Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu jednom teleoperatoru, kao vođi obrade, od 4,5 miliona eura zbog povreda Opšte uredbe o zaštiti podataka zbog čega su, tvrde, bili ugroženi lični podaci 900 hiljada korisnika.
Nakon postupka koji je sproveden po službenoj dužnosti, objavio je u petak AZOP na svojim mrežnim stranicama, kazna je teleoperateru izrečena zbog transfera ličnih podataka u treće zemlje bez valjanog instrumenta i bez transparentnog informisanja ispitanika, te obrade kopija ličnih karata i uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka zaposlenih bez pravne osnove, kao i nepreduzimanja odgovarajuće prethodne kontrole izvršioca obrade, prenosi Index.hr.
Teleoperater je, objašnjava AZOP ne navodeći o kojem se teleoperateru radi, prenosio lične podatke svojih korisnika uvozniku podataka u Srbiji odnosno društvu unutar grupacije koje je održavalo softver.
Teleoperater, a radi se o Telemachu oštro odbacuje navode objavljene na internet stranici AZOP-a te najavljuje da će preduzeti sva raspoloživa pravna sredstva u svrhu zaštite prava, integriteta i reputacije kompanije. 
- U slučaju koji navodi AZOP nije došlo do povrede podataka. Podaci nijesu prosljeđivani van Hrvatske niti EU te su sačuvani isključivo na području Hrvatske, sigurni su i nije bilo nikakvog curenja - tvrde u Telemachu.
Prenos podataka, navodi AZOP, temeljio se na standardnim ugovornim klauzulama od sredine aprila 2020. do najkasnije 27. decembra 2022. godine, no nakon tog datuma teleoperater je propustio sklopiti standardne ugovorne klauzule s izvršiocem obrade u Srbiji.
To znači, objašnjavaju iz AZOP-a, da se nakon tog datuma prenos ličnih podataka ispitanika odvijao "bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
AZOP je objasnio da je operater, budući da Evropska komisija za Srbiju nije donijela odluku o primjerenosti u smislu odredbi Opšte uredbe o zaštiti podataka, morao redovne prenose ličnih podataka ispitanika zasnovati na nekom od instrumenata za prenos.
- Izvršilac obrade iz Srbije mogao je pristupati cijeloj SAP CRM bazi i to s administratorskim ovlašćenjima, a što je značilo da je imao neograničene ovlasti pristupu ličnim podacima, njih ukupno 847,86 hiljada ispitanika/korisnika usluga voditelja obrade - navodi se iz AZOP-a.
Odnosno, nastavlja AZOP, da je mogao pristupati imenu i prezimenu, OIB-u, adresi s lične karte, adresi priključka, adresi za slanje računa, kontakt broju, adresi elektronske pošte, IBAN-u, MSISDN-u, ICCID-u te podacima o ugovorenim uslugama korisnika.
Osim toga, naveli su iz AZOP-a, teleoperater nije sproveo Procjenu rizika za prenos ličnih podataka u Srbiju, što je bio dužan učiniti prije početka prenosa ličnih podataka u treću zemlju, a sva su ta postupanja protivna odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
Takođe, dodaje AZOP, teleoperater o navedenom prenosu u Srbiju, zemlju van Evropskog ekonomskog prostora (EPG), "nije niti informisao ispitanike, što mu je obaveza na osnovu Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Pregledom politika privatnosti utvrđeno je kako vođa obrade nije koristio jasne jezične formulacije da se lični podaci ispitanika prenose van EGP, već je koristio formulacije poput "možda" će se lični podaci dijeliti u treće zemlje ili da se lični podaci u pravilu obrađuju na području Evropske unije, a samo izuzetno van Evropske unije - dodali su iz AZOP-a.
Teleoperater je, kako su rekli, "prekomjerno" obrađivao lične podatke svojih zaposlenih odnosno da je prikupljao "kopije njihovih ličnih karata", što je takođe protivno odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Dodatna otežavajuća okolnost - navedi su iz AZOP-a je i to što je operater "zanemario mišljenje svoje službenice za zaštitu podataka, koja je izdala mišljenje kako se prikupljanje kopija ličnih karata s obzirom na sadržaj podataka može smatrati prekomjernom obradom ličnih podataka".
Isto tako, operater je prikupljao i potvrde o nevođenju kaznenog postupka svojih zaposlenih", što je takođe protivno Opštoj uredbi o zaštiti podataka.

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

Državljaninu Holandije P.D. (19) i Ulcinjanima P.A. (46), Z.N. (39), K.I. (47) i K.S. (19) oglašeni su krivima zbog narušavanja javnog reda i mira i osuđeni na ukupno 3.000 eura novčanih kazni. 
Njima je suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - Odjeljena bezbjednosti Ulcinj da su prethodne večeri, oko 20 sati, u Ulici Đerđa Skenderbega Katriota učestvovali u masovnoj tuči. 
Sutkinja Suda za prekršaje Anka Rašović je odlučila da okrivljeni P.A. kao strani državljanin kaznu od 500 eura plati prije pravosnažnosti rješenja.

Učesnicima masovne tuče u Ulcinju kazna 3.000 eura

Sud za prekršaje kaznio je sa 1.800 eura B.T. (32) zbog vrijeđanja gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Kako je "Vijestima" kazala sudija u Sudu za prekršaje i portparol Ana Bokan, B.T. je kažnjen na jedinstvenu novčanu kaznu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Bokan je rekla da je B.T. 25. septembra, dok se nalazio na javnom mjestu, grubo vrijeđao Mujovića na način što mu je putem društvene mreže "Instagram" uputio uvredljivo glasovnu poruku.
"Te istovremeno izazvao kod oštećenog osjećaj ugroženosti za život budući da mu je istom prilikom uputio riječi: 'Doćićeš ti u Zetu', kazala je "Vijestima" Bokan.

1250x600

1084x550

Zbog vrijeđanja Mujovića kažnjen sa 1.800 eura

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Policijski službenici u Danilovgradu uhapsili su M.L, I.B, N.B. i R.R. iz Podgorice zbog odbijanja testiranja na psiho-aktivne supstance.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, moraće da plate novčanu kaznu od 1.500 eura.
Uhapšen je i M.J. iz Danilovgrada zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,98 g/kg.
- Kažnjen je novčanom kaznom od 1.000 eura - kazali su iz policije.

Podgoričani odbili test na psiho-aktivne supstance, moraće da plate 1.500 eura

Državljanin Srbije N.Đ. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša na izlazu iz Crne Gore, nakon što je policija kod njega pronašla marihuanu. 
Kako je saopšteno iz policije, on je procesuiran zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nakon čega ga je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 950 eura.
Inspektor za strance je donio rješenje od otkazu njegovog boravka do 90 dana, ali i o zabrani ulaska u Crnu Goru na period od jedne godine.

Državljanin Srbije uhapšen zbog marihuane i prekršaja u saobraćaju, zabranjen mu ulazak u Crnu Goru na godinu

Goranu Tirnaniću, rođenom u Austriji, a nastanjenom u Velikoj Plani u Srbiji, izrečena je novčana kazna od 1.200 eura jer je 17. maja provocirao okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pokazujući tri prsta i fotografišući se.
Odluku je donijela sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Slavica Jovović.
Podsjećamo, predstavnici NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama žrtava masakara na Cetinju, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvojice muškaraca cetinjskoj policiji 17. maja, nakon spornog događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdvojica-provokatora-sa-krusevog-zdrijela-privedeni-kod-sudije-za-prekrsaje-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud je odluku donio na osnovu provedenih dokaza, izjave saslušanih svjedoka i fotografija sa događaja, odnosno utvrdio da je Tirnanić počio prekšraj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru po kome će se onaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti u iznosu od 250 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
- Svoju odluku ovaj sud je temeljio na izvedenim dokazma, iz kojih se jasno i nedvosmisleno utvrđuje da je okrivljeni 17. maja u 19:20 sati bio na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, u mjestu Belveder. Utvrđeno je da se fotografisao putem mobilnog telefona na navedenom mjestu sa podignuta tri prsta u prisustvu građana koji su na tom mjestu protestovali i koji su zbog radnji okrivljenog izrazili negodovanje tako što su prišli njemu i osobi koja ga je fotografisaloa i zatražiIi oduzimanje telefona, brisanje fotografija i podnošenje prijave kod Uprave polcije - navedeno je u obrazloženju odluke suda.
Sud je mišljenja da je okrivljeni sa pokazivanjem tri prsta uvrijedio ljude koji protestuju zbog tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju, a koji su prenijeli doživljaj da zbog sporne situacije cio događaj i njihov protest može biti shvaćen na drugačiji način.
Okrivljeni je u odbrani, na pretresu, izrazio žaljenje zbog događaja, ali nije prihvatio odgovornost za prekršaj koji mu je zahtjevom stavljen na teret. Pred sutkinjom je rekao da je došao u goste u Crnu Goru. Sa porodicom je bio u posjeti manastiru Ostrog, a u povratku su svratili na roštilj i krenuli da se vraćaju u Budvu preko Cetinja. Naišli su na blokadu - protest i njegov prijatelj Đorđije Cicmil koji je upravljao automobilom krenuo je da ide alternativnim putem, međutim navigacija ih je dovela do mjesto samog protesta i blokade.
Tirnanić je kazao da nije učestvovao ni u kakvim protestima do sada i da je htio da vidi kako izgleda ovaj na Kruševom ždrijelu iako, tvrdi, nije znao razlog okupljanja.
- Izvršene predmetne radnje - pokazivanje tri prsta okrivljenog - jesu vrijeđanje prisutnih građana u smislu člana 19 Zakona o javnom redu i miru i u navedenim radnjama po ocjeni ovog suda stekli su se svi bitni elementi prekšaja koji su okrivljenom stavljeni na teret za koji prekršaj je okrivljeni oglašen krivim - navedeno je u odluci suda.
Tirnanić će novčanu kaznu od 1.200 eura morati da plati odmah, prije pravosnažnosti rješenja suda.
Okrivljeni je dužan i da na ime troškova prekršajnog postupka plati 30 eura u istom roku kao i kaznu.&nbsp;
T.K.

Provokatoru kazna od 1.200 eura zbog dizanja tri prsta na Kruševom ždrijelu

Francuski antimonopolski regulator objavio je da je kaznio Apple sa 150 miliona eura zbog narušavanja konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja u oglašavanju mobilnih aplikacija na svojim uređajima preko alata za kontrolu privatnosti. 
 
Alat ATT omogućava korisnicima ajfona i ajpeda da odluče koje aplikacije mogu da prate njihovu aktivnost, a kompanije za digitalno oglašavanje i mobilne igre žalile su se da je to poskupjelo cijene oglašavanja i otežalo brendovima da se oglašavaju na Apple-ovim platformama, prenose Nezavisne novine. 
 
Metode implementacije tog sistema, predstavljenog kao dodatna zaštita privatnih podataka korisnika, "sama po sebi nijesu podložne kritici, ali načini njegove implementacije nijesu ni neophodni ni proporcionalni", smatra francuski regulator. 
 
Manji izdavači aplikacija su time "posebno kažnjeni", jer se ovi operateri u velikoj mjeri oslanjaju na prikupljanje podataka trećih strana da bi finansirali svoje operacije. 
 
Apple je naveo da je razočaran odlukom, ali je istovremeno naveo da francuska uprava za zaštitu konkurencije nije zahtijevala nikakve posebne promjene u transparentnosti praćenja aplikacija.

Apple kažnjen sa 150 miliona eura

Ulcinjaninu M.N. (23) izrečena je novčana kazna od 2.000 eura zbog velikog prekoračenja brzine. 
Njemu je dežurna sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Anka Kekić izrekla kaznu jer je u hitnom postupku utvrđeno da je juče, u 11:15 sati, na putu Ada Bojana-Ulcinj, u mjestu Štoj upravljao vozilom 151 km/h, iako je na tom dijelu puta brzina ograničena na 60 km/h. 
Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će po pravosnažnosti rješenja izvršiti Uprava policije.

Ulcinjanin vozio 151 km/h, moraće da plati kaznu od 2.000 eura

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: novcana-kazna