Hitne službe na Novom Zelandu tragaju za nekoliko osoba, uključujući i jedno dijete, za koje se vjeruje da su nestale nakon što je klizište pogodilo kamp tokom oluja koje su izazvale veliku štetu širom Sjevernog ostrva.
Ministar za vanredne situacije Mark Mičel izjavio je da dijelovi istočne obale izgledaju kao „ratna zona“. Helikopteri su angažovani kako bi spasili porodice koje su utočište od poplava potražile na krovovima kuća. Lokalno vanredno stanje proglašeno je u pet regija širom Nortlenda i Istočnog Kejpa zbog višednevnih rekordnih, bujičnih padavina.
Klizište se pokrenulo u četvrtak ujutro u kampu u turističkom mjestu Maunt Maunganui, na istočnoj obali. Mičel je potvrdio da je među nestalima i jedna djevojčica.
- Situacija je trenutno promjenjiva i osjetljiva. Svi rade najbolje što mogu kako bi se postigao najbolji mogući ishod, ali nema sumnje da je ovo veoma teška i izazovna situacija - rekao je Mičel.
Portparol Vatrogasne i hitne službe Novog Zelanda (FENZ) Vilijam Pajk izjavio je da su prvi koji su stigli na mjesto događaja čuli pozive u pomoć koji su dolazili iz unutrašnjosti klizišta.
- Građani koji su se tu zatekli pokušali su da uđu u ruševine i zaista su čuli glasove. Naša prva vatrogasna ekipa je stigla i potvrdila isto – i oni su mogli da čuju te glasove - rekao je Pajk.
Snimci iz Maunt Maunganuija prikazuju prevrnuta kamp-vozila i iščupano drveće. Svjedoci su za lokalne medije kazali da su čuli izuzetno jaku buku neposredno prije nego što je ogromna masa zemlje sa brda pogodila kamp.
Alister Mekhardi, ribar koji se nalazio u blizini, izjavio je za NZ Herald da je čuo „kotrljajuću grmljavinu i pucanje drveća“ prije nego što je podigao pogled i vidio kako „cijelo brdo popušta“.
- Ljudi su trčali i vrištali, vidio sam kako ih masa nosi. Ima zarobljenih ljudi - rekao je on.
Tauranga, grad najbliži Maunt Maunganuiju, primio je 295 milimetara kiše u roku od 30 sati, prije nego što se klizište pokrenulo oko 9:30 sati. Broj stanovnika Maunt Maunganuija naglo raste tokom ljeta jer turisti hrle na prelijepe plaže ovog područja. Planina, vulkanska kupola na kraju poluostrva, u istom periodu privlači desetine hiljada posjetilaca.
Australijanac Soni Voral za dlaku je izbjegao klizište dok je plivao u obližnjem bazenu.
- Dok sam plivao, čuo sam ogromno klizište iza sebe, pucanje drveća, a jedna kamp-prikolica me je umalo pogodila. Morao sam da zaronim u susjedni bazen - izjavio je za novinsku agenciju Stuff.
U Papamoi, južno od Maunt Maunganuija, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se dvije vode kao nestale nakon što je klizište pogodilo kuću u četvrtak oko četiri sata ujutro. Policija nastavlja potragu za muškarcem u četrdesetim godinama kojeg je u srijedu odnijela voda na riječnom prelazu blizu Varkvorta, sjeverno od Oklanda.
Ubrzo su počele da kruže fotografije koje prikazuju poplavljene kuće, poljoprivredna zemljišta, društvene domove i puteve odsječene klizištima, a pojavile su se i priče o jezivim bjekstvima i nevjerovatnim spašavanjima. Lokalna zajednica pritekla je u pomoć 94-godišnjem muškarcu koji je bio zarobljen poplavnim vodama u Koromandelu, dok je jedna žena spašena kajakom dok je brza voda do visine vrata okruživala njenu kuću.
Vatrogasna i hitna služba Tairāwhitija saopštila je da je spasavala ljude sa krovova. Njihove fotografije prikazuju kuće prekrivene drvnim otpadom, blatom i vodom, dok su automobili i ograde u velikoj mjeri zatrpani.
- Ovo nijesu snimci sa vježbe - poručili su iz službe.
Premijer Kristofer Lukson izjavio je da Vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama i zahvalio spasilačkim ekipama na njihovom trudu.&nbsp;
- Cijela zemlja je zahvalna svima koji se izlažu opasnosti kako bi očuvali bezbjednost Novozelanđana - rekao je on.
Tropska depresija (ciklon) trebalo bi u četvrtak da donese još obilnih padavina, saopštila je Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (NEMA).
- Kiša pada na tlo koje je već u potpunosti zasićeno vlagom, što znači da su posljedice poput oborenih stabala, klizišta, poplava i opasnih uslova na rijekama još vjerovatnije - poručio je Lukson.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velike poplave izazvale klizišta na Novom Zelandu: Traga se za nestalima, među njima i dijete

Novi Zeland je pokrenuo nacionalnu kampanju kako bi pronašao partnera za Neda, veoma rijetkog baštenskog puža koji se odlikuje nesvakidašnjom osobinom - njegova ljuštura se uvija ulijevo, što čini parenje gotovo nemogućim, piše Gardijan.
Skoro svi obični baštenski puževi imaju ljušture koje se uvijaju udesno, ali Nedova spirala rezultira obrnutim reproduktivnim organima, što stvara prepreke za parenje.
Taj fenomen je izuzetno rijedak, pogađajući oko jednog od 40.000 puževa.
Ned je otkriven prošle nedjelje u Vairarapi, sjeverno od Velingtona, kada je ilustratorka Žizel Klarkson primijetila da njegov oklop nije kao kod drugih puževa.
Nakon što je shvatila da je u pitanju "drugačiji" puž, odmah je kontaktirala časopis "New Zealand Geographic" i počela kampanju za pronalaženje partnera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDN1p67J5HpT%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kampanja poziva sve stanovnike Novog Zelanda da pretražuju bašte i parkove, a svi koji pronađu puža kao što je Ned pozvani su da se jave.
Iako se Ned smatra štetočinom u baštama Novog Zelanda, kampanja ima širi cilj, uključujući podsticanje ljudi da se povežu sa prirodom.

1250x600

1084x550

Novi Zeland pokreće kampanju za pronalaženje partnera za rijetkog puža Neda

Žena sa Novog Zelanda uhapšena je danas nakon što je otkriveno da dvogodišnju djevojčicu zatvorila u kofer i smjestila je u prtljažnik autobusa kojim je putovala.
Policija je pozvana na autobusku stanicu u Kaivaki, 100 kilometara sjeverno od Oklanda, nakon što je vozač autobusa primijetio da se torba pomjera tokom redovne pauze, prenosi Gardijan.
- Kada je vozač otvorio kofer, otkrio je dvogodišnju djevojčicu. Djevojčica je bila vrela na dodir, ali je izgledala fizički nepovrijeđeno - rekao je detektiv Sajmon Harison, prenosi Tanjug.
Detektiv Harison rekao je da je 27-godišnja žena optužena za zlostavljanje i zanemarivanje djeteta.
Harison je dodao da je djevojčica hospitalizovana i podvrgnuta detaljnom medicinskom pregledu.
Policija je navela da su moguće dodatne optužbe i dodala da je obavijestila ministarstvo za djecu Novog Zelanda.

Uhapšena žena sa Novog Zelanda: Putovala s djetetom spakovanim u kofer

Zemljotres magnitude 6,2 pogodio je zapadnu obalu Novog Zelanda.
Nije izdato upozorenje na cunami, a takođe nema podataka o šteti, prenosi AP.
Američki geološki zavod saopštio je da se zemljotres dogodio oko jedan sat ujutru po lokalnom vremenu.
Epicentar je bio 300 kilometara jugozapadno od grada Inverkargila, a žarište plitko – deset kilometara pod morskim dnom.
Novi Zeland ima oko pet miliona stanovnika i nalazi se na pacifičkom „Vatrenom prstenu“ – u seizmički aktivnom pojasu vulkana koji okružuju Tihi okean. Tu se dešava većina zemljotresa u svijetu.
Zemljotres magnitude 6-6,9 smatra se jakim. Moguća su oštećenja i dobro izgrađenih objekata. Godišnje se u svIJetu dogodi 100 do 150 zemljotresa te magnitude.

Zemljotres magnitude 6,2 na Novom Zelandu

Novozelandski istraživači otkrili su da mužjaci plave prugaste hobotnice koriste otrov kako bi paralisali ženke tokom parenja, čime ih sprečavaju da ih pojedu.
Ženke te vrste hobotnica znatno su veće i jače od mužjaka, zbog čega postoji velika vjerovatnoća da ih pojedu nakon parenja, piše Gardijan.
Ne bi li to izbjegli, mužjaci ubrizgavaju otrov, tetrodotoksin u aortu ženke na početku parenja.
- Seksualni kanibalizam vrlo je čest kod glavonožaca - rekao je doktor Ven-Sung Čung sa Univerziteta u Kvinslendu.
Taj otrov paralizuje ženku, što omogućava mužjaku da uspješno prenese spermu.
Nakon parenja, koje traje od 40 do 75 minuta, ženka se oporavi i nastavi sa normalnim životom.
Iako je to veoma neuobičajena strategija, ona pomaže mužjaku da prenese svoje gene na sljedeću generaciju.
Ženke plavih prugastih hobotnica polažu jaja i provode oko šest nedjelja bez hrane, brinući se o jajima, što im oduzima puno energije.
Čung je tu neobičnu tehniku parenja nazvao „evolutivnom trkom u naoružanju“ između oba pola.

Mužjaci prugaste hobotnice koriste otrov da spriječe ženke da ih pojedu tokom parenja

Više od 30 kitova spašeno je nakon što su se u nedjelju nasukali u blizini grada Fangareja na sjeveru Novog Zelanda. Nasukavanje kitova je neobjašnjiv prirodni fenomen, a Novi Zeland jedan je od regiona svijeta gdje se javlja najčešće.
Odjeljenje za očuvanje prirode Novog Zelanda (New Zealand‘s Department of Conservation – DOC) saopštilo je da je većina kitova koji su se nasukali u nedjelju, vraćena u more, a da su tri odrasla kita i jedno mladunče uginuli.
Nisu prijavljeni novi slučajevi nasukavanja tokom noći.
Spasilačku akciju predvodila je lokalna maorska grupa „Patuharakeke“, kojoj su se pridružile vlasti i građani.&nbsp;
Članovi udruženja „Patuharakeke“ ostali su na plaži tokom noći kako bi reagovali u slučaju da se neki od spasenih kitova ponovo nađe u nevolji.
Iz Odjeljenja za očuvanje prirode, koje upravlja spašavanjem nasukanih morskih životinja, navode da je akcija spašavanja bio nevjerovatan napor zahvaljujući svima koji su se okupili da pomognu kitovima.
Nasukavanje kitova i delfina je uobičajeno na Novom Zelandu. Oko 85 akcija spasavanja sprovede se prosječno tokom godine i to su uglavnom pojedinačna nasukavanja životinja.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdocgovtnz%2Fposts%2Fpfbid02Tt7XV1vFZQwn9RutMaFiyErvBW1aGDLXdvBNTsy9tNijHPMNB2oy953cajmTPhq9l&show_text=true&width=500" width="500" height="747" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Spašeno više od 30 nasukanih kitova na Novom Zelandu

Kraljevska mornarica Novog Zelanda izgubila je svoj prvi brod u moru od Drugog svjetskog rata, nakon što se jedan od njenih brodova nasukao kod obale Samoe.
HMNZS Manavanui, specijalizovani brod za istraživanje i snimanje okeana, naišao je na probleme oko jedne nautičke milje od ostrva Upolu u subotu uveče po lokalnom vremenu, dok je vršio istraživanje grebena, prenosi BiBiSi (BBC).
Kasnije se zapalio, a potom i prevrnuo.
Svih 75 ljudi na brodu evakuisano je u čamce za spasavanje i spašeno rano u nedjelju, saopštile su odbrambene snage Novog Zelanda.

Novi Zeland izgubio prvi ratni brod od Drugog svjetskog rata

Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.&nbsp;
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.&nbsp;
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.&nbsp;
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.&nbsp;
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.&nbsp;
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.&nbsp;
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.&nbsp;
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

MSS: Dan novinara trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene, a prečesto je koriste protiv medija

Ni danas nije održana sjednica Skupštine opštine Pljevlja na kojoj je trebalo odbornici da raspravljaju o Budžetu za 2026. godinu. Sve ovo pokazuje da se vlast u Pljevljima nalazi u dubokoj krizi koja se jedino može riješiti prijevremenim lokalnim izborima - ocijenili su u Klubu odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u tom gradu.
Ističu da su se i ovoga puta, za razliku od odbornika vlasti, odbornici opozicije pojavili su se na sjednici Skupštine i pokazali odgovoran odnos prema građanima Pljevalja.
- A posebno onima koji očekuju socijalna i druga davanja koja se ne mogu realizovati bez usvajanja Budžeta. Fotelje su privremene, a sramota trajna - zaključili su u pljevaljskom DPS-u.

Tag: novi-zeland