja u jednom krugu koji je dugačak nekih pedesetak koraka betonirane površine. 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fmijajlovic-kao-politicki-pritvorenik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pojašnjenja radi, zatvorsku šetnju, koja se omogućava dva puta dnevno u trajanju od po 30 minuta, &nbsp;moguće je napraviti u više različitih krugova, kraćih ili dužih, na kojima ima različitih sprava za vježbanje. 
 
Simptomatična je činjenica da se ovdje govori o uslovima koji po pravilu pripadaju svakom pritvoreniku, ali upravo, doduše u negativnom smislu, svjedočimo posebnom tretmanu za jednog pritvorenika. 
 
Nameće se pitanje - zašto se neko trudi da Mijalović nema dostojne uslove u UIKS-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fposeban-tretman-za-mijajlovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba, javili su danas hrvatski mediji.
Vlada je potvrdila da je poziv stigao i da će ga razmotriti, ali detalji nisu navedeni, prenijela je agencija Hina.
Mnogi strani čelnici, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, primili su pozivnice da se pridruže novoj Trampovoj inicijativi. Još se, međutim, ne zna hoće li pozivnicu prihvatiti.
Poziv da se pridruži Trampovoj inicijativi dobila je i Slovenija, objavio je slovenački premijer Robert Golob. Izvori bliski slovenačkoj vladi rekli su za agenciju STA, nezvanično, da premijer nije naklonjen saradnji u tom odboru.
Kako su još naveli izvori, vlada će o tome najvjerovatnije raspravljati u četvrtak.
Tramp je predložio osnivanje Odbora za mir kada je u septembru prošle godine najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu.
Nacrt povelje koji je američka administracija poslala u oko 60 zemalja predviđa da članice uplate milijardu dolara u gotovini ako žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, prema dokumentu u koji je agencija Rojters imala uvid.
Mađarska i Albanija zasad su jedine u Evropi oduševljeno reagovale na poziv u Trampov Odbor za mir, dok su EU i njene vodeće članice, naročito Francuska i Nemačka, zauzele uzdržan stav.
Kina je danas saopštila da je dobila poziv, ali nije objavila da li ga prihvata dok je Kremlj juče saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "dobio ponudu diplomatskim kanalima" i da Rusija namjerava da kontaktira američku stranu kako bi razjasnila sve detalje predloga".

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu predstavnicu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, sa sjedištem u Budimpešti, Nikol Epting, saopšteno je iz ovog resora.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da Crna Gora pozdravlja odluku UNHCR-a o imenovanju šefice regionalnog predstavništva u Mađarskoj za nadležnog predstavnika UN programa za izbjeglice za Crnu Goru.&nbsp;
Naglasio je da se, kao što je u više navrata ranije naznačeno, uključujući i susret sa doskorašnjom otpravnicom poslova Kraus, odluka UNHCR-a o zatvaranju stalnog predstavništva u Podgorici vidi kao jasna poruka sistema Ujedinjenih nacija da su država i društvo Crne Gore sazreli i postali ozbiljan i pouzdan partner UNHCR-a, institucionalno osnažen i spreman da odgovori potrebama i obavezama koje proizilaze iz međunarodnog djelovanja i relevantnih konvencija u ovoj oblasti.
On je, kako se dodaje, dodatno naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Crne Gore, uz najbolje želje za uspješan mandat regionalnoj predstavnici Epting, ostaju otvoreni za kontinuiranu komunikaciju o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za saradnju u širim inicijativama u kojima Crna Gora može biti pouzdan i odgovoran partner u regionu.
U tom kontekstu, uz redovnu saradnju Stalne misije Crne Gore u Ženevi sa centralom UNHCR-a, kao dodatni kanal komunikacije i razmjene informacija, kada god se ukaže potreba, može služiti i Ambasada Crne Gore u Mađarskoj.
- Sagovornici su se saglasili da je angažman i rad UNHCR-a u Crnoj Gori, uključujući kontinuiranu ekspertsku i tehničku podršku, kao i pomoć u reagovanju na krizne situacije i obezbjeđivanju adekvatne zaštite izbjeglih i raseljenih lica, lica bez državljanstva, tražilaca azila i migranata, od izuzetnog značaja. Takva saradnja je rezultirala vidno osnaženim nacionalnim kapacitetima i unapređenjem standarda zaštite i humanitarnog odgovora, u skladu sa očekivanjima od države koja je na pragu članstva u Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom sastanka, Epting je kazala da UNHCR pozdravlja i veoma cijeni pristup rješavanju stanja izbjeglica baziran na ljudskim pravima koji Crna Gora njeguje unazad decenijama i koji je, između ostalog, doveo do zatvaranja izbjegličkog poglavlja ‘90-ih i veoma dobrih rezultata u okončanju apatridije u našoj zemlji.
Naglasila je da je politika Crne Gore prema izbjeglicama prepoznata od strane UNHCR, a rezultati u eliminisanju apatridije joj daju kredibilitet u EU.
- Na putu ka EU, UNHCR ostaje partner Crnoj Gori, posebno u poglavljima 23 i 24 i jačanju kapaciteta u oblasti azila i upravljanja granicama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao da je Crna Gora svjesna kompleksnosti aktuelnog trenutka u međunarodnim odnosima, uključujući izazove sa kojima se suočavaju multilateralizam i sistem Ujedinjenih nacija. Podrška međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i multilateralizmu, u čijem su središtu vrijednosti slobode, ljudskih prava i vladavine prava, ostaje jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore i temelj njenog ukupnog djelovanja i razvoja.
- U tom kontekstu, podrška međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu ljudskih prava i punoj primjeni ključnih konvencija koje čine osnov djelovanja UNHCR-a, kako bi se očuvala zaštita najranjivijih kategorija, i dalje ostaje jedan od ključnih pravaca djelovanja Crne Gore - zaključuje se.&nbsp;

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Hrvatska reprezentativka Hana Vuljak nova je članica OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog Ženskog rukometnog kluba.&nbsp;
Vuljak igra na poziciji desnog beka, a u Budućnost dolazi iz Podravke. 
 
Ima 23 godine, a dres Podravke nosi već četiri sezone, od kojih je posljednje dvije nastupala u EHF Ligi šampiona. 
 
Nastupala je i za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu krajem prošle godine, gdje je postigla 11 golova.

Tag: nvo-sistem

Ćatović: Neophodna dodatna obuka granične policije i centara za azil u Božaju i Spužu u borbi protiv trgovine ljudima

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Za pet godina ubijeno 17 žena: Femicid što prije da bude krivično djelo

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Vuljak pojačala OTP Group Budućnost

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO