U non paperu je podcrtan manjak političke volje i srušena farsa političke elite na vlasti, koja nas želi ubijediti da je sve što rade za dobrobit evropskih integracija, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je za 24 sata Televizije E politički analitičar, Marko Savić.
Dilema – da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanovič stekao uslov za penziju. Politički analitičar Marko Savić kaže da, iako većina skupštinskih odbora liči na lošu predstavu ili igrokaz, čudi što je dilema uopšte postojala.
- Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu dešava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome što je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24 - rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu. Da se ne poštuje to što je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020. godine.
- Vidjelo se da nije baš vičan poštovanju onoga što je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao nešto što mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici - kaže Savić.
Mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mišljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
- Strašno je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog društva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i društvenu - istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, objašnjva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa. U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
- Ono što je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je srušena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve što oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uopšte svrha tog skupštinskog tijela.
- Za taj odbor je zdušno poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu šta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao loše režirana predstava. Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslušavan dugogodišnji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje objašnjenje osim namještaljke. To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom prošlošću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz prošlosti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske prošlosti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namješten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost – smatra Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

Iako je ministarka evropskih integracija Maida Gorčević juče ponovila kako Vlada optimistično očekuje zatvaranje četiri poglavlja na međuvladinoj konferenciji koja bi, kako je kazala, mogla biti održana već tokom naredne sedmice, informacije koje je juče objavio Večernji list, znatno su drugačije. 
Naime, u tekstu tog medija navodi se da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje četiri, već tri poglavlja Crnoj Gori. Koje bi moglo biti sporno poglavlje, te šta bi mogli biti motivi za odluku da Hrvatska pristupi blokadi, za Portal Analitika govori bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Vesna Pusić. 
Pusić ukazuje kako je njena pretpostavka da bi se potencijalna blokada mogla odnositi na poglavlje 31 vanjska i bezbjednosna politika, jer je to poglavlje koje se tiče dobrosusjedskih odnosa. Razlog bi, kako kaže, mogao biti zaoštravanje hrvatsko-crnogorskih odnosa i konstantna trvenja na relaciji dvije zemlje. 
<h2>Glavni kočničar crnogorskog EU puta Andrija Mandić </h2>
Komentarišući nedavnu izjavu Andrije Mandića da je sve što Hrvatska šalje Crnoj Gori rukopis iz Podgorice, Pusić naglašava da ako je neko doprinio stvaranju prepreka na crnogorskom EU putu, onda je to upravo Mandić. 
- Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU. Međutim, u međuvremenu se malo promijenila atmosfera, tako da i nekadašnji tvrdi protivnici EU i ulaska Crne Gore, kao što je recimo Rusija, možda imaju drugu viziju, a to je takozvano Orbanovsko proširenje - pojašnjava Pusić. 
Kako dodaje, to podrazumijeva unutrašnju destabilizaciju EU, i kako navodi, u metaforičkom smislu, što veće uključivanje Orbana u funkcionisanje Unije. 
- Autokrata i država koje će doprinijeti nekoj transformaciji EU prema Rusiji, odnosno konceptu nekog bližeg savezništva sa Rusijom. U tom novom kontekstu, Andrija Mandić mogao bi vidjeti neku novu ulogu za sebe - podvlači Pusić. 
Kako napominje, svi potezi Crne Gore u prethodnom periodu bili su usmjereni na pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, odnosno na slabljenje već izgrađenih odnosa. 
- Naravno, za ulazak u EU treba pričekati još neko vrijeme, tako da pitanje hoće li biti zatvorena tri ili četiri poglavlja u ovom trenutku nije presudno značajno. Ono što bi svakako trebalo shvatiti kao veoma ozbiljnu poruku za dalji proces, jeste da je od samog zatvaranja poglavlja važnije to da posao mora biti dobro obavljen - izričita je sagovornica Analitike. 
Pusić smatra da Mandićeve nedavne izjave nijesu uticale na odluku Hrvatske. 
- Njegove posljednje izjave nijesu previše bitne, iako je on sam najviše i direktno doprinio ovakvom stanju i, iskreno rečeno, potrudio se, tako da glavnog krivca svakako treba tražiti u njemu - ponavlja Pusić. 
Ona ocjenjuje da je non paper zapravo nagovještaj toga da se neka poglavlja neće zatvoriti i da će negdje zakočiti. 
- E sad, da li ima nekoga da to ozbiljno shvati, ja ne znam, a ne bi bilo loše da ovakva poruka bude ozbiljno shvaćena - poručuje Pusić. 
<h2>Mandićevo pismo bez odjeka u Hrvatskoj </h2>
Komentarišući poziv koji je Mandić uputio predsjedniku i delegaciji Hrvatskog sabora da posjete Crnu Goru, Pusić ističe da je riječ o pismu bez značaja. 
- To pismo u Hrvatskoj nema neki odjek. Ono se pretjerano ne komentariše, niti se o njemu govori - naglašava Pusić. 
Kako ukazuje, ako je posrijedi i bila nova provokacija od strane Mandića, niko je nije ni primijetio. 
- Ako je u pitanju nešto drugo, bilo bi zaista nevjerovatno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovom trenutku odluči da posjeti Crnu Goru - podvlači Pusić. 
<h2>Otkazivanje Mandićevog sastanka sa predsjednicom EP neće donijeti dramatične promjene </h2>
Pusić je mišljenja da iznenadno otkazivanje sastanka Andrije Mandića sa predsjednicom EP Robertom Metsolom neće donijeti dramatične promjene, ali će, svakako usporiti dinamiku samog procesa, u odnosu na brzinu kojom je izgledalo da će se stvari odvijati.
- Bilo bi važno da se razumije o čemu se tu radi. To cijelo vrijeme govorim. Bilo bi važno da postoji želja i interes da Crna Gora uđe u Evropsku uniju - naglašava Pusić. 
Problematičnim smatra to što o ovom pitanju nema jedinstvenog stava, odnosno različiti su stavovi i mišljenja koalicionih partnera koji su dio aktuelne vlasti. 
- Evropa sad je tome sklonija ne zbog nekih proevropskih stavova, već da bi to proglasila kao Vladin uspjeh. I tada bi to bilo iz nekih pragmatičnih razloga, odnosno koristi - kategorična je Pusić.
Ističe da se prekretnica na EU putu ne bi lako dogodila, čak i kad bi PES svojim stavovima i vrijednosnom orijentacijom istinski bio okrenut procesu pristupanja. 
- Što se tiče ove druge strane koju ja zovem „Evropa nikad“, za njih nisam sigurna koliko su zainteresovani da Crna Gora uspije u tome, ma koliko ponavljaju mantru da su za građansku Crnu Goru i ulazak u EU kao izraz volje građana. Jednom kad se izgubi podrška građana i ljudi se obeshrabre, a za to postoji puno razloga, poput željenih promjena, onda se stalno mogu očekivati još neke komplikacije - ističe Pusić. 
<h2>Pitanje da li PES ima snage da se odupre Mandiću </h2>
Pusić ukazuje da je pitanje ima li partija Milojka Spajića snage da se odupre Mandićevom uticaju. 
- Nije tu pitanje samo da li bi oni htjeli. Vi ste vidjeli proces koji se dogodio nakon izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, a zatim forsiranjem Rezolucije o Jasenovcu - podsjeća Pusić. 
Ukazuje da je to urađeno s očitim ciljem narušavanja odnosa sa Hrvatskom, te izjednačavanja genocida u Srebrenici sa, kako je rezolucijom okarakterisan, genocidom u Jasenovcu. 
Podsjeća da se genocid u Srebrenici i dalje negira, dok hrvatski zvaničnici svake godine odaju počast jasenovačkim žrtvama. 
- Interes pokreta Evropa sad bio je da ne dođe do izglasavanja te rezolucije u Parlamentu, ako ni zbog čega drugog, onda iz razloga što umanjuju šansu za put prema Evropskoj uniji. Ja ne mislim da oni to rade zato što ne razumiju posljedice takvih poteza, već da jednostavno nemaju snage da se suprotstave Mandiću, koji ih de fakto šikanira - zaključuje Pusić.

500x500

Pusić: Non paper nagovještaj blokade, Mandić se baš potrudio da zakoči put Crne Gore prema EU

Znači em ćemo da priznamo Kosovo, em da uđemo u NATO. Nije problem što slažu, nego što još i tri na karte dodaju - poručio je danas iz Ciriha srpski predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju medijima komentarišući medijske izvještaje o &nbsp;non pejperu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-non-paper-za-zapadni-balkan-crna-gora-i-srbija-da-trajno-suspenduju-zakon-o-dvojnom-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok je predsjednik Srbije, kaže, neće priznati nezavisnost Kosova. 
 
- Dok sam predsjednik Srbije, Srbija neće priznati nezavisnost Kosova, dok sam predsjednik Srbije - Srbija će biti vojno neutralna - rekao je Vučić.
Dodao je i da neće biti nikavih konferencija dok je predsjednik.
- A predsjednik Srbije sam najmanje još dvije godine i nekoliko mjeseci. A za to vrijeme, te svjetske i bjelosvjetske konferencije mačku o rep neka okače - dodao je Vučić.
Sa druge strane, kaže da su „oni“ možda mislili da će sadašnja opozicija pristati na tako nešto.
- Možda oni misle da će ovi, što tuku žene da u međuvremenu vladaju, pa će sa njima to da dogovore - naveo je srpski predsjednik.
Vučić je danas ujedno izjavio da su ambasadori Švedske, Finske, Holandije, Hrvatske i Bugarske glasali protiv otvaranja klastera 3 u pregovorima sa Srbijom, ali i da ima još sedam dana do konačne odluke.
- Da li će biti, vidjećemo, imamo još sedam dana fore, sljedeće nedjelje će naši mađarski prijatelji to ponovo staviti na dnevni red. Hoće - hoće, neće - neće, hvala im, sve znam - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1176%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsrbiji-blokirano-otvaranje-novih-poglavlja-u-pregovorima-s-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić o non pejperu: Dok sam predsjednik nema bjelosvjetskih konferencija, priznanja Kosova i članstva u NATO

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentovan i prihvaćen na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, evropskom mirovnom poretku i sigurnost i široj evropskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu koji objavljuje „Slobodna Bosna“.

1250x600

1084x550

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju zakon o dvojnom državljanstvu

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Vrane i jastrebovi

Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Tag: non-paper