U novom izdanju emisije EHO govorimo o stavovima građana Crne Gore o medijima. Da li se mediji danas trude da informacije koje plasiraju budu istinite, da li i u kojoj mjeri građani medije vide kao objektivne. Postoji li medij kojem građani sve vjeruju, i šta je u novinarstvu drugačije danas u odnosu na period od prije 20 godina.
O ovim i drugim pitanjima, razgovaramo sa Vukom Čađenovićem, izvršnim direktorom Instituta Damar, ali i više novinara iz različitih redakcija Televizije E.
Eho se emituje na Televiziji E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EHO na TV E: Novinarstvo danas i prije 20 godina, povjerenje građana u medije

Nevladina organizacija "35 mm" je upozorava da najnoviji nalazi Sindikata medija iz istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2024 jasno pokazuju kako država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva.
U saopštenju koje potpisuje Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm, ističe se da novinari više nisu samo izvještači i čuvari javnog interesa, već mete prijetnji, tužbi i fizičkih napada, dok država i vlasnici medija zatvaraju oči pred očiglednim problemima.&nbsp;
- Ovo nije samo alarmantno stanje, već opasni pokazatelj da se krećemo ka društvu koje kažnjava istinu - ističe Đokđurić.
Kako navodi, napadi i pokušaji SLAPP tužbi postali su svakodnevica.
- Kada moćnici koriste pravosuđe da zastraše novinare, šalje se jasna poruka – kritičko izvještavanje je nepoželjno. Kada novinari fizički stradaju na poslu, a počinioci rijetko odgovaraju, poruka je još jasnija – u Crnoj Gori biti novinar znači rizikovati život i egzistenciju - istakla je Đokđurić.
Prema njenim riječima, finansijska situacija u medijima dodatno pogoršava stanje.&nbsp;
&nbsp;Dvije trećine zaposlenih prima manje od prosječne plate, a dio i ispod minimalca za visokoškolce. Prekovremeni rad i rad vikendom uglavnom ostaju neplaćeni, a kolektivni ugovori ne postoje. Novinari su primorani da rade više poslova ili da pristaju na nesigurne ugovore – a sve to dok pokušavaju da obezbijede javnost istinitom i pouzdanom informacijom - napomenula je ona.
Napominje da su pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti i loš socio-ekonomski položaj novinara dio iste slike – "država i vlasnici medija svjesno ignorišu obavezu da stvore uslove u kojima se novinarstvo može raditi slobodno, bez straha i ekonomskih ucjena".
- Sve dok ovo stanje traje, građani su u riziku da dobiju polovične i filtrirane informacije - naglasila je Đokđurić.
Poručuje da je vrijeme da se preuzme odgovornost.
- Država mora garantovati sigurnost i sankcionisati sve napade i prijetnje, dok vlasnici medija moraju prestati da eksploatišu novinare i hitno potpišu kolektivne ugovore. Bez toga, slobodnih medija neće biti, a bez slobodnih medija nema ni demokratije - istakla je Đokđurić.
Ona je poručila da NVO "35mm" stoji uz sve koleginice i kolege koje rade svoj posao u ovakvim uslovima.&nbsp;
- Njihova hrabrost drži društvo informisanim – ali hrabrost sama nije dovoljna. Umjesto praznih riječi i obećanja, potrebna je hitna sistemska promjena, solidarnost i stvarna zaštita - zaključila je Đokđurić.

1084x550

NVO "35 mm": Država novinarstvo pretvara u visokorizičnu profesiju bez zaštite i dostojanstva

Novinarstvo nije nimalo laka profesija. To je izazovna, složena i odgovorna djelatnost, puna lične žrtve, upornosti i hrabrosti, često obilježena nesigurnošću i stradanjem u borbi za istinu. Povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, svake godine posvetim tekst jednoj dami, jer žene u novinarstvu čine draži, ljepši i značajan segment našeg društva. Ove godine, moje pero posvećujem Tanji Pavićević, dami čiji je rad veoma važan za medijsku i kulturnu scenu Crne Gore.
Tanja Pavićević rođena je 1977. godine u Podgorici, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Herceg Novom. Ponekad nas sudbinski i obrazovni putevi odvedu u različite profesije, ali Tanjin izbor da zakorači u novinarske vode bio je prirodan nastavak njenog talenta i ljubavi prema riječima. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na smjeru novinarstva i komunikologije, đe je 2010. godine i magistrirala, birajući teoriju kulture kao svoje usmjerenje. 
Tokom svoje dosadašnje karijere, Tanja Pavićević pokazala je snagu, intelekt i hrabrost, postavši jedan od najupečatljivijih glasova u crnogorskom javnom prostoru. Njena sposobnost da istraži i obradi složene teme, bilo da su one iz oblasti kulture, komunikologije ili društvenih pitanja, čini je posebnim primjerom novinarske hrabrosti. Njena riječ uvijek nosi težinu odgovornosti, kao putokaz i često kao opomenu društvu na važnost promjena, pravde i istine. Posebno treba istaći njene publikacije, poput vrijedne monografije o umjetniku Cvetku Lainoviću, koja kroz pažljivo istraživanje i analizu oslikava ne samo djelo, već i duh umjetnika. Njen književni rad dodatno obogaćuje zbirka poezije “Mjesec u krevetu” koja svjedoči o njenom poetskom talentu i dubokoj povezanosti sa umjetnošću. 
Kao novinarka, Tanja je uvijek bila glas koji nije zazirao od izazova. Njena hrabrost i istrajnost ogledaju se u neumornom istraživanju najkompleksnijih tema crnogorskog društva – od političkih previranja do kulturnih fenomena. Posebno je značajna njena uloga u afirmaciji važnosti javne riječi i očuvanju etike profesije. Njena profesionalna karijera nije ograničena samo na novinarstvo. Svojom ličnošću, znanjem i predanošću istakla se i u odgovornim državnim dužnostima, doprinoseći razvoju i unapređenju crnogorskog društva.
Ulaskom u novinarsku profesiju, Tanja Pavićević je po mnogo čemu, postala sinonim za hrabrost, odgovornost i autentičnost. Njen rad, bilo kroz medije, književnost ili kulturne projekte, postaje snažan primjer mlađim generacijama i primjer svim ženama koje teže ostvarenju u svijetu novinarstva. Bez obzira na izazove sa kojima se suočava, Tanja Pavićević je uvijek zadržavala visok nivo profesionalne etike, dosljedno braneći principe istinitog i odgovornog informisanja.
Njen rad nije samo refleksija njenih vještina, već i nepokolebljive volje da kroz medije služi javnom interesu, štiti prava marginalizovanih grupa i ukazuje na probleme u društvu. U svijetu đe su brzina i senzacionalizam često zamjena za kvalitet, ona je ostala simbol ozbiljnog, temeljitog i odgovornog novinarstva, dajući primjer kako se profesionalizam može spojiti sa ličnim integritetom i predanošću. 
Iako je u ličnim i prijateljskim razgovorima skromna, moram istaći njenu snažnu i autentičnu ličnost, koja ne preza od suočavanja sa slabostima crnogorskog društva. Taj mač sa dvije oštrice, kojim hrabro barata, nosi posebnu težinu, jer progovarati o slabostima, nepravdama i neravnopravnosti nikada nije bilo jednostavno. Posebno se ističe njena neumorna borba za prava žena, kao i njen doprinos u podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu.
Novinarske heroine poput Tanje Pavićević zaista čine stubove zajednica kojima pripadaju, jer one svojim riječima, djelima i hrabrošću grade mostove promjena. Njeno djelovanje ne završava se u novinarstvu građanski aktivizam dodatno osnažuje njenu misiju i otkriva širinu njene borbe. Ta sinergija profesionalne i aktivističke uloge pokazuje đe leži snaga jedne žene u njenoj sposobnosti da se istovremeno bori za pravdu, promjene i očuvanje vrijednosti koje Crna Gora, kao građansko i multikulturalno društvo, mora baštiniti. 
Karipsko-američka književnica Audre Lorde jednom je zapisala: “Kada govorimo, bojimo se da naše riječi neće doprijeti do drugih ili da neće biti dobro prihvaćene, ali kada ćutimo – i dalje se bojimo. Stoga je bolje govoriti.” Ovim bih riječima najljepše opisao Tanju Pavićević i njen neustrašiv duh. Ona ne bira tišinu pred strahovima i izazovima. Umjesto toga, bira govoriti, istraživati i djelovati, svjesna da promjena počinje od jednog glasa, a da taj glas može probuditi svijest mnogih. Tanja Pavićević svojim radom, stavovima i primjerom dokazuje da je riječ oružje, ali i lijek. Ona nam pokazuje da hrabrost nije samo osobina to je izbor. Izbor da se govori, čak i onda kada je lakše ćutati. Izbor da se bori, čak i onda kada je borba teška. Upravo u tome leži njena vrijednost, ne samo kao novinarke već i kao žene koja predstavlja snagu promjene i nade. 
Zato joj posvećujem ovaj tekst, jer heroine ne žive samo u pričama ili na stranicama istorije one žive tu među nama, skromne, hrabre i nepokolebljive. Tanja Pavićević je jedna od njih, žena koja svojim perom i djelovanjem ostavlja neizbrisiv trag u crnogorskom društvu.
Neka Dan novinara Crne Gore, 23. januar, blista snagom ženskog pera, koje donosi svjetlost istine, budi svijest i pokazuje snagu intelekta. Novinarke poput Tanje Pavićević dokaz su da snaga riječi može biti snažnija od bilo kojeg oružja. Neka ovaj dan bude posveta svim ženama koje neumorno rade na izgradnji pravednijeg i boljeg društva, svojim riječima, djelima i nesalomljiivom vjerom u promjene.

Snaga ženskog pera heroine među nama - Tanja Pavićević

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

U Bjelorusiji je uhapšen još jedan novinar pod optužbom za veleizdaju, što je najnoviji potez u nemilosrdnom gušenju medija i slobode govora od vlade autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saopštila je organizacija za zaštitu medijskih prava.
Bjelorusko udruženje novinara saopštilo je da je Danil Paljanski, reporter iz grada Bresta, uhapšen još u septembru i prijeti mu 20 godina zatvora.
Palianski, koji je radio za nekoliko nezavisnih novinskih kuća, jedan je od 34 novinara u pritvoru u Bjelorusiji koji izdržavaju kaznu ili čekaju suđenje.
- Bjelorusija je postala najopasnija zemlja u Evropi za novinare, jer nestaju iza rešetaka, ne znamo šta se s njima dešava - rekao je predsjednik Udruženja novinara Andrej Baštunjec.
On je ukazao da su vlasti pojačale represivne mjere pred predsjedničke izbore koji će biti iduće godine.
Lukašenko, koji vlada više od 30 godina, trebalo bi da se kandiduje i za sedmi mandat.
- Većina nezavisnih novinara je pobjegla u inostranstvo, a vlasti čine sve da u zemlji ne ostane ni jedan nezavisni novinar - rekao je Baštunjec.

U Bjelorusiji uhapšen još jedan novinar, prijeti mu 20 godina zatvora

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Tag: novinarstvo