Predsjednik SAD Donald Tramp je odobrio moguće operacije unutar Venecuele, ali je takođe ponovo uspostavio tajne kanale komunikacije s Vladom predsjednika Nikolasa Madura, piše Njujork tajms.
Sa najvećim američkim nosačem aviona koji se sada nalazi u Karibima, predsjednik Tramp odobrio je dodatne mjere za vršenje pritiska na Venecuelu i pripremu za mogućnost šire vojne kampanje, prema riječima više osoba upoznatih s tim pitanjem, navodi ovaj medij.
Tramp je, prema tim izvorima, prenosi Njujork tajms, dao zeleno svjetlo planovima CIA-e za tajne aktivnosti unutar Venecuele, operacije koje bi mogle biti namijenjene pripremi bojnog polja za dalja dejstva. Istovremeno, kažu oni, odobrio je i novu rundu tajnih pregovora, koji su u jednom trenutku rezultirali time da je Maduro ponudio da se povuče nakon odlaganja od nekoliko godina - prijedlog koji je Bijela kuća odbila, navodi se u tekstu.
Nije jasno kakve bi te tajne aktivnosti mogle biti niti kada bi mogle biti sprovedene, navodi se. Tramp još nije odobrio, kako piše, slanje borbenih snaga na teren u Venecueli, pa bi sljedeća faza rastuće kampanje pritiska njegove administracije na Madurovu vladu mogla uključivati sabotažu ili neku vrstu sajber, psiholoških ili informativnih operacija.
Predsjednik još nije donio odluku, kako se navodi, o širem pravcu djelovanja u Venecueli, niti je javno izložio svoj krajnji cilj osim suzbijanja protoka droge iz regiona. Vojni i obavještajni planeri pripremili su više opcija za različite scenarije.
Vojni planeri pripremili su spiskove potencijalnih objekata za proizvodnju droge koji bi mogli biti gađani. Pentagon takođe planira napade na vojne jedinice bliske Maduru. Tramp je prošle sedmice održao dva sastanka u Situacionoj sali Bijele kuće kako bi razgovarao o Venecueli i razmotrio opcije sa svojim najvišim savjetnicima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njujork tajms: Tramp dao "zeleno svjetlo" CIA za tajne operacije unutar Venecuele

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ponovo razmatra ponudu lidera Venecuele Nikolasa Madura koja bi Americi dala skoro pa potpunu kontrolu nad ogromnim rezervama nafte koje ima ova država, otkriva Njujork tajms.
Kako piše ovaj američki medij, već nekoliko dana Tramp okuplja svoje najbliže saradnike, uključujući potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, kako bi razmatrali situaciju s Venecuelom.
Maduro je, kako tvrdi Njujork tajms, napravio nekoliko ponuda kako bi izbjegao vojnu konfrontaciju sa SAD-om. Dok su sve odbijene odmah, jedna od njih je ponovo na stolu.
Naime, Maduro je SAD-u ponudio kontrolu nad rezervama nafte, koji iznose više od 300 milijardi barela, kako bi izbjegao gubitak vlasti i rat protiv Amerike.
Dok je ponuda, kao i neke prethodne iz Karakasa, odbijena u startu, sada je ponovo u razmatranju, a potez Trampa da u Karipsko more pošalje nosač aviona Gerald Ford, najveći kojeg posjeduje Amerika, shvaćen je kao jačanje pozicije SAD-a u ovom okršaju.
Njujork tajms piše kako je ovo povratak takozvane "diplomatije vojnih brodova" iz 19. vijeka, kada su zapadne zemlje pod prijetnjom svoje mornarice primoravale centralnoameričke i južnoameričke nacije da postupaju u skladu sa njihovim zahtjevima.
Podsjetimo, zvaničnici SAD-a u javnosti govore kako je grupisanje vojske u Karipskom moru pritisak na Venecuelu zbog navodnog sponzorisanja narkokartela, ali američki mediji otkrivaju da je pravi razlog nastojanje pojedinih dijelova Trampove administracije da se promijeni vlast u Venecueli.

Madurova ponuda ponovo na stolu: Tramp razmatra preuzimanje kontrole nad ogromnim rezervama nafte

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je narod Sjedinjenih Američkih Država da odigra "herojsku ulogu" u zaustavljanju onoga što bi moglo postati "tragedija za cijeli naš američki kontinent".
Govoreći rano u subotu, Maduro je naglasio da će mir i međunarodno pravo na kraju prevladati u Venezueli, ističući da će narod Venecuele "znati kako da osigura svoju stabilnost i svoje puno suvereno pravo na postojanje".
Venecuelski predsjednik postavio je i ključno pitanje: "Žele li oni još jednu Gazu u Južnoj Americi?" Obraćajući se američkoj javnosti, dodao je: "Čovječanstvo već dovoljno pati od boli koju je izazvao genocid u Gazi."
Ovo se dešava nakon pokretanja nove vojne kampanje u Latinskoj Americi, nazvane Operacija Southern Spear, pod izgovorom Donalda Trampa o "ratu protiv droge", koja je do sada rezultirala smrtonosnim operacijama i naglo povećanim tenzijama usred rastuće militarizacije regije.
Sekretar za rat Pit Hegset otkrio je da je, po nalogu predsjednika Donalda Trampa, Pentagon pokrenuo operaciju, tvrdeći da će ona "štititi našu Domovinu od droge koja ubija naš narod".
Južna komanda je još u januaru predstavila Operaciju Southern Spear, najavivši upotrebu naprednih tehnologija, uključujući robotizirana površinska plovila dugog djelovanja, male robotske presretačke čamce i robotske vazdušne jedinice sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kako bi podržali napore u borbi protiv narkotika.
U međuvremenu, Venecuela tvrdi da Vašington zapravo želi promjenu režima i otimanje resursa.
U tom kontekstu, Bolivarijanski savez za narode naše Amerike (ALBA) upozorio je da bi guranje američke kampanje pritiska ka "nepromišljenoj vojnoj agresiji" protiv jedne suverene države gurnulo cijeli karipski bazen u "neviđene potrese".
Svaki pokušaj nametanja sile, navodi se, odmah bi ugrozio političku, ekonomsku i društvenu stabilnost širom Latinske Amerike i Kariba. Alijansa je ponovila da region "mora ostati zona mira".
Prema saopštenju, SAD ne brane demokratske principe, nego ponovo "recikliraju istu intervencionističku agendu ukorijenjenu u Monroovoj doktrini". Vašington se optužuje da želi da oživi "oligarhijsku političku klasu koju je porazio narod Venecuele i koju region odbacuje", dodajući da su slični pokušaji "propadali ranije i da će propasti ponovo".

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je Donalda Trampa da izbjegne „vječni rat“ i tenzije u regionu, nakon što je u Karibe stigao najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford. U intervjuu za CNN iz Karakasa, Maduro je poručio: „Nema više Libije. Nema više Avganistana. Živio mir.“
Nedugo nakon toga, Trampov ministar odbrane Pit Hegset najavio je operaciju „Južno koplje“, uz poruku da će SAD „štititi zapadnu hemisferu“ i boriti se protiv narko-trgovine. Međutim, analitičari ukazuju da Venecuela nije proizvođač kokaina niti dio lanca krijumčarenja fentanila, pa mnogi ovakvo raspoređivanje snaga vide kao politički pritisak s ciljem svrgavanja Madura.
Američki mediji javljaju da su vojni zvaničnici Trampu predstavili i opcije za moguće operacije u Venecueli, uključujući kopnene napade.
U odgovoru, venecuelanski ministar spoljnih poslova Ivan Gil upozorio je SAD da se „ne usude“, dok izvori navode da je režim pripremio planove za gerilski otpor i sabotaže na više od 280 lokacija u slučaju invazije, kao i strategiju „anarhizacije“ kojom bi Karakas bio učinjen neupotrebljivim za strane snage.

Maduro poziva Trampa da izbjegne "vječni rat" u Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro u četvrtak je uputio apel na engleskom jeziku, dok rastu tenzije između Vašingtona i Karacasa.
Madurov komentar uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je odobrio tajnu akciju protiv te južnoameričke nacije, usred eskalacije američke vojne kampanje protiv navodnih trgovaca drogom na Karibima i Pacifiku.
- Da, mir, da, mir zauvijek, mir zauvijek. Bez ludog rata, molim vas - poručio je Maduro na sastanku sa sindikatima koji su povezani s ljevičarskim liderom, bivšim vozačem autobusa i sindikalnim vođom.
Sjedinjene Države su rasporedile nevidljive ratne avione i brodove mornarice kao dio onoga što nazivaju naporima protiv narkotika, ali još nisu objavile dokaze da su njihove mete, osam brodova i polupodmornica, krijumčarile drogu.
U američkim napadima, koji su počeli 2. septembra, poginulo je najmanje 37 ljudi, prema podacima AFP-a zasnovanim na američkim podacima.
Regionalne tenzije su se rasplamsale kao rezultat kampanje, a Maduro optužuje Vašington da traži promjenu režima.
Prošle sedmice, Tramp je rekao da je odobrio tajnu akciju CIA-e protiv Venecuele i da razmatra napade na navodne narkokartele na kopnu.
Američki predsjednik optužuje Madura da vodi narkokartel, što venecuelanski lider poriče.

Maduro apeluje na Trampa: Bez ludog rata u Venecueli, mir zauvijek

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je liderku opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado nazvao "demonskom vješticom".
Mačado je nagrađena "zbog svoje neumorne borbe za demokratiju" u toj južnoameričkoj zemlji.
- Oko 90 odsto stanovništva odbacuje demonsku vješticu Sajone - rekao je Maduro, misleći na osvetoljubivo biće iz venecuelanskih legendi, ali bez pominjanja imena svoje protivnice i njene nedavno osvojene nagrade.
Vlada u Karakasu često ovako naziva Mariju Korinu Mačado.
- Želimo mir i imaćemo ga, ali mir sa slobodom, sa suverenitetom - dodao je Maduro, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) rasporedile brodove u Karipsko more sa ciljem borbe protiv trgovine drogom iz Venecuele, optužujući šefa države da predvodi kartel.
Marija Korina Mačado podržava ove manevre.
Ona je svoju Nobelovu nagradu posvetila američkom predsjedniku Donaldu Trampu i venecuelanskom narodu.

Maduro nazvao dobitnicu Nobelove nagrade za mir demonskom vješticom

Koalicija koja podržava predsjednika Venecuele Nikolasa Madura osvojila je 253 od 285 mjesta u parlamentu na izborima održanim u nedjelju, saopštio je Nacionalni izborni savjet.
Ostaju tri mjesta rezervisana za starosjedilačko stanovništvo koja još treba da budu dodijeljena.
Maduro će imati ogromnu većinu u parlamentu, dok je većina opozicije pozvala na bojkot deset mjeseci poslije predsjedničkih izbora, na kojima tvrdi da je pobijedila, optužujući vladu za prevaru.
Ostala mjesta u parlamentu (18) osvojile su stranke bliske vladi ili koje tvrde da su u opoziciji, ali koje opozicija opisuje kao saradnike ili podređene vlastima.
Na regionalnim izborima, održanim takođe u nedjelju, vlada je osvojila 23 od 24 guvernerskih mjesta.
Ovim izborima Maduro učvršćuje svoju kontrolu nad institucijama zemlje, deset mjeseci nakon njegovog osporenog ponovnog izbora.
Poslije predsjedničkih izbora u julu 2024. godine uslijedili su nemiri i masovna hapšenja.

Venecuela: Madurova koalicija osvojila 253 od 285 mjesta u parlamentu

Oko tri sata poslije ponoći ovnom su razbijena vrata stana na 14. spratu i trojica muškaraca u crnim uniformama čileanske policije zgrabili su Ronalda Ohedu pred njegovom ženom i šestogodišnjim sinom i odvukli ga u donjem vešu. Venecuelanski disidenti sumnjaju da iza otmice i ubistva Ohede stoji vlada njihove države, piše Njujork tajms.
Oheda, 32-godišnji bivši oficir venecuelanske vojske, bio je politički disident koji je živio pod azilom u glavnom gradu Čilea, Santjaga. Pokušao je da organizuje zavjeru za svrgavanje Nikolasa Madura, autokratskog lidera Venecuele, a nedjeljama ranije Madurova Vlada ga je javno označila kao izdajnika, piše Njujork tajms.
Kada je njegova žena pozvala čileanske vlasti, rekla im je da je najmanje jedan od otmičara imao venecuelanski naglasak.
Devet dana kasnije, vlasti su, postupajući po dojavi, otkrile kofer zakopan oko metar i po ispod betona. Unutra, puno živog kreča, bilo je tijelo Ronalda Ohede.
Prošlo je oko godinu od otvaranja istrage, a čileanske vlasti potvrdile su strahove venecuelanskih disidenata koji se kriju širom svijeta: dokazi, kažu Čileanci, ukazuju na to da je Madurova Vlada naredila ovo ubistvo, prenosi Njujork tajms.
Madurova Vlada je to oštro demantovala.
Optužbe da Maduro sada i ubistvima guši svaku prijetnju svojoj autoritarnoj vladavini, stižu u trenutku kada Donald Tramp otvara novi dijalog sa predsjednikom Venecuele, u nadi da će deportovati Venecuelance bez dokumenata.
Godinama je Maduro održavao kontrolu nad Venecuelom zatvarajući političke protivnike.
Ubistvo u Čileu sugeriše, kako piše Njujork tajms, da je Maduro „usvojio taktiku svog bliskog saveznika Vladimira Putina“, da pošalje agente u druge države i likvidira političke rivale.
- Svi su prestravljeni. Niko ne govori gdje je, kako su se sklonili, u koju zemlju su stigli - rekao je Zair Mundaraj, bivši glavni venecuelanski tužilac koji je nedavno pobjegao iz egzila u Kolumbiju.
Mundaraj je otkrio da je u Kolumbiji tek nakon što se suočio sa prijetnjama ljudi za koje vjeruje da su venecuelanski agenti.
- Oheda je bio prekretnica za sve - kazao je.
U Čileu su u toku saslušanja za optužbe protiv 19 ljudi za koje vlasti smatraju da su učestvovali u nekim aspektima ubistva Ohede, prema sudskim dokumentima koje je pregledao Njujork tajms.
Čileanski tužioci rekli su da su većina od 19 optuženih članovi čileanskog ogranka Tren de Aragua, venecuelanske kriminalne grupe koju Tramp želi da označi kao terorističku organizaciju.
Karolina Toha, čileanska ministarka unutrašnjih poslova i javne bezbjednosti, rekla je da su tri osobe svjedočile da je Vlada Venecuele angažovala Trena de Araguu da ubije Ohedu.
Jedan od njih je rekao da je glavni zamjenik Madura i ministar unutrašnjih poslova, Diosdado Kabeljo, lično naredio ubistvo, rekla je ona.
- Još nismo eliminisali hipotezu da se radi o političkom ubistvu. Ali vjerovatnoće da je tako su zabrinjavajuće - rekla je Toha.
Madurova Vlada, uključujući Kabelja, više puta je negirala umiješanost u ubistvo.
Kabeljo se našalio da Vlada Venecuele ne bi bila sposobna da izvede takav zločin. Nisu odgovorili Njujork tajmsu na zahtjev za komentar.
Čileanski istražitelji vjeruju da su venecuelanski kontraobavheštajni agenti radili iz venecuelanske ambasade u Santjagu, rekao je visoki zvaničnik blizak istrazi.
Podshetimo, u ovom trenutku Buhela kuća pregovara sa Madurom oko vraćanja državljana Venecuele koji su nelegalno boravili u SAD, kao i povratka američkih državljana zatočenih u Venecueli.
Sjedinjene Države su povukle diplomate iz Venecuele 2019. godine, zbog čega je pregovore sa Trampovom administracijom Madurova vlada nazvala „novim početkom u bilateralnim odnosima“.
Mnogi međunarodni posmatrači rekli su da bi slanje Venecuelanaca nazad u Venecuelu pod Madurom bilo smrtna kazna. U vrijeme kada je bio senator, to je govorio i Trampov državni sekretar Marko Rubio.
<h2>Lov na disidente</h2>
Madurova Vlada godinama traga za disidentima u inostranstvu, tvrde bivši venecuelanski zvaničnici, stručnjaci za bezbjednost i sami disidenti.
Da bi to uradio, Maduro se oslanjao na mrežu venecuelanskih agenata, kriminalnih bandi i savezničkih pobunjeničkih grupa da nadgleda, zastraši i, u nekim slučajevima, kidnapuje disidente van Venecuele, navodi Njujork tajms.
Godine 2021, članovi kolumbijske gerilske grupe Nacionalne oslobodilačke armije, ili ELN, kidnapovali su bivšeg poručnika venecuelanske vojske Frenklina Kalderu, koji se krio u Kolumbiji nakon što je pomogao u napadu na venecuelansku vojnu bazu.
ELN je doveo Kalderu u Venecuelu, gdje je bio zatvoren i mučen.
U decembru 2023. godine, Oheda je otputovao na kolumbijsku granicu da zajedno sa drugim disidentima organizuje pobunu protiv Madura, prema riječima advokata porodice Oheda.
Tamo je ELN uhvatio vođu disidenata — bivšeg vojnog oficira po imenu Anjelo Heredija — i vratio ga u Venecuelu, citira Njujork tajms druge disidente.
Oheda je uspio da pobjegne.
Mjesec kasnije, Vlada Venecuele objavila je spisak od 33 pripadnika vojske, rekavši da su „napali naciju“ i da postoji „nulta tolerancija za izdajnike“.
Imena su našli u telefonu Heredije. Na spisku je bio i Ohedan, koji je ubijen nekoliko nedjelja kasnije.
Sudski dokumenti pokazuju da su članovi Tren de Aragua, jedna od najnasilnijih i najozloglašenijih kriminalnih organizacija Latinske Amerike, planirali ovo ubistvo.
Poruke sa zaplijenjenih telefona pokazale su da je šef Tren de Aragua rekao vođi bande u Čileu da će im biti plaćena velika suma da otmu i ubiju Ohedu.
Članovi bande dobili su uniforme čileanske policije, oružje i vozila, prema dokumentima.
U 3:05 ujutro 21. februara 2024. petorica muškaraca prerušenih u policajce stigla su u zgradu Ohede. Jedan je ostao u autu, jedan je portiru dao lažni nalog, a ostala trojica su kidnapovala Ohedu.
Nekoliko dana kasnije, u siromašnoj četvrti koju kontroliše banda, policiju su pozvali zabrinuti mještani, koji su vidjeli muškarce kako unose cement, iznose zemlju.
Obdukcijom je konstatovano da je Oheda ugušen.
Kada su dokazi počeli da upućuju na Vladu Madura, čileanski tužilac je to izjavio na državnoj televiziji.
Venecuela je ljutito odgovorila, negirajući umiješanost. Venecuela je prošlog mjeseca naredila Čileu da zatvori svoje konzulate u Venecueli i suspendovala diplomatske odnose.
Predsjednik Čilea Gabrijel Borić rekao je da, ako se pokaže da je Venecuela naredila ubistvo Ohede, to nije samo kršenje njihovog suvereniteta, to je kršenje ljudskih prava i ima najgore presedane koje poznaju u svojoj istoriji.
Snimak otmice Ohede, zabilježne nadzornim kamerama, proširio se Čileom i Južnom Amerikom. Toha smatra da je to urađeno namjerno, da su naručioci htjeli da budu vidljivi.
Parada, venecuelanski disident u Kolumbiji, rekao je da su se, nekoliko dana nakon što je tijelo Ohede pronađeno, misteriozni ljudi pojavili na sastanku disidenata u Kolumbiji i jurili ga ulicama.
Parada je proveo noć u kanalizacionoj cijevi da bi ih izbjegao. Sada se ponovo krije.
- Nije lako znati da te traže da bi te ubili. Nije lako znati da se čak ni ne možete vratiti u svoju zemlju. Nije lako znati da bih u svakom trenutku mogao doživjeti sudbinu koju je doživio Ronald - rekao je on.

Njujork tajms: Sumnja se da Madurova vlada ubija disidente u drugim zemljama

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nikolas-maduro