Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači jedva dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ali ni to Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje. To su stope rasta o kojima druge države mogu samo da sanjaju, piše Dojče vele.
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
- Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu - smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
<h2>„Indiji su potrebni terenci“</h2>
U prvoj fazi carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-djelove bi carine trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment iz Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kad je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju novih kupaca.
- SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda - naveo je Švope.
<h2>Šta s fabrikama u samoj Indiji?</h2>
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a ta zemlja bi sve više mogla da postane ogromno tržište kakvo su sada SAD i Kina.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer nešto je oprezniji. Po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosjekli mač“: novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
- S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje još čekaju proširenje. To bi opet donekle postavilo pitanje smisla tamo izvoziti vozila iz Evrope - kazao je Štirmer.
<h2>I Indijci sve više vozi „na struju“</h2>
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, prije svega zato što je zagađenje vazduha u nekim gradovima postalo ozbiljan problem.
- Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle s malom i mikro mobilnošću - kaže Štirmer.
o uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
- U nekim su gradovima već u potpunosti prešli na električne autobuse. Slijediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija - dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
<h2>Mnoštvo domaćih vozila i „japanaca“</h2>
Teško je procijeniti u kojoj će mjeri njemački proizvođači moći da profitiraju od tog procvata u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone. Ulažu milijarde u izgradnju novih fabrika i razvoj novih modela. Snažno nadiru i južnokorejski proizvođači automobila poput Hjundaija i Kije. S druge strane, vlada podstiče i domaće proizvođače:
- Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta - objašnjava Gal.
Frank Švope ipak je optimista i smatra da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.
Sporazum je barem prilika da se ponovno pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. Sa tim je saglasan i Gal.
- U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju da izgube iz vida - poručio je Gal.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU-Indija

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Osam mladića optuženih da su dio ekstremističke grupe koja želi da uspostavi državu zasnovanu na nacističkoj ideologiji, izašlo je u petak pred sud u Drezdenu, prenosi Agencija dpa.
Tužilaštvo tvrdi da su optuženi dio militantne grupe Saksonski separatisti, formirane 2020, čijih oko 20 članova zagovara rasističke, antisemitske i apokaliptične stavove.
Članovi grupe su bili uvjereni, prema optužnici, da je njemačka država blizu kraha, što su planirali da iskoriste da silom zauzmu velike djelove istočne Saksonije i osnuju državu kojom bi vladala ideologija Adolfa Hitlera.
Osumnjičeni, starosti od 22 do 26 godina, uhapšeni su tokom racija u Saksoniji i Poljskoj u novembru 2024. Optuženi su pred Višim regionalnim sudom u Drezdenu za učešće u terorističkoj organizaciji, pripremu teške izdaje i druga krivična djela.
Sud je zakazao 67 ročišta, a suđenje se odvija uz visoke mjere bezbjednosti. Optuženi su okupili veliki tim branilaca – 19 advokata je sa njima u sudnici.
Jednog od osumnjičenih zastupa čak pet advokata, od kojih je jedan u saopštenju za javnost odbacio optužbe protiv svog klijenta.
“Odbacujemo sve navode koje je iznijelo tužilaštvo”, rekao je advokat Dubravko Mandić i opisao postupak kao “neproporcionalan”.
Mandić je negirao da su Saksonski separatisti ikada postojali i insistirao da njegov klijent nikada nije imao namjeru da ubije bilo koga.
Optuženi od 26 godina, lokalni političar iz Grima u Saksoniji, uhapšen je sa puškom u rukama. Prije nego što je optužnica pročitana, odbrana je podnijela zahtjev da se javnost isključi iz postupka.
Vjeruje se da su tri člana antiimigrantske partije Alternativa za Nemačku (AfD) takođe bili dio Saksonskih separatista.
AfD je za malo izgubila prvo mjesto na pokrajinskim izborima u Saksoniji 2024. i trenutno je najveća opoziciona partija u Njemačkoj.
Regionalni ogranak AfD je tada brzo odbacio optužbe. Jedan poslanik AfD u parlamentu Saksonije bio je među posmatračima na početku suđenja.

U Njemačkoj suđenje osmorici mladića zbog plana da naprave nacističku državu

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Ekonomisti u Njemačkoj smatraju da bi ova država trebala povući svoje zlato vrijedno više od 100 milijardi eura iz američkih trezora, kao odgovor na pogoršanje odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država te nepredvidivu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Klix.
Njemačka poslije SAD-a ima najveće nacionalne rezerve zlata na svijetu, od čega je 1.236 tona zlata, vrijednog 164 milijarde eura, u New Yorku.
Bivši šef istraživanja u Bundesbanku, njemačkoj centralna banka, Emanuel Monch je među onima koji su pozvali na vraćanje zlata u Njemačku. Konstatovao je da je previše rizično da to zlato bude u SAD-u pod Trumpovom administracijom.
“S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, čini se rizičnim čuvati toliko zlata u SAD-u. U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi trebao razmotriti vraćanje zlata”, izjavio je Monch za njemački poslovni list Handelsblatt.
Portparol Vlade Njemačke Stefan Kornelius je istakao da Vlada trenutno ne razmatra vraćanje zlata.
Čelnik Evropskog udruženja poreznih obveznika (TAE) i Udruženja njemačkih poreznih obveznika Michael Jager je saglasan s Monchom. Za njega bi američka namjera da ovladaju Grenlandom trebala razbuditi političare i navesti ih da strateški razmišljaju.
Prema njegovim riječima, Tramp je nepredvidiv i čini sve da zaradi, zbog čega njemačko zlato više nije sigurno u Federalnim rezervama SAD-a. Misli da postoji rizik da Bundesbank neće moći pristupiti svom zlatu usljed usložnjavanja grenlandskog pitanja.
Ukazao je da je prošle godine pisao Bundesbanku i Ministarstvu finansija Njemačke, pozvavši ih da “dovezu naše zlato kući”.
Pitanjem zlata donedavno se uglavnom bavila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Naime, više puta su pozvali na vraćanje zlata iz “patriotskih razloga”. I opoziciona stranka Zelenih podržava vraćanje zlata.
Međutim, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista Clemens Fuest protivi se toj mogućnosti jer bi to moglo imati negativne posljedice. Kako je kazao, samo bi se dolilo ulje na vatru trenutne situacije.
Njemačke rezerve zlata vrijede 450 milijardi eura. U samom Bundesbanku je nešto više od polovine tih rezervi, u Federalnim rezervama SAD-a 37 posto i Banci Engleske, britanske centralne banke, 12 posto. Iz Bundesbanka su naveli da redovno revidiraju svoje rezerve zlata.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel je u oktobru prošle godine na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu rekao da nema razloga biti zabrinut za njemačko zlato u Federalnim rezervama.
Socijaldemokrate, koji su vladajući s demokršćanima, uvjeravaju da razumiju zabrinutost, ali smatraju da nema razloga za paniku. Ipak, sve je više demokršćana, iz čijih redova dolazi kancelar Friedrich Merz, koji podržavaju vraćanje zlata, piše list Guardian.

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Kancelar Njemačke Fridrih Merc saopštio je da je odbio poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerkom Italije Đorđom Meloni, Merc je kazao da je bio spreman da se uključi u odbor isključivo u vezi sa Gazom, ali da ne može učestvovati u širem tijelu.
- Rekao sam Trampu prije nekoliko sedmica da bih lično bio spreman da se pridružim Odboru za mir, ukoliko bi to bilo tijelo koje, kako je prvobitno planirano, prati mirovni proces u Gazi, uključujući i drugu fazu, koja, nažalost, još nije započela, a koja podrazumijeva razoružanje Hamasa - kazao je Merc.
On je dodao da iz „ustavnih razloga“ ne može prihvatiti upravljačku strukturu na način na koji ju je zamislio Tramp.
- Ipak, spremni smo da razmotrimo druge, nove oblike saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ukoliko je cilj pronalaženje formata koji nas približavaju miru u drugim regionima svijeta - dodao je Merc.
Njemačka se tako pridružila Sloveniji i Francuskoj kao državama Evropske unije koje su za sada odbile Trampov poziv. Iz Evropske unije poziv su za sada prihvatile Mađarska i Bugarska.

Još jedno ne Trampu: Njemačka neće biti dio Odbora za mir

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Njemačka, zemlja tehnoloških pionira, još se oslanja na faks i papir kada je riiječ o javnim uslugama.
Svako ko se seli unutar Njemačke dužan je da novu adresu prijavi nadležnim organima. To obično znači poziv opštini, čekanje termina nedjeljama, a zatim lični dolazak s dokumentima.
Da, 2025. godine! A šta ako kod ljekara zaboravite svoju zdravstvenu knjižicu? Neke aplikacije mogu da pomognu - ali samo putem faksa.
- Oko tri četvrtine, ili preciznije 77 odsto njemačkih preduzeća još koristi faks-uređaje. Čak 25 odsto ih koristi često ili vrlo često - kaže za Dojče vele Feliks Lezner iz Bitkoma, njemačkog udruženja IT-industrije.
Zašto?&nbsp;
- U većini preduzeća kažu da je to ključno za komunikaciju s vlastima. Možda je tu problem, dakle sa javnim sektorom - objašnjava Lezner.
<h2>Njemačka na začelju</h2>
Evropska unija redovno objavljuje rang-liste o digitalnom razvoju svojih država-članica. Njemačka se u najboljem slučaju nalazi negdje u sredini od 27 zemalja. A posebno zaostaje kada je riječ o e-upravi, to jest digitalnim javnim uslugama.
Studija konsultantske kuće Capgemini svrstava Njemačku na 24. mjesto u Evropskoj uniji.
Njemački inženjeri izumeli su programabilni kompjuter, SIM-karticu i MP3-tehnologiju. Ali registracija automobila ili podnošenje zahtjeva za vjenčani list i dalje znači dugo čekanje.
Frank Rajnarc, direktor jedne digitalne agencije u Diseldorfu, ukazuje da Njemačka nema problem sa strategijom ili ciljevima.
&nbsp;- Naš problem je sprovođenje - ističe on.
Diseldorf, grad sa oko 650.000 stanovnika, nudi samo 120 od svojih 580 administrativnih usluga onlajn - nešto više od 20 odsto. Pa ipak, taj grad važi kao digitalno napredan i zauzima šesto mjesto na takozvanom Indeksu pametnih gradova organizacije Bitkom, kojim se mjere digitalne usluge u njemačkim gradovima.
Berlin, glavni grad, jedva se plasirao čak i među 40 najboljih.
<h2>„Institucionalna inflacija“</h2>
Njemačka federalna struktura, sa 16 saveznih pokrajina, često prepušta samim opštinama da pronađu sopstvena rješenja.
- Nema mnogo softverskih rješenja i procesa koji dolaze sa saveznog nivoa. Svaki grad mora da pronađe sopstveno rjješenje za procese koji važe na nacionalnom nivou - na primjer za registraciju vozila - kaže Rajnarc.
Tome se dodaje i nedostatak koordinacije i ono što istraživačica Štefani Kel naziva „institucionalnom inflacijom“.
Kel i njene kolege sa Instituta Štajn-Hardenberg (SHI) u Berlinu istraživali su zašto digitalne javne usluge nisu stvarno zaživjele u Njemačkoj u posljednjih 25 godina.
- Svako nešto radi, ali samo u svom području. Ne postoji povezanost između rješenja, a ponekad nema ni kompatibilnosti između tehnologija - kaže Kel.
Rajnarcova digitalna agencija osnovana je upravo kako bi se to izbjeglo. Njegova vizija digitalne budućnosti Diseldorfa zasniva se na jedinstvenoj internet-platformi koja bi građanima omogućila pristup svim javnim uslugama na jednom mjestu.
- Prijavite se i možete da vidite, na primjer, podatke o porezu na imovinu (ako posjedujete nekretninu), upisu djece u vrtić ili dozvolu za parkiranje automobila- navodi on.

Zašto Njemačka državna uprava i dalje koristi papire i faks mašine

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: njemacka

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU-Indija

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

U Njemačkoj suđenje osmorici mladića zbog plana da naprave nacističku državu

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Još jedno ne Trampu: Njemačka neće biti dio Odbora za mir

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Zašto Njemačka državna uprava i dalje koristi papire i faks mašine

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Zelenski zahvalan Trampu što je nagovorio Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO