Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.
&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.
&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.
&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, uz podršku vlasti i opozicije, predložiće Nikolu Mugošu, nekadašnjeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda. Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
- Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bošnjačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bošnjačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo više prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bošnjačkog naroda - kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša, uz podršku vlasti i opozicije, kandidat za sudiju Ustavnog suda

Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Sređivanje biračkog spiska jedno je od najkompleksnijih pitanja u izbornoj reformi i za njegovo rješavanje mora postojati politička volja, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, navodeći da će to biti prvi test za Odbor za izbornu reformu. 
 
Mugoša je u intervjuu agenciji MINA rekao da problemi u biračkom spisku postoje više decenija, da po tom pitanju nije urađeno puno i da tome u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju. 
 
- Pitanje uređenja biračkog spiska je možda i najkompleksnije pitanje koje nas čeka u izbornoj reformi. Sva ostala mogu da se riješe normativnim promjenama, izmjenom zakonskih odredbi, ali pitanje ažurnosti biračkog spiska će možda biti i najizazovnije- kazao je Mugoša. 
 
On je naglasio da, prilikom sređivanja biračkog spiska, treba voditi računa o dostignutim međunarodnim standardima, imajući vidu i određena pozitivna zakonska rješenja koja će možda biti promijenjena. 
 
- Pitanje biračkog spiska je i pitanje političke volje koja mora da postoji, tako da bih rekao da će jedan od prvih zadataka i prvi test za Odbor za izbornu reformu biti upravo i ovo pitanje- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da je popis stanovništva pokazao neslaganja kada je u pitanju odnos broja birača i punoljetnih građana koji žive u Crnoj Gori, dodajući da sporna dimenzija biračkog spiska najviše proizilazi iz neažurnosti registra prebivališta. 
 
Govoreći o slučaju duplih birača, Mugoša je naveo da rješenje za to ne postoji u sadašnjem pravnom okviru. 
 
- Kao jedna od ideja u javnosti se pominjalo zaključivanje međunarodnih sporazuma, gdje bi Crna Gora mogla da uporedi zbirku podataka sa podacima biračkog spiska drugih država- &nbsp;rekao je Mugoša. 
 
Upitan da li se pitanje duplih birača može riješiti zaključivanjem tih sporazuma i ko je nadležan za rješavanje tog pitanja, on je odgovorio da će najveće očekivanje u tom smislu biti od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje vodi birački spisak i baze podataka. 
 
- Što se tiče duplo upisanih birača, to pitanje se, prema mom mišljenju, jedino može urediti nekim međunarodnim sporazumima, ukoliko bi postojala volja na širem političkom regionalnom nivou da do toga uopšte dođe- smatra Mugoša. 
 
On je, govoreći o legitimnosti i legalnosti biračkog spiska, rekao da postoji legalitet jer je birački spisak definisan zakonskim procedurama, dok je pitanje njegovog legitimiteta složenije, zato što nije samo pravno, već i šire politikološko pitanje. 
 
Mugoša je kazao da nelogičnost po pitanju odnosa između broja punoljetnih građana koje je pokazao popis i birača u biračkom spisku, ukazuje da postoji problem sa povjerenjem u birački spisak. 
 
On je, govoreći o izbornoj reformi, rekao da to što Odbor od 2015. godine ne daje očekivane i željene rezultate, govori o manjku političke volje. 
 
- Ne mislim da ne postoji želja za reformom, već da isplivaju neki prioritetni politički problemi koji se uvijek nađu u fokusu i budu značajniji od izborne reforme i zbog toga se zanemari ili blokira rad Odbora- dodao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, za izbornu reformu potrebni su politička stabilnost i politička volja. 
 
Mugoša je rekao da je u prethodnih deset godina, koliko se čeka izborna reforma, iznjedreno mnogo problema u izbornom kontekstu i ambijentu u Crnoj Gori. 
 
On je istakao da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi izborna reforma bila „kozmetička“ i podsjetio da svi izvještaji međunarodnih organizacija govore o tome da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna, sistemska i korjenita reforma. 
 
- Ne možemo se zadovoljiti samo promjenom određenih zakonskih odredbi, već se moramo posvetiti svemu što je deset godina zanemarivano- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da se u radu Odbora za izbornu reformu najdalje odmaklo sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata, što je jedna od ključnih stvari koju treba završiti u ovom mandatu tog tijela. 
 
- Tu su naravno i pitanja koja već duže vrijeme opterećuju javnost, a tiču se depolitizacije izborne administracije, dok su značajna i pitanja otvorenih izbornih lista, neposrednog izbora predsjednika opština i izbora u jednom danu- naveo je Mugoša. 
 
On je kazao da su politički akteri deklarativno saglasni sa idejom održavanja izbora u jednom danu. 
 
Prema riječima Mugoše, izbori u jednom danu bi doprinijeli prestanku kontinuirane izborne kampanje u Crnoj Gori, a time bi se riješilo i pitanje „izbornog turizma“. 
 
- Kao član radne grupe koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, a koja treba da predloži koncept zakona o lokalnim izborima, mogu reći da se u toj radnoj grupi vrijedno radi na svim tim rješenjima koji se tiču lokalnih izbora- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da je mandat radne grupe oročen na predloge, dok će na Odboru za izbornu reformu biti da odluči koja od tih rješenja će uvažiti i da li će ići sa konceptom jedinstvenog izbornog zakona, ili će on biti razdvojen na nacionalni i lokalni nivo. 
 
Mugoša je podsjetio da za održavanje izbora u jednom danu treba postići i politički konsenzus kada bi oni bili održani, dodajući da to otvara i pitanje skraćenja mandata određenim jedinicama lokalne samuprave. 
 
- Ovdje nijesu problem pravna rješenja, već najveće izazove vidim među političkim akterima - kada će se oni dogovoriti da izbori budu sprovedeni i kada će se jedinicama lokalne samouprave, saglasno tome, skratiti mandat- naveo je Mugoša. 
 
On je naglasio da i po pitanju otvorenih lista postoji relativna saglasnost političkih aktera. 
 
- Smatram da bi otvorene liste donijele dodatni kvalitet reprezentativnosti, a pored toga bi i afirmisale odgovornost samih političara- rekao je Mugoša. 
 
Kako je istakao, mora se posebno voditi računa o tome da otvorene izborne liste ne budu na uštrb predstavljenosti žena. 
 
Mugoša je kazao da otvorene liste donose i određene izazove koji se tiču edukacije biračkih odbora i dodao da su za takav sistem potrebni bolje edukovani odbori i izborne komisije. 
 
On je rekao da postoje različiti modeli otvorenih lista, od jednog preferencijalnog glasa ili više kandidata za koje će građani moći glasati, pa ostaje da se vidi za šta će se Odbor za izbornu reformu, kao predlagač, izjasniti. 
 
Upitan da li očekuje da Odbor za izbornu reformu završi posao i da ne bude više pomjeranja rokova, Mugoša je rekao da izvjesna tolerancija po pitanju rokova mora da postoji. 
 
- Čini mi se da Odbor ovoga puta mora da pokaže drugačiji pristup i demonstrira crnogorskoj javnosti da je to tijelo gdje se zaista radi, gdje se predlažu rješenja koja će unaprijediti izborni sistem- kazao je Mugoša. 
 
On je ocijenio da će osnovni izazovi u narodnom periodu u radu Odbora biti potencijalni politički problemi, koji nemaju direktne veze sa izbornim sistemom i radom tog skupštinskog tijela. 
 
Prema riječima Mugoše, ohrabruju zahtjevi i očekivanja međunarodnih partnera u odnosu na izbornu reformu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU). 
 
- Ako imamo realnu ambiciju da postanemo naredna članica EU, moramo da razmišljamo o usklađivanju izbornog sistema sa pravnom tekovinom EU i šta su standardi po pitanju sprovođenja izbora za Evropski parlament- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da će najmanje šest mjeseci biti potrebno za implementaciju određenih rješenja i da je jedan od međunarodnih standarda da se izborna reforma ne sprovodi u godini izbora, pa bi sve po pitanju izglasavanja i implementacije zakona trebalo da bude gotovo najkasnije početkom naredne godine. 
 
Upitan o situaciji u Šavniku, gdje izbori nijesu završeni od oktobra 2022. godine, Mugoša je kazao da to što u Opštinskoj zbornoj komisiji (OIK) ne može da se donese odluka o ponavljanju izbora, najbolje pokazuje koliko je potrebna depolitizovana izborna administracija. 
 
- Politički subjekti imaju privilegiju da imenuju svoje predstavnike u raznim institucijama u Crnoj Gori i smatram da bi odricanje makar od tog dijela predstavljenosti u izbornoj administraciji bio značajan iskorak- rekao je Mugoša. 
 
On je objasnio da je nemogućnost DIK-a da preuzme nadležnost OIK-a u slučaju Šavnika, dovela do situacije da izbori ne mogu da se završe. 
 
Kako je rekao Mugoša, jedan od predloga koji figurira je i stvaranje mogućnosti DIK-u da, u bilo kojim izborima, preuzme nadležnost OIK-a kada ne radi svoj posao u skladu sa zakonom. 
 
On je zaključio da ostaje da se vidi da li će tražiti neko ad hoc rješenje za Šavnik, ili će ta opština čekati održavanje izbora u jednom danu.

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Trenutni model Državne izborne komisije (DIK) je dominantno politički a lokalne prilike poput onih u Šavniku mogu se preliti na državni nivo ukoliko neki politički subjekti odluče da blokiraju DIK - kazao je predsjednik te komisije Nikola Mugoša na CDT-ovoj konferenciji „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.
Mugoša je, kako se navodi u saopštenju CDT-a, podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
-„Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e - rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu. 
- Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu - kazao je Mugoša.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. 
- Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu - istakao je Mugoša.
Dodao je da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
- Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK - naveo je Mugoša.
Istakao je da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
- Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet - dodao je Mugoša. 
Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
- Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije - rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na prijedlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena. 
- Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu - rekao je Mugoša.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. 
- Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina - naglasio je Mugoša.
Podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
- Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU - rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.

1250x600

1084x550

Mugoša: Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine, može se preliti na Crnu Goru

Pune dvije godine izbori Šavniku ne mogu da se privedu kraju, a Državna izborna komisija je, kako kažu u DIK-u, iscrpila sve pravne injekcije.
U biračkom spisku ima 400 glasača više nego stanovnika. Svaki dosadašnji pokušaj da se izbori održe pao je u vodu. Državnoj izbornoj komisji ruke vezane, jer je politika preuzela primat nad pravom.
- DIK je iscrpio sve nadležnosti, tako da smatram da je ovo sada već definitivno teren Odbora za izbornu reformu - kazao je Nikola Mugoša iz Državne izborna komisija za TVCG.
Izborna reforma nije prioritet tog Odbora, jer se poslanici bave izborima. Samo ove godine imali smo nadmetanje u Andrijevici, Podgorici, Kotoru, Gusinju, Budvi već drugi krug, i predstojeće u Beranama. Zato bi prema riječima Mugoše, preporuka EK i izbori u jednom danu mogli biti veliko rasterećenje.
- Ne treba gajiti iluziju da bi to rješilo sve probleme. Međutim, smatram da bi u velikoj mjeri zaokružilo ono što jesu aktuelni problemi, ali sve ono čemu mi svjedočajemo unazad nekoliko posljednjih izbornih procesa, a i u dugogodišnjem periodu, jeste to da imamo politizaciju izborne administracije, što smatram jednim od ključnih problema u našem izbornom sistemu - kaže Mugoša.
Mugoša smatra da bi reforma trebalo da se bavi i time što u opštinskim izbornim komisijama sjede partijski ljudi koji drže konce u svojim rukama.
- Dok god su izborne komisije instrumentalizovane i pod političkim uticajem političkih partija, u tom smislu smatram da su i kompromitovani izborni procesi - kazao je Mugoša.

Mugoša: Dok su komisije pod političkim uticajem izborni procesi su kompromitovani

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković i čelnik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša upravo u Centru bezbjednosti Podgorica daju izjave u svojstvu građana povodom informacija o eventualno nezakonito upisanim biračima.
Tužilac je naložio da oni u svojstvu građana daju izjave - a nakon što je Živković nedavno na pres konferenciji objelodanio da su u posjedu dokaza da 3.300 birača koji imaju pravo glasa u Srbiji i Republici Srpskoj - planiraju to da ostvare sjutra u Podgorici na lokalnim izborima.
Živković je na konferenciji za medije kazao da imaju imena i prezimena tih ljudi, koja će proslijediti tužilaštvu i biračkim odborima, poručujući da neće moći daglasaju u Podgorici jer je to prekrajanje izborne volje.
- To smo vidjelo i u Beogradu. To je tzv. "Beogradski scenario". Upoznaćemo nadležno državno tužilastvo i očekujemo najhitniji odgoovor kao i sprovođenje istrage. U obavezi smo da upoznamo domaću i međunarodnu javnost o tome - naveo je Živković tom prilikom.
On je rekao da je značajan broj tih osoba kupile avio-kartu da dođu Podgoricu, ali poručuje da će ih spriječiti da glasaju 29. septembra.
- Neka ne pokušavaju da dolaze u Podgoricu s tom namjerom - poručio je Živković.
Živković je naglasio da posrijedi nijesu dezinformacije, niti je cilj je podizanje tenzije pred izbore.&nbsp;
- Ne radi se ovdje o državljanstvu. Da biste dobili pravo da glasate u Crnoj Gori, ne možete imati pravo da glasate u tri države - RS, Srbiji i Crnoj Gori. Vlast pokušava da nadomjesti razliku koja je potrebna za pobjedu. Pošto ce izgubiti, pribjegavaju metodama sa strane - napomenuo je tada Živković.

Živković i Mugoša daju izjave u CB Podgorica povodom informacija o biračima iz Srbije i Republike Srpske

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Tag: nikola-mugosa