Evropska komisija je. u najnovijem izvještaju za Crnu Goru, jasno poručila ono što domaće institucije uporno kriju: Crna Gora je ušla u zonu ozbiljnih fiskalnih rizika, a javne finansije se vode kao partijski bankomat, kazali su iz Ekonomske redakcije STEGA-e.
- Deficit i dug rastu dok institucije koje bi trebalo da kontrolišu trošenje ne postoje ili ćute. Fiskalni savjet još nije formiran a nove milijarde zaduženja se koriste za plate i penzije umjesto za razvoj- navode u saopštenju.
Ističu da Evropska komisija otvoreno upozorava da su fiskalna pravila prekršena, a javna preduzeća su postala crne rupe budžeta.
Program “Evropa sad 2” i trošenje kapitalnog budžeta, dodaju, bez kontrole stvaraju kratkoročnu iluziju prosperiteta, dok država klizi u dugoročni fiskalni ponor.
- Dok Vlada slavi „rekordan" rast plata, Brisel piše da je Crna Gora ekonomski ranjiva, a fiskalno neodgovorna- upozorili su iz STEGA-e.
Ekonomska redakcija STEGA ocjenjuje da je ovo najteže upozorenje iz Brisela od početka pregovora, i da Vlada mora hitno prestati sa populističkim mjerama koje razaraju fiskalnu stabilnost.
- Bez stvarne kontrole potrošnje, transparentnosti i reforme javnih preduzeća, Crna Gora rizikuje da već 2026. ostane bez fiskalnog suvereniteta, ne zbog međunarodnih pritisaka, nego zbog sopstvene neodgovornosti- poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Evropska komisija ogolila fiskalni haos u Crnoj Gori

Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana - STEGA, u cilju unapređenja svojih aktivnosti sjutra će održati godišnju Skupštinu, na kojoj će definisati dalje pravce svoga programskog djelovanja.
Na Skupštni će, kako je najavljeno, učesnici pružiti odgovore na pitanja kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju, riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržanim projektima i malignim uticajima, te osloboditi uticaja kriminalnih struktura na raddržavnih insitucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i tako državu učiniti prosperitetnom.
Skupštinu će otvoriti privrednik Vladimir Nikaljević sa temom „STEGA - izvorna državotvorna i prozapadna energija“, nakon čega će Skupština nastaviti rad po programskim Redakcijama.
U ime redakcije za Pravni i politički sistem učesnicima Skupštine će se obratiti prof. dr Branislav Radulović koji će imati izlaganje temu: „STEGA od ideje do realizacije Agende 2028“, advokat Vlado Vuković – „Zakon o državoj svojini i Zakon o državljanstvu – opasnost ishitrenih promjena“, doc. dr Nikoleta Đukanović – „Crna Gora od stabilokratije do stabilnog rušenja demokratije“ i doc. dr Nikola Šaranović sa temom: „Crna Gora u EU – zov cilja i izazov puta“.
U ime redakcije za Ekonomiju i privredni razvoj svoje izlaganje će imati prof. dr Vesna Maraš sa temom „Izazovi i perspektive crnogorskog vinogradarstva“ i prof. dr Rade Ratković „Turizam od razvojne šanse do propuštene prilike.“
U ime redakcije za Nauku i obrazovanje govoriće prof. dr Adnan Prekić na temu: „Obrazovanje između racionalnog pristupa i humanističkih vrijednosti“ i prof. dr Miomir Jovanović „Crna Gora između liberalizacije obrazovanja i „lažnih“ diploma.“
Aktivnosti redakcije za Međunarodne odnose i bezbjednost predstaviće dr Boro Vučinić koji će prezentirati okvirni plana STEGA-e na polju međunarodnih odnosa i bezbjednosti.
U ime redakcije za Zdravstvo i socijalnu politiku govoriće prof. dr Boban Mugoša sa temom: „Izazovi primarne zdravstvene zaštite u crnogorskom zdravstvu“.
Buduće aktivnosti redakcije za Kulturu predstaviće prof. Andro Martinović sa temom „Kultura kao osnov kohezije društva“, a Slobodan Marunović govoriće na temu „Crnogorska kultura – izazovi i perspektive“. U ime redakcije za Zaštitu kulturne baštine i prostoragovoriće mr Dragan Marković na temu „Izazovi politike upravljanja prostorom“.
Nakon uvodnih izlaganja na Skupštini STEGE biće organizovana rasprava u cilju definisanja daljih aktivnosti redakcija na izradi Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, a planirano je i usvajanje zaključnih poruka.
STEGA-u je 23. aprila 2024 godine, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, formiralo 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, privrženih vrijednostima Ustava Crne Gore, slobodi, miru, toleranciji, poštovanju ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, demokratiji i vladavini prava.
- Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, djelovanje STEGA-e, na ovom polju, trajaće do 2026. godine, kada će biti usvojena dugoročna Strategija evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU - naveli su iz ovog udruženja.
Kako dodaju, Crna Gora, koja je danas iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, i u tim uslovima nema dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodjeljene političke volje da se izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno drustvo, pa će stoga STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanje institucija u njihov puni kapacitet, u cilju izgradnje bolje i pravednije Crne Gore.
U cilju ostvarenja svojih programskih ciljeva utvrđenih u Deklaraciji o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je 23. decembra 2024. godine usvojene su Programske osnove za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, koje čine osnovu za put ka društvu evropskih vrijednosti, standarda, funkcionalnih institucija, održivog razvoja, ekonomije, antifašizma, pravde i solidarnosti i formirala redakcijske timove za sedam nosećih oblasti.

500x500

1084x550

Sjutra godišnja Skupština asocijacije STEGA

STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.
Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.
Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;
- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.
To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.
- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.
Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;

1250x600

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
- Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir - rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, urađeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva -rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno - rekao je Kažanegra.

Apelovali na poslanike da odbace izmjene Zakona o akcizama: Njima se ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača vina

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
„Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir“, rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu &nbsp;iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost &nbsp;Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, Asmir Pućurica, reagovao je na izjave predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ocjenjujući da je riječ o „teatralnom i očajničkom pokušaju političke kampanje“.
Pućurica poručuje da Milatović, ukoliko želi da se bavi političkim nadmetanjem, to ne može činiti iz pozicije predsjednika svih građana Crne Gore.
– Slučajnom predsjedniku Crne Gore treba da bude jasno da kampanju, koju očajnički vodi obijajući pragove, ne smije voditi u ulozi predsjednika svih građana – navodi se u njegovom reagovanju.
On podsjeća Milatovića na odluke iz perioda kada je bio ministar u „apostolskoj“ Vladi.
– Ako se već poziva na „pohare“ i „pljačke“, valja podsjetiti da je on postavio svoju suprugu u CGES, a svog druga u Montenegro Works – kompaniju koja je, prema svim pokazateljima, služila namirenju interesa partijskih prijatelja – poručuje Pućurica.
Nadalje, tvrdi da Milatovićeva ekonomska politika „nije ostavila dobre rezultate“.
– On je kumovao gašenju nacionalnog avioprevoznika, zbog čega i danas trpi crnogorska privreda. Za njegovog mandata nastavljen je i sunovrat KAP-a i rastući pad izvoza, koji aktuelni premijer Spajić samo produbljuje – navodi odbornik DPS-a.
Pućurica podsjeća i na spor sa Aman Resorts-om.
– Milatović je takođe učestvovao u raskidanju saradnje sa renomiranim hotelskim lancem, što je građane koštalo više od pola miliona eura i udaljilo Crnu Goru od svjetskih turističkih trendova – ističe on.
Odbornik DPS-a ocjenjuje da Milatović danas „pokušava da prisvaja teme radnika i propalih fabrika“, dok zanemaruje politički kontekst devedesetih.
– Dok danas glumi zaštitnika radnika, zaboravlja da je politika njegovih ideoloških prethodnika držala Crnu Goru u sankcijama i izolaciji. Da nije Đukanovićeva politika krajem devedesetih istrgla Crnu Goru iz kandži onih kojima se Milatović danas divi, o našoj sudbini bi se pitalo u Beogradu – navodi Pućurica.
Na kraju, poručuje:
– Ako spašava svoju političku karijeru, neka to radi kao lider partije koju godinama osniva, a nikako da dovrši – a ne preko leđa građana, kojima već pet godina nema šta da ponudi.

Pućurica: Milatovićeva „zabrinutost“ za Bijelo Polje još jedan pokušaj političke manipulacije

Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nova-stega