Bivšem francuskom predsjedniku Nikoli Sarkoziju pariski sud je danas odobrio uslovno puštanje iz zatvora do suđenja po njegovoj žalbi, prenosi France 24.
Sarkozi je proveo manje od tri nedjelje u zatvoru nakon što je osuđen na pet godina zatvora zbog zavjerе u vezi s prikupljanjem sredstava za kampanju od bivšeg libijskog diktatora Muamera Gadafija.
Apelacioni sud u Parizu donio je odluku da bivšeg francuskog predsjednika Sarkozija pusti iz zatvora i stavi pod sudski nadzor.
Očekuje se da će Sarkozi napustiti zatvor kasnije danas, manje od tri nedjelje nakon što je počeo da izdržava petogodišnju kaznu zatvora zbog krivične zavjere u okviru plana za finansiranje njegove uspješne predsjedničke kampanje iz 2007. godine novcem iz Libije.
On je oslobođen svih ostalih optužbi, uključujući korupciju i nezakonito finansiranje kampanje. Sarkozijeva zatvorska kazna odmah je sprovedena zbog „izuzetne težine“ krivičnog djela, izjavila je sutkinja Natali Gavarino pred sudom.
Francuski tužioci su zatražili da Nikola Sarkozi bude pušten na slobodu uz sudski nadzor.
- Rizici od dogovaranja i pritiska na svjedoke opravdavaju zahtjev za puštanje uz sudski nadzor- rekao je tužilac Damijen Brine pred sudom, zatraživši da se Sarkozijev zahtjev za puštanje odobri.
Sarkozi, koji ima 70 godina, postao je prvi bivši francuski šef države u savremenoj istoriji koji je poslat iza rešetaka nakon svoje osude 25. septembra. U zatvor je sproveden 21. oktobra, čekajući suđenje po žalbi, ali je odmah podnio zahtjev za prevremeno puštanje na slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikola Sarkozi nakon tri nedjelje pušten iz zatvora: Biće pod sudskim nadzorom

Tri zatvorenika iz pariskog zatvora La Santé smještena su u poseban pritvor nakon što su uputili prijetnje i uvrede bivšem francuskom predsjedniku Nikolasu Sarkoziju, koji je tamo stigao da služi zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe sredstava iz Libije, javlja Juronjuz.
Na snimcima koji su objavljeni u medijima čuje se kako zatvorenici dobacuju - "Hej, Sarko, probudi se"! i "Ti si ubio Gadafija!"
U drugom videu jedan zatvorenik navodi da Sarkozi upravo stiže i da ga "čeka težak period", dok drugi dodaje: "Znamo sve, osvetićemo Gadafija."
Prema saopštenju pariskog tužilaštva, prilikom incidenta izvršena je pretraga prostorija, a zaplijenjena su dva mobilna telefona. Troje zatvorenika je ispitano, a biće izvedeni pred sud. Ostaće u disciplinskom odjelu ili će biti premješteni u drugi zatvor, uz dodatnu bezbjednosnu zaštitu.
Sarkozi je u utorak stigao u La Santé kako bi odslužio petogodišnju kaznu zbog učešća u zavjeri za finansiranje predsjedničke kampanje 2007. novcem svrgnutog libijskog vođe Muammara Gadafija. Za vrijeme boravka u zatvoru dodijeljena mu je 24-satna policijska zaštita.
Francuski ministar pravosuđa Žerar Darmanin istakao je da snimci ukazuju na potencijalnu opasnost za bivšeg predsjednika i da se posebna pažnja mora posvetiti uslovima njegovog boravka u zatvoru.
Sarkozi je osporio presudu i odluku suda o zadržavanju u pritvoru do žalbe, a njegovi advokati podnijeli su hitan zahtjev za puštanje na slobodu. Pred novinarima je izjavio da u zatvor nosi tri knjige: dva romana Grof Monte Kristo, u kojem junak bježi iz zatvora i traži osvetu, te biografiju Isusa Hrista.
- Ne bojim se zatvora. Glavu ću držati visoko i pred vratima La Santéa. Boriću se do kraja - &nbsp;poručio je Sarkozi, naglašavajući da se osjeća žrtvom urote.

Haotična noć u pariskom zatvoru: Sarkozi dočekan uvredama i prijetnjama

Bivši francuski predsjednik Nicola Sarkozi 21. oktobra počeće da služi petogodišnju zatvorsku kaznu u zatvoru La Sante, prenio je danas francuski RTL.
Pariško tužiteljstvo izjavilo je da ne može ni potvrditi ni demantovati RTL-ovo saopštenje. Sarkozijevi advokati nijesu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
<h3>Milioni eura od Gadafija</h3>
Kazna je dramatičan poraz za konzervativca koji je vodio Francusku od 2007. do 2012., a suci su rekli da je njihova presuda uzela u obzir "iznimnu ozbiljnost" slučaja.
Sarkozi je osuđen zbog udruživanja radi počinjenja kaznenog djela u slučaju vezanom uz primanje miliona eura nezakonitih sredstava od pokojnog libijskog diktatora Moamera Gadafija.
Osuđen je zbog sklapanja dogovora s Gadafijem 2005., kada je bio francuski ministar unutrašnjih poslova, kako bi dobio finansiranje kampanje u zamjenu za podršku tada izolovanoj libijskoj vladi na međunarodnoj sceni.

Sarkozi počinje da služi petogodišnju zatvorsku kaznu 21. oktobra

Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi u narednih godinu dana moraće da nosi nanogicu, nakon što je proglašen krivim za korupciju, a biće mu dozvoljeno da izađe iz kuće samo u određeno vrijeme, objavio je Frans pres.
Apelacioni sud je u decembru odlučio da je Sarkozi kriv za nezakoniti pokušaj da obezbijedi uslugu od jednog sudije i naložio da narednih godinu dana, počevši od danas, mora da provede u kući sa nanogicom.
Sarkozi je prvi predsjednik Francuske koji je osuđen na kaznu zatvora, a prema odluci suda biće mu dozvoljeno da na kratko izađe iz svog doma u tačno određeno vrijeme.
U skladu sa zakonom, on kao osoba starija od 70 godina ipak ima pravo da podnese zahtjev za uslovni otpust, a 70. rođendan je proslavio prošle nedjelje.
To, međutim, nije jedini problem za Sarkozija, jer mu se trenutno sudi i za nelegalno finansiranje predizborne kampanje 2007. godine. Predviđeno je da to suđenje traje do 10. aprila.
Prije Sarkozija, jedini francuski predsjednik koji je osuđen u krivičnom procesu bio je njegov prethodnik Žak Širak, koji je 2011. dobio dvogodišnju uslovnu kaznu zbog korupcije, ali je Sarkozi prvi koji će morati da odsluži kaznu zatvora.

Sarkozi u narednih godinu dana sa nanogicom

Bivši francuski predsjednik, desničar Nikola Sarkozi stigao je danas popodne u zgradu suda u Parizu gdje je počelo njegovo peto suđenje u pet godina – ovog puta, zajedno sa trojicom bivših ministara, mora da odgovara na optužbe za nezakonito finansiranje svoje predsjedničke kampanje 2007. godine, prenosi Danas.
Tu kampanju mu je finansirao tadašnji libijski lider Moamer Gadafi.
Sarkozi koji je bio predsjednik od 2007. do 2012. godine pojavio se na sudu koji će isptitati taj slučaj tokom četiri mjeseca.
Došlo je i nekoliko od 12 drugih optuženih, uključujući bivše ministre Brisa Ortefea, Kloda Geana i Erika Verta, kao i Tijerija Gobera, bliskog prijatelja Sarkozija, i posrednika Aleksandra Đurija.
Sarkozi je optužen da je, dok je bio ministar unutrašnjih poslova, krajem 2005. godine, posebno uz pomoć svojih veoma bliskih prijatelja, šefa kabineta Kloda Geana i Brisa Ortefea, sklopio „pakt o korupciji“ sa izuzetno bogatim libijskim liderom, kako bi finansijski „podržao“ njegovu predizbornu predsjedničku kampanju.
Bivšem predsjedniku optuženom za korupciju, primanje ukradenih javnih sredstava, nezakonito finansiranje kampanje i zločinačko udruživanje, prijeti kazna od 10 godina zatvora i novčana kazna od 375.000 eura.
Sarkozi je već osuđen u prvostepenom i žalbenom postupku zbog nezakonitog finansiranja kampanje na godinu dana zatvora, od čega je šest mjeseci trebalo da bude odsluženo u kućnom pritvoru sa elektronskom nanogicom, što je kazna bez presedana za bivšeg šefa države u Francuskoj.
Sarkozi još ne nosi elektronsku nanogicu, i to mu je omogućilo da provede božićne praznike na Sejšelima, sa suprugom, pjevačicom italijanskog porijekla Karlom Bruni i njihovom ćerkom.
Ročišta će se održavati ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom popodne, do 10. aprila. Prema riječima njegovog okruženja, Sarkozi će biti prisutan na svakom saslušanju tokom prvog mjeseca, posvećenom sumnjama u finansiranje.
O dodatnim temama će se razgovarati u narednim nedjeljama.
Tužilaštvo smatra da je „pakt o korupciji“ formiran u jesen 2005. godine u Tripoliju, pod šatorom Moamera Gadafija, poznatog po tome što je bio veoma velikodušan prema svojim stranim posjetiocima.
Sarkozi je tada bio ambiciozan i medijski naklonjen ministar koji je razmišljao o predsjedničkim izborima. Njegova posjeta Libiji zvanično je bila posvećena ilegalnoj imigraciji.
Tužilaštvo nije moglo da utvrdi tačan ukupan iznos navodnog finansiranja.

Počelo suđenje bivšem francuskom predsjedniku Nikoli Sarkoziju

Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkozi moraće da odsluži kaznu od godinu kućnog zatvora sa elektronskom nanogvicom zbog korupcije i nedozovljenog uticanja na pravosuđe, potvrdio je danas francuski Kasacioni sud.
Najviši sud je time pravosnažno potvrdio presudu apelacionog suda u Parizu koji je Sarkozija prošle godine osudio na tri godine zatvora, od kojih dvije godine uslovno.
Sarkoziju je tužilaštvo stavljalo na teret da je 2014. godine, preko svog dugogodišnjeg pravnog zastupnika Tijerija Hercoga pokušao da dođe od pravnika Žilbera Azibera do tajnih saznanja o istrazi u jednoj aferi.
Sarkozi je, navodno, Aziberu zauzvat ponudio pomoć u kandidaturi za funkciju u Monaku, piše agencija dpa.
Prema ocjeni tužilaštva, to je predstavljalo značajno miješanje u nezavisnost pravosuđa. I Hercog i Aziber su prvostepeno, kao i Sarkozi, osuđeni na po tri godine zatvora.
Sadašnja presuda je za desničara Sarkozija gorak poraz, jer je još u vrijeme prvostepen presude izricanje kazne zatvora nekom šefu države u Francuskoj bilo presedan u novijoj istoriji.
A još je teža i dodatna presuda na tri godine gubitka građanskih prava, koja čini gotovo nemogućim nagoviješteni povratak Sarkozija u vrh francuske politike.
To međutim nije i jedina afera u koju je Nikola Sarkozi umiješan. On je zbog prekoračenja izdataka za izbornu kampanju 2012. godine bio već osuđen na godinu zatvora, od toga šest mjeseci uslovno. On se žalio i na tu presudu.
Sljedeće godine počinje i suđenje zbog navodne milionske finansijske pomoći Sarkoziju iz Libije uoči izbora 2007 godine. Sarkozi sve optužbe odbacuje.

Potvrđena presuda: Sarkozi godinu sa nanogvicom, a slijede i nova suđenja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: nikola-sarkozi