Tokom vikenda, američki predsjednik Donald Tramp poslao je pismo norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu, u kojem mu je poručio da, kad mu već njegova zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, on nema obavezu da se mira i pridržava.
- S obzirom na to da je Vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zbog zaustavljanja osam ratova, više ne osjećam obavezu da mislim isključivo na mir- kazao je Tramp.
(Napomena: Nobelovu nagradu za mir zapravo ne dodjeljuje norveška vlada, već nezavisni komitet sa sjedištem u Oslu, koji nije pod kontrolom države.)
Tramp je potom, velikodušno, dodao: &nbsp;„Iako će [misliti o miru] uvijek biti predominantno, sada mogu razmišljati i o tome šta je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države.“
U svom pismu, Tramp je ponovo zaprijetio Danskoj zbog Grenlanda.
- Danska ne može zaštititi tu teritoriju od Rusije ili Kine, pa zašto oni uopšte imaju ‘pravo vlasništva’? Nema pisanih dokumenata, samo je neko stotinama godina ranije tamo iskrcao brod, a i mi smo imali brodove tamo. Učinio sam više za NATO nego bilo ko od njegovog osnivanja, i sada NATO treba nešto da učini za Sjedinjene Američke Države. Svijet nije siguran dok ne budemo imali potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom. Hvala! Predsjednik DJT- navodi se u pismu.
Norveški premijer je potvrdio autentičnost pisma za novine VG, navodeći da je ono stiglo kao odgovor na njegovu i poruku finskog predsjednika Aleksandra Stuba upućenu Trampu ranije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Dragi Jonase, Vaša zemlja mi nije dala Nobelovu nagradu, nemam više obavezu da mislim o miru

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Nobelova nagrada za mir više nema isti značaj, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon što nagrada nije otišla njegovom američkom kolegi Donaldu Trampu.
&nbsp;- Bilo je slučajeva kada je Nobelov komitet dodijelio nagradu onima koji nijesu učinili ništa za svijet. To je donijelo autoritet nagrade. Stoga je autoritet u velikoj mjeri izgubljen- rekao je Putin, ne precizirajući na koga misli.
&nbsp;Istovremeno, dodao je da nije na njemu da „sudi“ da li sadašnji američki predsjednik zaslužuje Nobelovu nagradu ili ne.
&nbsp;- Ne znam. Ali on zaista čini mnogo da riješi tako teške krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin, prenosi Danas.
&nbsp;Prema njegovim riječima, Tramp takođe „iskreno traži mir“ u Ukrajini.
&nbsp;Venecuelanska opoziciona političarka Maria Korina Mačado proglašena je dobitnicom Nobelove nagrade za mir.
&nbsp;Istaknuta je „zbog svog neumornog rada na promovisanju demokratskih prava naroda Venecuele i borbi za pravednu i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju“.
&nbsp;Nakon toga, američka Bijela kuća optužila je Nobelov komitet za „stavljanje politike iznad mira“. Dodali su da će „američki predsjednik nastaviti da sklapa mirovne sporazume, okončava ratove i spašava živote“.
&nbsp;Tramp nije krio činjenicu da bi volio da postane dobitnik Nobelove nagrade, naglašavajući da je u kratkom vremenu svog predsjedništva već zaustavio sedam ratova – sa izuzetkom onog u Ukrajini, koji je obećao da će okončati „za 24 sata“ prije povratka u Bijelu kuću.

Putin: Nobelova nagrada za mir više nema isti značaj

Nobelov institut danas je počeo istragu zbog mogućeg curenja informacija o imenima dobitnika ovogodišnje nagrade za mir, objavio je Fajnenšel tajms.
Razlog za pokretanje istrage bio je nagli porast onlajn klađenja na aktivistkinju iz Venecuele Mariju Korinu Mačado nekoliko sati prije nego što je zvanično saopšteno ime laureata, saopštio je Nobelov institut.
Na Polimarketu, jednom od najvećih svjetskih tržišta za klađenje, šanse za pobedu Mačado do danas su bile svega 3,7 odsto, da bi jutros neobjašnjivo skočile na 31,5 odsto.
Fajnenšel tajms ističe da ni mediji ni stručnjaci nisu svrstavali Mačado u uži krug favorita.
Ukupno 338 kandidata - 244 pojedinca i 94 organizacije - nominovano je za Nobelovu nagradu za mir za ovu godinu. Među njima su, prema izvještajima medija, predsjednik SAD Donald Tramp, švedska aktivistkinja Greta Tunberg, Svetska zdravstvena organizacija i generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Ceremonija dodele nagrada održaće se u Oslu 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti. Nagradni fond za svaku kategoriju ove godine iznosi 1,17 miliona dolara.

Istraga zbog curenja podataka: Sumnja Nobelovog komiteta zbog kladionica

Ovogodišnja Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je trojici naučnika - Japancu Susumuu Kitagavi, Britancu Ričardu Robsonu i Jordancu Omaru Jagiju - za razvoj revolucionarne klase supstanci poznatih kao metal-organski okviri (MOF – Metal-Organic Frameworks).
Njihov izum, objavljeno je u srijedu u Stokholmu, otvorio je sasvim nove puteve u hemiji i pružio mogućnost stvaranja materijala koji mogu rješavati neke od najvećih izazova savremenog svijeta, od klimatskih promjena do nestašice vode.
- Metal-organski okviri imaju ogroman potencijal, donoseći hemiji neviđene mogućnosti za kreiranje materijala s potpuno novim funkcijama - izjavio je prof. Hajner Linke, predsjedavajući Nobelovog komiteta za hemiju.
Nobelov komitet je pohvalio laureate jer su razvili molekularne konstrukcije s velikim šupljinama kroz koje mogu prolaziti gasovi i druge hemikalije. Te strukture, objašnjeno je, mogu se koristiti za izvlačenje vode iz pustinjskog vazduha, hvatanje ugljen-dioksida, skladištenje otrovnih gasova ili ubrzavanje hemijskih reakcija.
Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od 11 miliona švedskih kruna (oko milion dolara), dodijeljena je trojici istraživača čije je dugogodišnje eksperimentalno i teorijsko istraživanje promijenilo način na koji nauka razumije strukturu i potencijal materijala.
<h2>Od drvenih modela do materijala budućnosti</h2>
Priča o Nobelovoj nagradi za hemiju 2025. počinje gotovo slučajno, još 1974. godine u Australiji, kada je Ričard Robson, tada mladi profesor na Univerzitetu u Melburnu, pripremao nastavni materijal za studente hemije.&nbsp;
Dok je izrađivao drvene modele molekula, shvatio je da raspored "rupa" – mjesta gdje se spajaju atomi – zapravo sadrži sve informacije o obliku molekula. Taj jednostavan uvid inspirisao ga je da razmisli: šta ako bi umjesto atoma povezao cijele molekule i tako stvorio nove vrste materijala?
Godinama kasnije, Robson je uspio izvesti taj eksperiment kombinirajući jone bakra i složene organske molekule. Rezultat je bio prvi materijal sa uređenom kristalnom strukturom punom šupljina – poput dijamanta, ali s praznim prostorima koji omogućavaju prolazak drugih supstanci. Njegov rad iz 1989. godine u "Journal of the American Chemical Society" postavio je temelje onome što će kasnije postati MOF tehnologija.
<h2>Japanski naučnik koji je vjerovao u "korisnost beskorisnog"</h2>
Drugu ključnu kariku u ovoj priči čini Susumu Kitagava, profesor hemije u Japanu, koji je uvijek slijedio načelo da i ono što izgleda beskorisno može postati izuzetno važno. Devedesetih godina, Kitagava je počeo istraživati porozne molekularne strukture i 1997. godine stvorio je prvi stabilni metal-organski okvir s otvorenim kanalima koji su mogli apsorbirati i oslobađati gasove poput metana, azota i kiseonika, a da se struktura pritom ne uruši.
Uprkos početnom skepticizmu naučne zajednice - jer su već postojali slični materijali, tzv. zeoliti - Kitagava je ustrajao. Uvidio je da su MOF-ovi fleksibilniji i raznovrsniji, jer se mogu graditi od mnogih kombinacija metala i organskih molekula. Godine 1998. objasnio je svoju viziju u članku koji je postao temelj daljeg razvoja MOF-a: Materijali koji "dišu", mijenjaju oblik i mogu se prilagođavati različitim hemijskim okruženjima.
<h2>Od jordanske siromašne sobe do najprestižnije svjetske nagrade</h2>
Treći laureat, Omar Jagi, imao je potpuno drugačiji put. Odrastao je u siromašnom domaćinstvu u Amanu, bez struje i vode, ali ga je knjiga o molekulima koju je slučajno pronašao u školskoj biblioteci zauvijek fascinirala. Sa 15 godina otišao je u Sjedinjene Države, gdje je kasnije počeo karijeru koja će promijeniti hemiju.
Na državnom univerzitetu u Arizoni (Arizona State University), početkom devedesetih, Jagi je pokušavao razviti novi, kontrolisani način spajanja molekula – "kao Lego kockice". Uspio je 1995. godine kada je stvorio prve dvodimenzionalne mreže od metala i organskih jedinjenja. Dvije godine kasnije, u časopisu Nature, objavio je termin "metal–organic framework", kojim je označio novu klasu materijala sa uređenim šupljinama sposobnim za apsorpciju drugih molekula.
Njegov najpoznatiji materijal, MOF-5, predstavljen 1999. godine, bio je čudo hemijske arhitekture: Stabilan, prozračan i izuzetno "prostran". Samo nekoliko grama tog materijala ima unutrašnju površinu veličine fudbalskog igrališta, što znači da može apsorbovati nevjerovatne količine gasova, uključujući ugljen-dioksid i vodonik.
<h2>Materijali koji hvataju vodu iz zraka i ugljen-dioksid iz fabrika</h2>
Omar Jagi i njegov tim nastavili su istraživanja i 2002, te 2003. godine stvorili čitavu porodicu MOF materijala s različitim svojstvima. Neki su mogli skladištiti metan, dok su drugi apsorbirali vodenu paru iz pustinjskog vazduha.
Njegov tim izveo je spektakularan eksperiment u pustinji Arizone: Tokom noći, MOF materijal je "uhvatio" vodenu paru iz vazduha, a ujutro, kada bi se materijal zagrijao na suncu, oslobađala se čista voda - pravi izvor pitke vode u sušnim područjima.
Danas, zahvaljujući istraživanjima trojice laureata, razvijeni su MOF-ovi koji mogu:
⦁ izdvajati CO₂ iz zraka i dimnih gasova,
⦁ filtrirati otrovne supstance i industrijske zagađivače,
⦁ usporavati sazrijevanje voća hvatanjem etilenskog gasa,
⦁ pohranjivati energiju u obliku vodonika,
⦁ apsorbirati štetne PFAS spojeve iz vode,
⦁ katalizirati hemijske reakcije, pa čak i
⦁ djelovati kao nosači ljekova u ljudskom tijelu.
<h2>Materijal 21. vijeka</h2>
Naučnici vjeruju da bi metal-organski okviri mogli postati "materijal 21. vijeka", baš kao što su plastika i silicijum obilježili prethodno doba. Kompanije širom svijeta već ulažu u masovnu proizvodnju MOF materijala, jer oni nude mogućnost da se istovremeno rješavaju problemi klimatskih promjena, energetike i zagađenja.
U obrazloženju odluke, Nobelov komitet je istakao da su Kitagava, Robson i Jagi "otvorili nove horizonte za hemiju". Njihov rad omogućio je naučnicima širom svijeta da dizajniraju desetine hiljada različitih MOF-ova, čime su, kako se navodi u testamentu Alfreda Nobela, "donijeli najveću korist čovječanstvu".

Nobel za hemiju ide naučnicima koji su "uhvatili vodu iz vazduha": Revolucija koja će promijeniti svijet

Kambodža planira da nominuje američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir kako bi odala priznanje njegovoj pomoći u postizanju sporazuma o prekidu vatre koji je okončao nedavne pogranične sukobe s Tajlandom, izjavio je zamjenik premijera te zemlje Sun Čantol, a prenosi Wall Street Journal.
On je u jučerašnjem intervjuu rekao da bez intervencije američkog predsjednika Kambodža i Tajland vjerovatno ne bi postigli dogovor o okončanju borbi u kojima je poginulo najmanje 45 ljudi na obje strane sporne granice.
Carina od 19 odsto na izvoz u SAD
Tramp je prošlog vikenda postavio uslov za ukidanje visokih "recipročnih carina" koje je prijetio da nametne objema državama - zahtijevao je prekid sukoba. U ponedjeljak su čelnici Kambodže i Tajlanda tokom sastanka u Maleziji pristali na primirje. Prekid vatre se uglavnom poštuje, uprkos anjim okršajima.
- On bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu, ne samo za svoj rad u Kambodži, već i drugdje- izjavio je Sun Čantol. Dodao je da kambodžanska vlada planira kandidovati predsjednika pred Norveškim Nobelovim odborom koji dodjeljuje nagradu.
Kasno juče, Trampova administracija je objavila da će Kambodža, baš kao i Tajland, biti suočena s carinom od 19 odsto na izvoz u SAD, što je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu stopu od 36 odsto koju je ranije najavio. Ta je stopa već bila niža od početnih 49 odsto koje su najavljene za Kambodžu u aprilu - što je bila jedna od najviših carinskih stopa u svijetu.

Kambodža planira da nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir podnijeto je 338 nominacija, saopštio je norveški Nobelov institut, ne otkrivajući imena.
Prijavljena su 244 pojedinca i 94 organizacije, što je veliko povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 286 nominacija, ali i dalje manje od rekordnih 376 prijava 2016. godine.
U skladu sa Nobelovim statutom, identitet kandidata ostaje tajna 50 godina.
Međutim, hiljade sponzora, među kojima poslanici i ministri, bivši dobitnici, univerzitetski profesori mogu da otkriju identitet svog kandidata.
Američki kongresmen Darel Isa je u ponedjeljak izjavio da će nominovati predsjednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu ocijenivši da je niko drugi ne zaslužuje toliko koliko on.
Kancelarija kongresmena je potom obrazložila da je imenovanje motivisano Trampovim mirovnim naporima na Bliskom istoku.
Međutim, ova nominacija je navodno podnijeta nakon isteka roka 31. januara. Članovi norveškog Nobelovog komiteta mogu dodati imena na listu na sastanku, za koji je institut rekao da je održan 28. februara.
Po ukrajinskim medijima, ukrajinski poslanik Oleksandar Merežko je takođe predložio Trampa još u novembru, u pokušaju da privuče pažnju tada izabranog predsjednika SAD.
Poslanici parlamenta Norveške su rekli da su za nagradu predložili bivšeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara UN Antonija Gutereša i papu Franja.
Prošle godine Nobelova nagrada za mir pripala je japanskoj grupi preživjelih napada SAD atomskim bombama 1945. „Nihon Hidankjo“ zbog borbe za svijet bez nuklearnog oružja i jer su svojim svjedočenjem pokazali da se nuklearno oružje ne smije upotrijebiti više nikada.

Više od 300 kandidata u igri za Nobelovu nagradu za mir

Zatvorena iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Nages Mohamadi pozvala je međunarodnu zajednicu da "prekine ćutanje i nerad" u vezi ugnjetavanja žena u Iranu, tačno dvije godine nakon početka protesta zbog smrti Mahse Amini.
- Pozivam međunarodne institucije i ljude da djeluju. Pozivam Ujedinjene nacije da prekinu ćutanje i neaktivnost u vezi sa razornim ugnjetavanjem i diskriminacijom koju vrši teokratska i autoritarna vlada nad ženama, uspostavljajući rodni aparthejd - izjavila je ona.
Prije tačno dvije godine, 16. septembra 2022. godine, smrt Mahse Amini, mlade iranske žene koju je uhapsila iranska moralna policija zbog nepoštovanja striktnog islamskog kodeksa oblačenja, izazvala je ogroman narodni revolt u Iranu, koji je kasnije brutalno ugušen od strane vlasti.
Demonstranti, predvođeni ženama, mjesecima su prkosili vlastima. Najmanje 551 osoba je ubijena, a hiljade drugih uhapšeno, navode nevladine organizacije za ljudska prava.
- Na ovu drugu godišnjicu ponovo potvrđujemo našu posvećenost postizanju demokratije, slobode, jednakosti i pobjedi teokratskog despotizma - dodala je Mohamadi, koja je u nedjelju najavila štrajk glađu zajedno sa 34 politička zatvorenika kako bi „obilježili“ dvogodišnji protesti i „ubistvo“ Mahse Amini.
Prema Fondaciji Narges, koju je intervjuisao AFP, ovaj štrajk, će biti „simboličan“ i trebalo bi da traje „24 sata“.

Nobelovka Nagres Mohamadi iz zatvora pozvala na prekid ćutanja zbog ugnjetavanja žena u Iranu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: nobelova-nagrada