U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E o oproštaju od reprezentacije govoriće poznati košarkaš Nikola Vučević.&nbsp;
O muzici, uživanju u ljetu, životnim i profesionalnim izazovima razgovaraćemo sa Ninom Žižić, pjevačicom.&nbsp;
Kako modna pista, takmičenja ljepote mogu biti odskočna daska za druge profesionalne i lične prilike govore Danijela Dimitrovska, manekenka i televizijska voditeljka, Kristina Minić, bivša Mis turizma Crne Gore i farmaceutkinja, Kristina Đurković, bivša Mis turizma Crne Gore i Evrope i Vladana Lepetić, bivša Miss model Montenegro i manekenka.&nbsp;
One će podijeliti sa gledaocima lična iskustva i životne priče. Zanimljivi goste i teme razlog su da i večeras gledate Ljetnji program Televizije E od 21 do 23 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Večernji Ljetnji program: Nikola Vučević o oproštaju od reprezentacije, Nina Žižić o profesionalnim izazovima...

U Crnoj Gori svijest o rijetkim bolestima na višem je nivou nego ranije, ali izazovi i dalje postoje, posebno kada je riječ o dijagnostici, dostupnosti terapija i podršci oboljelima i njihovim porodicama, kao i aktivnijem angažmanu nadležnih institucija.
To je poručeno Trgu nezavisnosti povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti gdje je Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore (NORBCG) organizovala kampanju „Zagrli za rijetke“, u okviru koje je pjevačica Nina Žižić dijelila besplatne zagrljaje.
Predsjednica NORBCG Nataša Bulatović, govorila je o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kada je riječ o dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti, ističući napredak u odnosu na ranije godine, ali i brojne prepreke sa kojima se oboljeli i njihove porodice suočavaju.
- U odnosu na 2015. godinu, kada je osnovano Udruženje, danas je situacija na mnogo boljem nivou. Tada gotovo niko nije znao šta znači rijetka bolest, niti koje sve rijetke bolesti postoje. Danas je svijest o tome znatno veća, uspjeli smo da pokrenemo određene aktivnosti u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i da animiramo dio ljekara - rekla je Bulatović.
Ipak, ističe da je pred oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama i dalje mnogo izazova.
- Nedostatak informacija je jedan od najvećih problema. Sama riječ „rijetka bolest“ dovoljno govori – ponekad u cijelom svijetu postoje samo jedna ili dvije osobe sa određenim oboljenjem, što znači da je gotovo nemoguće pronaći dovoljno informacija. Kada pacijent dobije dijagnozu, često ne zna šta ga čeka i gdje može da pronađe više podataka o bolesti - naglasila je Bulatović.
Ukazala je na još jedan ozbiljan problem - nedostatak terapije za većinu rijetkih bolesti.
- Samo pet odsto rijetkih oboljenja ima dostupnu terapiju. Nije problem samo u tome da određeni lijekovi kod nas nisu dostupni, već u tome što za većinu rijetkih bolesti terapija uopšte ne postoji - objasnila je Bulatović.
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja i neangažovanost ljekara.
- Ne želim nikoga da uvrijedim, ali vrlo malo ljekara želi da se posveti rijetkim bolestima, istraživanju i prikupljanju informacija. Takođe, u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od rijetkih bolesti, pa samim tim nemamo ni tačne podatke o broju pacijenata - dodala je Bulatović.
Kada je riječ o konkretnim podacima, NORBCG vodi internu bazu podataka koja broji između 150 i 200 članova.
- Među najčešćim rijetkim bolestima u Crnoj Gori su hereditarni angioedem, cistična fibroza, spinalna mišićna atrofija i Fridrajhova ataksija, dok za pojedine bolesti ima tek nekoliko pacijenata - rekla je Bulatović.
Ona je istakla važnost obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, ali i kontinuiranog rada na podizanju svijesti tokom cijele godine.
- Vrlo je važno govoriti o rijetkim bolestima, ne samo 28.ili 29. februara, već stalno. Mi se trudimo da to činimo tokom cijele godine, da informišemo javnost i medije - rekla je Bulatović.
Iako postoji mnogo izazova, Bulatović je ukazala i na pozitivne pomake.
- Ne mogu da kritikujem državu po tom pitanju. Na primjer, u Crnoj Gori svi pacijenti oboljeli od cistične fibroze imaju terapiju, dok u Srbiji to nije slučaj. Takođe, svi pacijenti sa spinalnom mišićnom atrofijom kod nas primaju terapiju, dok u Srbiji mnogi još uvijek nemaju pristup tim lijekovima. To pokazuje da država, u granicama svojih mogućnosti, pomaže i ulaže napore, ali činjenica je da su te terapije i dalje izuzetno skupe - istakla je Bulatović.
Učesnica kampanje Katarina Prelević skrenula je pažnju na izazove sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, kao i na izostanak podrške nadležnih institucija.
- Razlog zbog kojeg se upravo 28, odnosno 29. februara govori o rijetkim bolestima je taj što su one rijetke i što je do njihove dijagnoze veoma teško doći. Ono što znamo i što jeste činjenica je da u Crnoj Gori postoje djeca koja imaju rijetke bolesti. Međutim, ono što je danas možda najružnija stvar na ovom trgu jeste što nemamo predstavnike Ministarstva zdravlja, nemamo predstavnike Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nemamo predstavnike nijednog zvaničnog ministarstva koji bi mogli da sagledaju kompleksnost ove teme - istakla je Prelević.
Apelovala je na nadležne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice.
- Želim da pozovem Skupštinu Crne Gore, želim da pozovem Vladu Crne Gore. Tamo u nekoj fioci postoji Strategija za rijetke bolesti koja nije usvojena od 2017. godine, koja je na reviziji, a koja predstavlja podzakonski akt Zakona o zdravlju. Taj akt i dalje nije revidiran. Pitam sve one koji u sistemu – zašto taj dokument i dalje ne postoji? Ako se borimo sa rijetkim bolestima, ako ni sami ne znamo tačno sa čime se borimo, zašto ne postoji bolja povezanost sa centrima u našem okruženju? Ne mislim samo na Srbiju, već i na druge države regiona. Zašto ne postoji ta veza - kazala je Prelević.
Naglasila važnost brzog dijagnostikovanja rijetkih bolesti i dostupnosti terapija koje mogu spasiti živote.
- Kada se postavi dijagnoza i pronađe odgovarajući lijek, on može da pomogne, može da spasi nečiji život. Zašto u tim trenucima sistem ne funkcioniše? Ko se bavi tim pitanjima? Rijetke bolesti su tu, one postoje. Oni koji se sa njima bore su istinski borci, ali, nažalost, ne mogu uvijek izaći kao pobjednici. Neki su izgubili bitku, dok se drugi i dalje bore. Društvo u Crnoj Gori mora biti svjesno da su ti ljudi među nama, da im je potrebna podrška i da moramo znati mnogo više o njima. Treba da budemo svjesni da pored nas uvijek šeta neko ko možda nosi neku malu rijetkost u sebi - istakla je Prelević.
Pjevačica Nina Žižić kazala je da je NORBCG dovoljna motivacija da svojim prisustvom doprinese i podrži njihovu kampanju, navodeći da se nada da je ovo tek početak njihove saradnje.
Govoreći o ulozi javnih ličnosti u širenju svijesti o rijetkim bolestima, Žižić je istakla da, iako njihov doprinos možda nije ogroman, ali da svaki korak u tom pravcu ima značaj.
- Nažalost, javne ličnosti ne mogu mnogo učiniti, ali i to malo može biti od velike važnosti. Kako mi je i Nataša rekla, svijest o ovom pitanju još uvijek nije dovoljno rasprostranjena. Ipak, obećavam da ću, kao javna ličnost, na svaki mogući način doprinositi podizanju svijesti o rijetkim bolestima - poručila je Žižić.

1084x550

Pred oboljelima od rijetkih bolesti i dalje brojni izazovi

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

Crnogorska predstavnica na predstojećem Eurosongu u Bazelu, Nina Žižić, oglasila se na svom zvaničnom Instagram profilu i javno podržala neformalnu grupu studenata “Kamo śutra”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250202110256_832b8b959fd98ad66b8d2535ee10dd5e85fc79de62847827ed07c2e0c695a367" data-rendition-name="original" width="492" height="774" loading="lazy" alt="Nina Žižić uz studente"> </figure>  Nina je na svom Instagram profilu objavila nekoliko fotografija sa sinoćnje blokade mosta Blaža Jovanovića i time jasno poručila da ova neformalna grupa studenata ima njenu podršku. - Puno srce. Ponos do neba- napisala je pjevačica.

Nina Žižić podržala ''Kamo śutra'': Puno srce, ponos do neba

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić razgovarao je danas u Davosu sa ministrom finanija Države Katar Ali bin Ahmed Al Kuvarijem, gdje je istaknuto da ove dvije države žele da unaprijede ekonomsku saradnju, a taj interes potvrđen je i odlukom Vlade da otvori Ambasadu Crne Gore u Državi Katar, sa sjedištem u Dohi.
Al Kuvari je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo da Katar ugosti premijera Spajića na Qatar Economic Forumu u maju ove godine.
Kako se dodaje, na sastanku je dogovorena intenzivnija saradnja sa Qatar Investment Authority (QIA) i Qatar Investment Advisory (QUAI), institucijom koja povezuje državu i privatni sektor Katara, kroz organizaciju biznis foruma.
- Takođe, paralelno se radi na sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako se dodje, ukazano na važnost uspostavljanja direktne avio-linije između Crna Gore i Katara odnosno između Podgorice ili Tivta i Dohe.
- Ukazano je na mogućnost da linija iz Katara pokriva cijeli region Arapskog poluostrva, imajući u vidu poziciju te države kao regionalnog čvorišta. Ističući da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, premijer Spajić predstavio je plan razvoja i mogućnost učešća u projektima putne infrastrukture u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić učesnik Qatar Economic Foruma u maju: Crna Gora će predstaviti svoje potencijale povodom 20. godišnjice obnove nezavisnosti

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u protekla 24 sata obavljeno je 1.796 ambulantnih pregleda, od čega 280 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 262 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 395.
- U istom periodu obavljeno je 59 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 157 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 513 dijagnostičkih procedura, od čega 46 CT i 39 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 56 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG-a.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.274 pacijenta i da je odrađeno 39.800 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu 1,8 hiljada pregleda

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Što stoji iza sudijske ostavke? 
 
U 24 sata donosimo nastavak priče o sumnjama u manipulaciju SKY porukama. Analiza novinarskog tima Televizije E pokazuje da se identične poruke pojavljuju u više optužnih akata i naredbi. 
 
Bavimo se i ostavkom sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol. Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da razlozi za prestanak sudijske funkcije nisu povezani sa predmetom „Državni udar“, već su isključivo lične prirode, te da nije bilo pritisaka u njenom radu. 
 
Donosimo i najnovije informacije iz Zete, gdje mještani Botuna nastavljaju proteste protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Skupština opštine Zeta zakazala je hitnu sjednicu na kojoj će se razmatrati odluka o zabrani realizacije projekta, pozivajući se na rezultate referenduma i pravo na zdravu životnu sredinu. 
 
U emisiji izvještavamo i sa godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Pod sloganom „Duh dijaloga“, skup okuplja više od 3.000 učesnika iz cijelog svijeta, a posebna pažnja usmjerena je na nastup američkog predsjednika Donalda Trampa i poruke o budućem globalnom poretku.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.
Gost emisije je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.

Informativna emisija 24 sata: Gost Nikola Zirojević

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

Tag: nina-zizic