Velika Britanija je &nbsp;odabrala sjeverni Vels za lokaciju svoje prve nuklearne elektrane s malim modularnim reaktorom (SMR), dok nastavlja s planovima za proširenje nuklearne energetske infrastrukture zemlje.
&nbsp;
Vlada je u junu objavila da će potrošiti 2,5 milijardi GBP ili 2,8 milijardi EUR na SMR-ove, koji su jeftiniji i brži za izgradnju od velikih nuklearnih elektrana, s ciljem povećanja energetske bezbjednosti i pomoći u ispunjavanju klimatskih ciljeva, prenosi Capital.ba.
&nbsp;
Odluku Britanije da odabere ostrvo u sjevernom Velsu kao lokaciju za prvu SMR elektranu kritikovao je američki ambasador u neobično oštroj izjavi uoči objave.
&nbsp;
Sjedinjene Američke Države zalagale su se za veliki projekat na tom mjestu, gdje se nalazi stara nuklearna elektrana koja je zatvorena 2015. godine.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika Britanija gradi prvu malu nuklearnu elektranu

Premijer južne njemačke savezne države Bavarske Markus Soder pozvao je na veliku promjenu energetske politike zemlje, uključujući izgradnju novih nuklearnih elektrana.
- Ne radi se o izgradnji velikih reaktora kao u prošlosti. Govorim o manjim, pametnim reaktorima, poput onih koji se već koriste u Kanadi - rekao je Soder za nedjeljno izdanje novina "Welt".
Posljednjih godina više je puta kritikovao odluku Njemačke o postupnom ukidanju nuklearne energije. Posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji zatvorene su u aprilu 2023. godine.
Soder, čelnik bavarske konzervativne stranke Hrišćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Fridriha Merca, tvrdio je da bi ovi "mini reaktori" zahtijevali manje državnog finansiranja nego prethodne elektrane.
Međutim, prema kanadskoj vladi, takvi reaktori još ne postoje u Kanadi. U regiji Ontario počeli su tek pripremni radovi, a prvi reaktor očekuje se oko 2030. godine.

1250x600

1084x550

Premijer Bavarske pozvao da Njemačka promijeni politiku i izgradi nove nuklearne elektrane

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je danas da je zbog prekida elektroenergetskog napajanja NE Zaporožje situacija kritična.
- Već sedmi dan u NE Zaporožje je vanredna situacija, kritična situacija. Zbog ruskog granatiranja, elektrana je isključena sa elektromreže. Snabdijeva se strujom iz dizel generatora. Ovo je vanredno. Generatori i elektrana nisu projektovani za ovo i nikada nisu radili u ovom režimu toliko dugo. A već imamo informacije da je jedan od generatora otkazao - izjavio je Zelenski u video obraćanju naciji, prenosi Ukrinform. 
Prema njegovim riječima, ruske snage granatiraju područje oko NE Zaporožje kako bi se spriječile popravke električnih dalekovoda.
Zelenski je naglasio da zatvaranje Zaporoške nuklearne elektrane ugrožava sve i potvrdio da je u vezi sa kritičnom situacijom u NE Zaporožje održao sastanak sa ukrajinskom vojskom i predstavnicima ukrajinskog ministarstva energetike, kao i da je naložio vladi da svijetu skrene pažnju na ovu situaciju.
Zaporoška nuklearna elektrana, koja je pod kontrolom ruskih snaga, sedam dana nije povezana na ukrajinski elektroenergetski sistem što predstavlja rizik za nuklearnu i radijacionu bezbjednost, a 23. septembra je isključena i poslednja spoljna linija napajanja NE Zaporožje.

Zelenski: Kritična situacija u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani

Kina i Rusija potpisale su Memorandum o saradnji na izgradnji automatizovane nuklearne elektrane na Mjesecu do 2035. godine. Ruska svemirska agencija Roscosmos i Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) potpisale su dokument početkom ovog mjeseca, a elektrana bi trebalo biti dio predložene Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS), piše NDTV.
- Stanica će sprovoditi temeljna svemirska istraživanja i testirati tehnologiju za dugotrajno besposadno djelovanje ILRS-a, uz mogućnost buduće prisutnosti čovjeka na Mjesecu- objavio je Roscosmos 8. maja, nakon potpisivanja memoranduma.
ILRS je prvi put najavljen 2017. godine, a u projekat su uključene i zemlje poput Venecuele, Bjelorusije, Azerbejdžana, Južnoafričke Republike, Egipta, Nikaragve, Tajlanda, Srbije, Pakistana, Senegala i Kazahstana.
<h3>Dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije</h3>
Kako piše NDTV, očekuje se da će ILRS biti smješten unutar 100 kilometara od južnog pola Mjeseca te omogućiti dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije.

Moskva i Peking postigli dogovor: Kroz deset godina će na Mjesecu sagraditi nuklearku

Кremlj ne planira da prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje (ZNPP), inače najvećom u Evropi,Ukrajini ili bilo kojoj drugoj naciji, piše Politiko.
- Povratak ove stanice u &nbsp;mrežu ruske nuklearne industrije je davno prevaziđena činjenica koju međunarodna zajednica može samo da prizna. Prenošenje same ZNPP ili kontrola nad njom u Ukrajinu ili bilo koju drugu zemlju je nemoguće - napisalo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u utorak uveče, pozivajući se na nuklearnu elektranu u Zaporožju, takođe isključujući mogućnost bilo kakvog zajedničkog rada stanice, prenosi Politiko.
ZNPP, koja se nalazi u Energodaru — gradu u Zaporožju koji je pod kontrolom Rusije — bila je ključni zupčanik u ukrajinskom energetskom sistemu, proizvodeći šest gigavata energije i pokrivajući 20 odsto potreba za električnom energijom u toj zemlji.
Međutim, fabrika nije u funkciji otkako ju je ruska vojska zauzela u martu 2022. godine. Od 1. septembra 2022. osoblje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je prisutno u elektrani, podsjeća Anadolija.
Prošle nedjelje Politiko je izvestio da predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp vidi kontrolu nad ZNPP kao ključni izvor energije za predloženi sporazum o mineralima koji je najavio sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je ZNPP državna svojina Ukrajine.
Ipak, bio je otvoren za saradnju sa američkom stranom na obnovi elektrane, ako Ukrajina ponovo preuzme kontrolu nad njom i Energodarom.
Bijela kuća je saopštila da SAD razgovaraju o kontroli ZNPP sa Rusijom.
Ali Кremlj tvrdi da je elektrana sada ruska, nakon referenduma koje je sproveo nelegalno i pod prijetnjom oružja u četiri ukrajinska regiona 2022. godine, navodi Politiko.
Putin je specijalnim naređenjem stavio nuklearnu elektranu Zaporožje u rusko vlasništvo i sada je smatra ruskom svojinom, „prema međunarodnom pravu“.
U saopštenju se takođe negira mogućnost zajedničkog rada elektrane, tj. učešće međunarodnih organizacija. Rusija navodi da nema takvih presedana u svjetskoj praksi.
- U ovom slučaju, na primjer, nemoguće je pravilno obezbijediti nuklearnu i fizičku nuklearnu bezbjednost, niti regulisati pitanja građanske odgovornosti za nuklearnu štetu… Važan aspekt je da bliska saradnja obavještajnih službi NATO-a sa Ukrajinom, koja ima impresivan sabotažni potencijal, onemogućava čak i privremeni prijem predstavnika ovih država u ZNPP - dodaje se u saopštenju.

Rusija odbija da ustupi nuklearku u Zaporožju Ukrajini, Trampu ili bilo kome drugom

U potpunoj tišini u prošlost je otišla zabrana o izgradnji nuklearnih elektrana u Srbiji, donijeta tri godine poslije černobiljske katastrofe, dok se javnost bavila time ko je koga prvi udario na početku posljednje sjednice Skupštine Srbije - piše N1 Beograd.
Građani te zemlje su, kako navode, i možda usput čuli da je usvojen budžet, bez rasprave i prisustva opozicije.
- Kod nas se reaktori hlade vrućim skupštinskim glavama i to prije nego što ih uopšte i zagrije zdrava, argumentovana rasprava o ukidanju 35 godina starog moratorijuma na izgradnju nuklearki u Srbiji - navodi N1 Beograd. 
Resorna ministarka usvojene izmjene Zakona o energetici, kako dodaju, naziva revolucionarnim i najavljuje da će im Francuzi uskoro objasniti koji je način primjene nuklearne energije najbolji za njih.
- Otvaramo vrata mogućnosti da imamo nuklearne elektrane u našem energetskom miksu i tu je prije svega bitno da obrazovne institucije uzmu aktivnog učešća i da naši naučni instituti budu aktivni učesnici u kreiranju narednih koraka - rekla je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Kaže ministarka narednih koraka, jer, kako piše N1 Beograd, valjda obrazovne institucije i naučni instituti nisu ni morali da budu aktivni učesnici u pravljenju prvih koraka i već usvojenih izmjena zkona.
- Mi nismo u javnosti imali nikakvu raspravu, mi nismo čuli stručnjake, bilo u oblasti energetike, bilo u oblasti ekologije. Činjenica je i da mi nemamo stručni kadar koji bi se time bavio u tako kratkom roku, tako da se meni čini da u javnosti postoji neki strah - kaže novinarka Nove ekonomije Dunja Marić.
Dio stručne javnosti u Srbiji poručuje da je namjera države da gradi nuklearnu elektranu jedina ispravna odluka, jer, kako objašnjavaju, drugi način da se danas obezbijedi kontinuirano i ekološki prihvatljivo snabdijevanje energijom jednostavno ne postoji.
- U ovom trenutku dok mi razgovaramo ima 42 gradilišta u svijetu gdje se prave nuklearne elektrane, one su prošlost, sadašnjost, ali prije svega budućnost čovječanstva. A sad, s druge strane, ono što je meni žao je da se takva divna inicijativa, nešto što treba da predstavlja prekretnicu u razvoju Srbije, donosi se na ovakav način, jer onda postoji sumnja, fali stručna rasprava, treba argumentovano pristupiti tome - kaže stručnjak za energetiku Miloš Zdravković.
N1 Beograd ddaje da nuklearnu elektranu ne mogu i neće dobiti sjutra.
- Valjda ćemo biti spremni da njome upravljamo kada dođe vrijeme, ali smo zato uvijek spremni za upravljanje ispod radara - zaključuju iz ovog medija.

Dok se javnost bavila tučom u Skupštini Srbije: U prošlost otišla zabrana o izgradnji nuklearki

U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.
Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.
Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.
- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.
Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.
Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

U stravičnom požaru koji je zahvatio trgovački centar u Karačiju u Pakistanu poginulo je 50 ljudi. Najveći požar u lučkom gradu u više od deset godina izbio je kasno u subotu i brzo se proširio kroz prostrani trgovački kompleks Gul Plaza, poznat po svojih 1.200 porodičnih prodavnica koje prodaju vjenčanice, igračke, posuđe i drugu robu. - Pronašli smo 20 do 25 mrtvih tijela - rekao je novinarima zamjenik komesara Javed Nabi Khoso. Dodao je da su posmrtni ostaci prevezeni u bolnicu radi DNK analize. Zbog poteškoća u identifikaciji, rekao je da je teško dati precizan podatak o broju poginulih, ali se navodi da je oko 50 osoba mrtvo. Mala grupa koja je odavala počast žrtvama zapalila je svijeće u blizini mjesta požara, a neki su držali fotografije onih za koje se pretpostavlja da su poginuli.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27" data-rendition-name="original" width="4013" height="2676" loading="lazy" alt="Pakistan požar"><figcaption>Spasioci i vatrogasci sa teškom mehanizacijom sprovode operaciju pretrage u izgorenoj zgradi višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u srijedu, 21. januara 2026. (Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Vatrogasci su se borili s požarom unutar trgovačkog centra do utorka. Do trenutka kada je požar stavljen pod kontrolu, Gul Plaza je svedena na gomilu pepela i ruševina. Prema podacima državne spasilačke službe, ukupno 84 osobe su registrovane kao nestale. Policija je saopštila da se strahuje da je većina nestalih mrtva, što znači da bi broj žrtava mogao još porasti. - Ovo je scenario sudnjeg dana - rekao je vlasnik prodavnice Rehmat Khan nakon što je vidio ono što je ostalo od trgovačkog centra. Rekao je da je u prodavnici bilo oko 18 do 20 ljudi, uključujući šest zaposlenih, kada je požar izbio u tržnom centru. Dodao je da su svi nestali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1" data-rendition-name="original" width="3861" height="2574" loading="lazy" alt="požar u pakistanu "><figcaption>Spasioci i vatrogasci rade sa teškom mehanizacijom pretražujući ruševine izgorenog objekta višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u ponedjeljak, 19. januara 2026.(Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Ovaj požar je jedan od najsmrtonosnijih u posljednjih 10 godina.

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Nezavisna mreža za zaštitu ljudskih prava HRANA objavila je da je najmanje 313 zatvorenika pogubljeno vješanjem tokom protesta širom Irana.
HRANA, bazirana u SAD, u mjesečnom izvještaju navodi da su oni pogubljeni od 22. decembra prošle godine do 20. januara ove godine u zatvorima širom zemlje, po raznim optužbama.
Mreža navodi se da je u tom periodu došlo do naglog porasta masovnih hapšenja, teških kazni i upotrebe prekomjerne sile od strane snaga bezbjednosti, i da su u januaru tokom 10 dana pogubljene najmanje 52 osobe, dok su se protesti širili, a pristup internetu u velikoj mjeri bio ograničen.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se u Iranu vrše smrtne kazne nad demonstrantima. Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav, sa sjedištem u Norveškoj, objavila je danas da su iranske vlasti optužile jednog demonstranta da "ratuje protiv Boga", zbog navodnih veza sa SAD i Izraelom. Hengav navodi da su demonstranta Salaha Jusefija iz Džavanruda u iranskoj provinciji Kermanšah 13. januara prvi put uhapsili obavještajni agenti Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), posebnog ogranka Revolucionarne garde Irana, i pustili ga nakon jednog dana, prenose agencije.
- Izvor upoznat sa slučajem rekao je da su, nakon višestrukih upita porodice bezbjednosnim institucijama u Ramsaru i Sariju, zvaničnici IRGC u Sariju usmeno obavijestili porodicu da je Jusefi optužen za 'moharebe' (rat protiv Boga) i da je donijeta presuda, a kao kazna je navedena smrt - navodi Hengav.
Prema grupi za ljudska prava, zvaničnici IRGC rekli su porodici uhapšenog da on ima "tijesne veze" sa Izraelom i SAD, da će kazna biti izvršena u Teheranu i da neće odgovarati na dalja pitanja. Hengav navodi da su Jusefiju od hapšenja uskraćeni pristup advokatu i druga osnovna prava, da njegova porodica nije obaviještena o razvoju događaja u njegovom slučaju, kao i da optužba nije zvanično objavljena i da porodici nije dostavljeno pisano obavještenje ili formalna presuda.

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Tag: nuklearna-elektrana