Najviši francuski sud potvrdio je danas presudu bivšem predsjedniku Nikolasu Sarkoziju u slučaju ilegalnog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2012. godine.&nbsp;
Odluka je usledila samo dvije sedmice od Sarkozijevog puštanja iz zatvora dok čeka ishod žalbe u drugom sudskom slučaju povodom finansiranja kampanje, prenosi Rojters.
Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, osuđen je 2021. i ponovno 2024. za ilegalno finansiranje predsjedničke kampanje.
Nakon njegove žalbe, najviši je sud potvrdio je osudu i kaznu od godinu zatvora, od čega šest mjeseci uslovno.
Advokati Sarkozija rekli su da razmatraju žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Sarkozi je odbacio optužbe da je njegova stranka Republikanci, nekadašnji UMP, 2012. godine potrošila na predizborne skupove dvostruko više od 22,5 miliona eura, koliko dopušta izborni zakon, i zatim unajmila kompaniju za odnose s javnošću da prikrije troškove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Bivši predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi je proveo 20 dana u zatvoru prije nego što je pušten dok traje žalbeni proces, a sada je najavio da će o svom vremenu iza rešetaka objaviti i knjigu.
Memoari nazvani "Dnevnik zatvorenika" biće objavljeni 10. decembra, a ukupno će imati 216 stranica, kako je objavila izdavačka kuća Fayard.
Kako je Sarkozi iza rešetaka proveo samo 20 dana, svaki dan u zatvoru će opisivati na blizu 10 stranica, ako je suditi prema najavljenom broju stranica.
Takođe, kako su istakli francuski mediji, treba uzeti u obzir i činjenicu da je Sarkozi svoje vrijeme iza rešetaka provodio u svojevrsnom "elitnom" zatvoru, koji je po uslovima mnogo bolji od standarda ostalih ustanova ovog tipa u Francuskoj.
Inače, Sarkozi je osuđen za učešće u kriminalnom udruženju povezanim s primanjem nezakonitih donacija za kampanju od libijskog vođe Moamera Gadafija.
Ukupno je dobio pet godina zatvora, a na služenje kazne je otišao krajem septembra. Iz zatvora je izašao 10. novembra, a o njegovoj žalbi će se odlučivati u martu 2026. godine.

Sarkozi najavio da će objaviti zatvorske memoare iako je iza rešetaka proveo samo 20 dana

Apelacioni sud u Parizu danas razmatra zahtjev bivšeg francuskog predsjednika te zemlje Nikolasa Sarkozija o puštanju iz zatvora.
Sarkozi je petogodišnju zatvorsku kaznu počeo služiti 21. oktobra i odmah je podnio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
Sudije će procijeniti da li bi njegovo puštanje na slobodu značilo ometanje svjedoka, pravde ili predstavlja rizik od bjekstva.
Ako zahtjev bude odobren, Sarkozi bi mogao napustiti zatvor La Santé u roku od nekoliko sati pod sudskim nadzorom.
Bivši predsjednik negira bilo kakvu krivicu i kaže da je žrtva "zavjere" povezane s bivšim libijskim vođom Moamerom Gadafijem.

Apelacioni sud danas odlučuje o Sarkozijevom zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu

Bivši francuski predsjednik Nikolas Sarkozi (70) proglašen je krivim za kriminalnu zavjeru u slučaju vezanom za uzimanje miliona eura nezakonitih sredstava od bivšeg libijskog lidera, pukovnika Moamera Gadafija. Tužioci su tražili da Sarkozi bude osuđen na sedam godina zatvora.
Krivični sud u Parizu proglasio je Sarkozija krivim za saučesništvo u kriminalnoj organizaciji, ali ga je oslobodio svih ostalih optužbi, uključujući pasivnu korupciju i nezakonito finansiranje kampanje.
Sarkozi, koji tvrdi da je slučaj politički motivisan i da Gadafijeva porodica želi da mu se osveti jer je imao ključnu ulogu u svrgavanju libijskog diktatora, optužen je da je koristio Gadafijeva sredstva za finansiranje svoje predizborne kampanje 2007. godine. Tužilaštvo je navelo da je za uzvrat obećao da će pomoći Gadafiju se Libija vrati na međunarodnu scenu.
Sarkozi je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine. Istraga je otvorena 2013. godine, dvije godine pošto je Saif el Islam, sin tadašnjeg libijskog lidera, prvi put optužio Sarkozija da je od njegovog oca uzeo milione za finansiranje kampanje.
Sljedeće godine, libanski biznismen Zijad Takiedin, koji je dugo bio posrednik između Francuske i Bliskog istoka, rekao je da je imao pisani dokaz da je Sarkozijeva kampanja „obilno“ finansirana iz Tripolija i da su isplate u vrijednosti od 50 miliona eura nastavljene pošto je postao predsjednik.

Sarkozi osuđen zbog finansiranja kampanje Gadafijevim novcem

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Španija: Nova željeznička nesreća, 15 osoba povrijeđeno

Golman crnogorske rukometne reprezentacije Nebojša Simić zbog povrede je propustio EHF Euro, sa kojeg naši igrači odlaze bez osvojenog boda i uz dva katastrofalna poraza - od kojih je jedan, današnji protiv Švajcarske (26:43), najteži u istoriji.
No, Simić je pomno pratio sve naše mečeve, a večeras je dao i svoj komentar.
- Iako nijesam tamo, dio sam svega ovoga i žao mi je zbog toga što smo pokazali na prvenstvu. Nema objašnjenja ni izgovora za sve ovo- ističe on.
Moramo se, dodaje, presabrati.
- Moramo i da se ponizimo, pa da se izdignemo i vratimo na staro. Igranje za reprezentaciju treba da bude privilegija, čast i ponos- dodao je Simić.
<h2>Prvi segment - klub kao filijala reprezentacije</h2>
I onda je bio nešto konkretniji. Poručuje kako su za napredak reprezentacije od suštinskog značaja tri segmenta.
- Prvo - mora postojati klub koji će biti filijala reprezentacije. Taj klub bi okupljao mlade igrače i omogućavao im da igraju u EHF Ligi Evrope, drugog evropskog takmičenja po snazi-. naglasio je on.
Simić kao primjer navodi skopski Alkaloid.
- Taj klub daje više od pola reprezentativaca Sjeverne Makedonije. Samo tako mogu da se stvaraju mlađi igrači. Isto tako - klub bi vraćao igrače na zalasku karijere, kako bi bili mentori mlađima- ističe Simić.
<h2>Drugi segment - menadžer mlađih selekcija</h2>
Drugi preduslov je, prema njegovom mišljenju, uspostavljanje pozicije menadžera mlađih selekcija u RSCG.
- Neko ko će pratiti rad trenera, stvarati i, prije svega, zadržavati mlađe igrače da nastupaju za svoju zemlju- kazao je Simić.
Taj menadžer bi, ističe on, pomagao mladim igračima u odlukama vezanim za klubove, odnosno razvoj karijere.
- Moram iskreno da kažem - otkad su nas napustili Miško Popović i Mirso Cenović, izostalo je stvaranje vrhunskih mladih igrača- ocjenjuje naš golman.
<h2>Treći segment - fizička sprema</h2>
Treći preduslov tiče se - fizičke spreme.
- To su individualni planovi treninga, ishrane, siplementacije, stvaranje i zadržavanje vrhunske fizičke spreme- ističe on.
Savremeni rukomet je, zaključuje Simić, neprestano trčanje, a mi u tom pogledu kaskamo za ostalima.

Tag: nikolas-sarkozi