Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, podsjeća da korupcija podriva povjerenje građana u institucije, produbljuje nejednakosti i usporava evropeizaciju Crne Gore.&nbsp;
Prem njihovim riječima, ovaj datum, koji se od usvajanja UN Konvencije protiv korupcije obilježava širom svijeta, prilika je da se preispita koliko su institucije i društvo zaista posvećeni nultoj toleranciji na korupciju.
- Korupcija je trajući problem koji prožima sve pore sistema i urušava ga iznutra. Nije specifična samo za Crnu Goru ili region - prisutna je globalno, ali se u društvima sa manjim demokratskim kapacitetom širi lakše. Ključna razlika leži u sposobnosti razvijenih društava da je preveniraju, sankcionišu i transparentno se suočavaju s njom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Građani su, kako se dodaje u saopštenju CGO-a, često u direktnom dodiru s korupcijom kroz osnovne servise, dok donosioci odluka oblikuju institucije po mjeri partija, a ne građana.&nbsp;
- Stoga, nije iznenađenje ali je zabrinjavjauće da u Crnoj Gori i dalje prevladava nepovjerenje u institucije, dok percepcija nekažnjivosti obeshrabruje građane da prijave korupciju. Evropska komisija, u nedavno objavljenom, godišnjem izvještaju za Crnu Goru konstatuje da nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinosi ovoj percepciji. Posebno brine i što se Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kontinuirano percipira kao selektivna i instrumentalizovana - ističe se u saopštenju.&nbsp;
<a href="https://cgo-cce.org/2024/12/07/korupcija-u-crnoj-gori-sistem-ukorijenjen-u-nepovjerenju-i-selektivnoj-pravdi/" target="_blank">Nalazi istraživanja CGO-a</a> pokazuju da građani prepoznaju sistemske probleme u pravosuđu, zdravstvu, bezbjednosti, obrazovanju i lokalnoj upravi, a CGO cijeni da je jedan od važnih uzroka tome i zanemarivanje principa meritornosti prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.&nbsp;
Kako se dodaje, nalazi opominju da 75,3 odsto ispitanih smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto), dok je mnogo manje onih koji krivicu vidi u građanima (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
- Ovo je važno i u kontekstu EU integracija i pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja se ne mogu zatvoriti bez ozbiljnog pristupa problemu visoke korupcije, pravovremenog reagovanja i nezavisnosti institucija. Crna Gora mora posvećeno primjenjivati strateški i pravni okvir, prateći preporuke Venecijanske komisije, GRECO-a i Evropske komisije, uključujući efikasno funkcionisanje institucija i finansijsku nezavisnost ASK-a, opominje i Evropska komisija u svom izvještaju. Korupcija društvo skupo košta – usporava razvoj, smanjuje standarde i ostavlja dugoročne posljedice. Primjeri iz Crne Gore i regiona pokazuju da politička korupcija može imati fatalne posljedice, a važno je prevenirati ih, umjesto čekati da se dogode - zaključuju iz CGO.&nbsp;

CGO: Korupcija podriva povjerenje u institucije i usporava evropeizaciju Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja reakciju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, čiji je kabinet samo 52 minuta nakon objave CGO-a o netransparentnosti Generalnog sekretarijata Vlade (GSV), objavio dio njegovih troškova koji se odnose na službena putovanja. Ovako brza reakcija donosilaca odluka potvrđuje smisao našeg kritičkog pristupa i njegov značaj za javni interes, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima.&nbsp;
Ipak, dodaje Mirković, CGO izražava žaljenje što kabinet potpredsjednika Bečića nije ukazao na to kao na pozitivan ishod, već je pokušao njihov rad predstaviti kao nepotreban, tvrdeći da su svi podaci već bili javno dostupni.&nbsp;
- To nije bilo tačno u trenutku naše objave, ni za dio podataka koji su naknadno objavljeni, ni za ostale koji i dalje nijesu dostupni. Nadamo se da će potpredsjednik Bečić objaviti sve one podatke koje još uvijek krije GSV, a koji se odnose na njegov kabinet, i tim primjerom podstaći i kolege da unaprijede nivo transparentnosti i odgovornosti u trošenju državnih resursa - ističe Mirković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO smatra da podaci o rashodima javnih funkcionera moraju biti lako dostupni, redovno ažurirani i sistematski objavljivani kao standard na nivou cijele Vlade i institucija, a ne izuzetak koji se dešava tek nakon javne kritike.
- Utisku dobre vladavine ne doprinose ni maliciozni komentari usmjereni protiv civilnog sektora. CGO zato podsjeća da se u ovom slučaju nije radilo samo o službenim putovanjima. Inače, u našim ranijim analizama o prethodnom sazivu Skupštine Crne Gore istakli smo Bečića kao pozitivan primjer transparentnosti i odricanja od dnevnica za službena putovanja dok je bio predsjednik Skupštine. Ta je činjenica promakla članovima njegovog sadašnjeg kabineta. Prilikom posljednje analize aktivnosti potpredsjednika Bečića, naša kritika bila je primarno usmjerena ka tome što su među zapošljenima u njegovom kabinetu gotovo isključivo funkcioneri i članovi Demokrata. CGO smatra da najviši državni funkcioneri treba da okupljaju stručni kadar različitih profila i pogleda, posebno imajući u vidu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema i ove Vlade - ističe Mirković.&nbsp;
Podsjeća da CGO mjesecima pokušava da dobije osnovne podatke od GSV-a, koji kroz tzv. “ćutanje administracije” odbija da dostavi informacije o bruto i neto zaradama članova kabineta pet potpredsjednika i jednog ministra, koji su bili predmet analize, kao i o njihovim putnim troškovima, dnevnicama, reprezentaciji, iznajmljivanja i opremanja kancelarija, troškovima kancelarijskog materijala, telefona, goriva, amortizacije i službenih vozila, kao i vezanim troškovima osoba zapošljenih u tim kabinetima.&nbsp;
- Kako GSV te podatke nije dostavio, bili smo prinuđeni da po drugi put u posljednja dva mjeseca javno reagujemo. Nadamo se da će reakcija potpredsjednika Bečića doprinijeti da Generalni sekretarijat Vlade konačno odgovori na naše zahtjeve i da se svi traženi podaci objave u cjelosti, a ne djelimično - zaključuje Mirković.&nbsp;

CGO: Bečić dostavio dio njegovih troškova koji se odnose na službena putovanja nakon naše objave

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na rastući raskorak između formalnog napretka Crne Gore u procesu EU integracija i stvarnog stanja kada je riječ o razvoju i primjeni demokratskih standarda - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković uoči Međunarodnog dana demokratije, koji se obilježava 15. septembra. Nažalost, kako navodi u saopštenju, svakodnevno svjedočimo lošim pokazateljima u oblasti osnovnih ljudskih prava, sloboda i demokratske prakse.&nbsp; - Jedan od posljednjih primjera je i prekid manifestacije Džada Film Fest, koji je ogolio klimu u kojoj se nacionalistički i šovinistički incidenti dešavaju sve češće i na do sada nezabilježenim mjestima. Posebno je zabrinjavajuće što se to reflektuje i kroz mlađe generacije, iako bi u multietničkom društvu tolerancija trebalo da bude stub zajedničkog života - ističe Mirković. Istovremeno, kako dodaje, prostor za kritički orijentisane pojedince i organizacije civilnog društva sve je uži. - Politički napadi, targetiranja i prijetnje, kao i sve zagovaranje Zakona o stranim agentima, preuzetog iz autoritarnih režima, ozbiljno prijete slobodi izražavanja i kritičkoj misli. Mnogi su bili šokirani posljednjim talasom uvreda i prijetnji koje je predsjednik DNP-a Milan Knežević uputio građanskom aktivisti Aleksandru Dragićeviću, samo zato što je javno izrazio stav o jednom ekološkom pitanju - naveo je Mirković. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914140940_85137aefde53565b2f78e5fb2181def67c1eb5c32056e37534575dc892f01220.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914140940_85137aefde53565b2f78e5fb2181def67c1eb5c32056e37534575dc892f01220" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Međunarodni dan demokratije"> <figcaption>Međunarodni dan demokratije(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Demokratija je, kako je kazao, složen, ali najhumaniji sistem.&nbsp; - Njena snaga je u jednakosti svakog glasa, ali ta snaga postaje i slabost kada sistem ne ulaže u obrazovanje i emancipaciju građanstva, a društvo ostaje podložno manipulacijama. Zato je nužno kontinuirano političko obrazovanje, kako građana i građanki, tako i onih koji direktno donose odluke i oblikuju živote svih nas - ocijenio je Mirković. CGO, kako dodaje, više od 20 godina radi na demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva kroz neformalno obrazovanje, rad sa mladima, učenicima, studentima, institucijama i donosiocima odluka. I taj posao nema kraja, jer se demokratija stalno uči. - Ovaj Dan demokratije dočekujemo i u trenutku kada svijet i njegovi lideri sve češće odstupaju od vrijednosti koje javno zagovaraju. Ukrajina i Gaza nam daju primjere brutalnog gaženja ljudskih prava, naročito djece u Gazi. Dok glavni demokratski centri slabe, konzervativne i desničarske snage jačaju i u Evropi i u Americi, a autoritarni režimi učvršćuju svoj položaj - rekao je Mirković. &nbsp;Ipak, prema njegovim riječima, ono što uliva nadu jeste sve veća spremnost građana i građanski da brane svoja prava.&nbsp; - U Crnoj Gori sve više ljudi odbija kršenje svojiih prava i pruža otpor na različite načine. Studentski protesti u Srbiji i građanske mobilizacije širom EU dodatno potvrđuju da pravo na protest, okupljanje i udruživanje ostaje najjače oružje demokratije. Nedemokratičnost vlasti se pokazuje i kroz pokušaj da se ograniči pravo na javno okupljanje - istakao je Mirković. &nbsp;Demokratija u Crnoj Gori, kako zaključuje, može biti održiva samo ako institucije dosljedno štite prava svih građana i građanki, a političke strukture preuzmu odgovornost za izgradnju društva u kojem se povjerenje, jednakost i sloboda podrazumijevaju.&nbsp; - Istovremeno, prava mjera njenog razvoja leži u snazi građanstva da istraju u zahtjevima za pravdom i slobodom, dok je zadatak institucija i političara da taj glas ne uguše, već da ga pretoče u javne politike koje mijenjaju društvo nabolje - poručio je Mirković.

Mirković: Demokratija na ispitu - između forme i suštine

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da je analiza rada pojedinih članova 44. Vlade Crne Gore potvrdila hiperinflaciju funkcija, preklapanje i nejasne nadležnosti, te izraženu netransparentnost u radu.
CGO podsjeća da Crna Gora ima najbrojniju vladu u Evropi – čak 32 člana, među kojima je sedam potpredsjednika i jedan ministar bez portfelja – što, kako navode, predstavlja ilustraciju neracionalnog odnosa prema državnoj kasi, jer kvalitet i učinkovitost rada nijesu proporcionalni iznosima izdvajanja iz budžeta.
Analiza je, kako navode, &nbsp;obuhvatila ministra bez portfelja iz PES-a Milutina Butorovića, potpredsjednike Vlade Miluna Zogovića (DNP), Budimira Aleksića (NSD), Aleksu Bečića i Moma Koprivicu (Demokrate) te Filipa Ivanovića (PES). Rezultati su pokazali drastične razlike u obimu rada, uz zajednički imenitelj – aktivnosti su uglavnom protokolarne i promotivne, bez mjerljivih rezultata. Uočeni su i obrasci političke trgovine, partijskog zapošljavanja i gotovo potpuni izostanak saradnje sa civilnim sektorom.
Kako bi utvrdili racionalnost ulaganja, CGO je od Generalnog sekretarijata Vlade (GSV) zatražio podatke o svim troškovima kabineta pomenutih funkcionera, uključujući zarade, putne troškove, dnevnice, troškove kancelarija, telefona, reprezentacije, goriva i održavanja službenih vozila. Međutim, ni nakon više urgencija, GSV nije dostavio nijedan odgovor, čime su, navodi CGO, prekršene odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Za dio predmeta, organizacija je već uputila žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
CGO podsjeća i na nedavno objavljene podatke da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila nego vatrogasnih – i to dok vatrogasci, kako ističu, sa vozilima starim decenijama, spašavaju živote i imovinu građana.
- Ovakav pristup svjedoči o zabrinjavajućem nivou netransparentnosti rada 44. Vlade, koji prelazi granice političkog ukusa i osnovnih demokratskih standarda. Raskorak između deklarativnih prioriteta i stvarnih ulaganja u ključne javne servise pokazuje da se javni novac troši u partikularne, a ne javne svrhe. Nažalost, jasno je da je ambicija mnogih, prilikom zalaganja za promjenu vlasti, bila samo da prigrabe privilegije, a ne da unaprijede društvo - &nbsp;poručuju iz CGO-a.

CGO: Najbrojnija Vlada u Evropi bez mjerljivih rezultata

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Ovih dana svjedočimo još jednoj otimačini u najavi - od države Crne Gore i njenih građana. Po staroj lošoj navici, plačkaju je oni koji državom upravljaju, ovog puta i naglašeno diletantski i razbojnički. Malo je toga, na ovom prirodnom parčetu raja koji nazivamo domovinom, ostalo neukaljano lošim privatizacijama, skrivenim dogovorima, korupcijom. Sada je, izgleda, na redu najljepši i najduži komad pješčane plaže u &nbsp;Evropi, jedan od rijetkih prirodnih bisera koji još imamo.
Sporazumi sa UAE koje je premijer Milojko Spajić potpisao, a Skupština ratifikovala, uz veliku žurbu, negodovanje opštine Ulcinj, civilnog sektora, opozicionih poslaničkih klubova i veoma važno – brojnih građana i građanki, među kojima i oko 12, 000 onih koji su potpisali peticiju protiv ovog posla, zelena su karta za desant na Veliku plažu, ali i druge resurse Crne Gore. Zašto bi, inače, pored dva već postojeća sporazuma između Crne Gore i UAE, kako reče poslanik Boris Mugoša, bili potrebni novi? Možda zato što neko od novih funkcionera treba da se u njih ugradi …
<h2>Sporazum za investitora, ne za državu</h2>
Što omogućava usvojeni kontroverzni Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina?
Kao prvo, nema u njemu ni 20, ni 30 ni 35 milijardi investicija, kako su to iz Vlade početno obrazlagali. Sam Alabar, očito predodređeni investitor, u medijima je najavio mnogo manje novca i drugačije konstrukcije. &nbsp;On kaže da planira uložiti oko dvije milijarde, a za ostatak podići kredit. Dakle, Crna Gora će ustupiti zemljište basnaslovne vrijednosti stranom investitoru na 99 godina, koju će on staviti pod hipoteku da bi podigao kredit i sagradio stanove koje će unaprijed prodati i, vjerovatno, nestati kad uzme projektovani novac.
Dodatno, Vlada Crne Gore se obavezala da će, prije svega, pripremiti svu neophodnu infrastrukturu za realizaciju projekta privatnog investitora, čime se on dovodi u privilegovan položaj u odnosu na sve koji žele da nešto investiraju u ovoj državi. Vrijedi podsjetiti na dosta lošu infrastrukturu u mnogim segmentima u Ulcinju na koju se Vlada na osvrće iako bi to bilo u interesu građana Ulcinja. Logično je zapitati se jesmo li mi to mogli sami da učinimo, po našoj mjeri, po našim uslovima, za interese građana i države Crne Gore, a ne tuđe? Zar nije realno sklapati &nbsp;posao sa najvrijednijim državnim resursima u intresu države, da država iz toga izvuče maksimum a ne privatni investitor? Zar nije logično da se investitor iskoristi da napravi puteve i infrastukturu, da lokalna zajednica, ali i cijela Crna Gora od toga ima koristi? Da se zakonski zaštite prirodna dobra, flora i fauna? Da se najveći dio plaže sačuva, da svaki građanin i građanka Crne Gore mogu i dalje da ga koriste?
<h2>Ispod šarenih laža – siva realnost vlasti</h2>
Sjećam se kada smo bili djeca, roditelji bi nam govorili ako budeš dobar kupiću ti šarenu lažu. Ne znam za vas, ali ja sam kao naivno dijete zamišljao taj nepostojeći poklon kao plastičnu policu raznih boja i ostajao zbunjen - što bi ja to htio šarenu policu. Baš tako premijer Spajić popunjava police šarenim lažima i praznim obećanjima i ophodi se prema građanima kao prema maloj naivnoj djeci.
30 ili 40 milijardi? Naknadno, reče premijer da nije to iznos investicije, da ga nismo dobro shvatili, već da se radi o mogućem efektu koji investicija može dugoročno proizvesti. A od silnog potencijala najvrijednije plaže u Evropi, mi ćemo je, kako nam i investitor objasni, valorizovati podizanjem prodaje i &nbsp;uvoza tuđih šampona jer svoje ne proizvodimo?!
Ozbiljan čovjek se nekad zapita da li Spajić i sam vjeruje u nebuloze koje priča ili, kako to više liči, svjesno se &nbsp;posprdava sa građanima, izgovarajući sve to sa dozom podsmijeha. Na vlast je došao uz nekoliko brojki u obećanjima, poput sedmočasovnog radnog vremena ili 25% većoj plati za sve, a svi i dalje radimo 8 sati, dok su se većini građana plate povećale sa oko 5%, što je višestruko obezvrijedila galopirajuća inflacija. Još u septembru prošle godine je, po njegovim obećanjima, trebalo da se ceremonijalna lopata upotrijebi za autoput, zatim megalomanski predizborni projekat Velje Brdo i 20, 000 stanova od 2026, a evo nas u 2025. da se ništa oko svega ovog nije ni započelo.
<h2>Skupština u funkciji pečat-mašine</h2>
Na skupštinskim odborima ponovo smo imali priliku da vidimo ogoljeni manjak demokratskih kapaciteta donosilaca odluka i igranja sa institucijama. Ministarka javnih radova, imenovana samo par dana uoči usvajanja sporazuma u Skupštini, postavljena je, čini se samo sa jednim razlogom - da se sporazumi sa UAE ratifikuju i počnu sa realizacijom. Njen način diskutovanja i argumentacije ilustrativna je slika Vlade, PES-a, ali i ukupne parlamentarne većine koji žive u balonu samodovoljnosti i otuđenosti od građanstva. Ministarka nije dala potrebne odgovore, iako se očito dosta spremala za javne nastupe, ali ne u dijelu sadržaja. Takođe je uživo, pred gledalištem javnog servisa, ponizila poslanike iznoseći tvrdnju da im ne bi ništa pomoglo ni da su imali tačan prevod sporazuma o kojem odlučuju i više vremena da ga pročitaju. Poruka je bila jasna: poslanici parlamentarne većine će izglasati sve što im se servira, oni ne treba ni da čitaju za što glasaju. Takav potcjenivački stav ni vlast DPS-a nije pokazivala ni u svoje najbahatije vrijeme, a koliko je PES pretjerao ukazuje i simulirani otklon DNP-a, kao i kontrolisana odbrana ovih dokumenata od strane drugih koalicionih partnera – onoliko koliko je neophodno da zadrže svoje parče u vlasti ili dodatno naplate taj angažman, kroz poslovično glasanje ali bez žara. Izuzetak su albanske stranke koje nisu glasale, kao ni poslanici URE, SD i DPS, uz to da su neki direktno bili protiv u skupštinskoj sali a drugi (DPS) su je napustili prije glasanja.
<h2>Pravni poredak – višak u “poslu vijeka”</h2>
Ratifikovani sporazumi sa UAE, preciznije Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina neusklađen je sa crnogorskim pravnim okvirom. Njegov sadržaj zahtijeva izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o eksproprijaciji i drugih, zatim suspenduje Zakon o zaštiti prirodne sredine, Zakon o javnim nabavkama, kao i brojne podzakonske akte. Takođe, dovode se u pitanje Ustavom garantovana zaštita od narušavanja i ograničavanja slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, devastacije zaštićenog prostora, narušava se koncept ekološke države, a višestruko se prevazilazi i Ustavom propisani predviđeni dugoročni zakup. Sve ovo Crnu Goru izvjesno može dovesti u opasnost od pravnih posljedica, a ne bi bio prvi put da Crna Gora i njeni građani isplaćuju odštetu nekom investitoru zbog neodgovornih vlasti.
Priča o Velikoj plaži i ovom spornom sporazumu sa UAE je danas mnogo više od pitanja turizma. To je pitanje našeg odnosa prema državi, zakonima i budućnosti koju ostavljamo. Zato ovo nije samo bitka za pijesak i more, već borba za pravo da odlučujemo o sopstvenoj sudbini, uprkos neodgovornim donosiocima odluka kojima je samo partikularni interes u fokusu.

Kada laži postanu pravilo, a Ustav kolateralna šteta

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

1250x600

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

Studenti u blokadi pozvali su građane na skup u Beogradu 27. januara, kada će, kako piše Nova.rs, građanima govoriti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahtjeva i rad institucija.
Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljeni narednih dana.
Skup je najavljen pod nazivom: „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.
Za portal Nova.rs otkrivaju i glavne teme govora koji će biti održani tog dana.
- Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog mjeseca - kažu za Nova.rs studenti Beogradskog univerziteta.
Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bili su fokusirani na korupciju i odgovornost, dok će se 27. januara u Beogradu pažnja posvetiti obrazovanju – temi na kojoj se ovaj pokret u najvećoj mjeri zasniva.
- Školsku slavu željeli smo da obilježimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvjetu ove zemlje – nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i predstaviti ideje o budućnosti prosvjete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti -poručuju studenti.
Beogradski studenti najavljuju da će ovo biti samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme, koji će se ubuduće odvijati u različitim formatima.
- Enormni pritisci, represije i odmazda usmjereni na prosvjetu još uvijek se prevazilaze zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje – i bili su uz nas sve vrijeme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek nedavno prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama obilježe ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje - kažu studenti, najavljujući da će svi govori biti održani na jednoj lokaciji čija će tačna adresa i satnica biti objavljeni narednih dana.
Podsjećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup „Šta znači pobjeda“, na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, uglavnom vezani za borbu protiv kriminala i korupcije kroz mehanizam lustracije i donošenje Zakona o porijeklu imovine. Studenti u blokadi tada su najavili i naredni skup, koji će biti održan u Beogradu na Savindan.

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvjete u Srbiji“

Javni poziv za zapošljenje u Upravi policije (UP) koji je raspisan 31. decembra prethodne godine, produžen je do 10. februara, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
- Zbog formalno pravnih razloga danas je donijeta Ispravka javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije (https://www.gov.me/dokumenta/f8d7b726-f997-483b-b39b-696bb3e22f6b ), usljed čega je javni poziv produžena 20 dana, odnosno do 10. februara.
Kako se navodi u saopštenju, kandidati koji su u prvobitnoj prijavi naveli kao prioritetno radno mjesto za koje se vrši ispravka (Policajac u Grupi za međunarodnu operativnu saradnju, Odsjek za međunarodnu operativnu saradnju INTERPOL-EUROPOL-SIRENE, Sektor za borbu protiv kriminala) potrebno je da dostave novi obrazac prijave shodno ispravci javnog poziva, dok nijesu u obavezi da dostave ostalu dokumentaciju koju su već predali.
- Ukoliko kandidati koji su ovo radno mjesto naveli u prethodnom obrascu prijave ne dostave novi obrazac prijave, u daljem postupku selekcije tretiraće se sva radna mjesta osim onog koje je predmet ispravke. Kanidati koji nijesu aplicirali za ovo radno mjesto nijesu u obavezi da ponovno dostavljaju dokumentaciju. Produžetak roka odnosi se i na one koji se do sada nijesu prijavili na prethodno raspisani Javni poziv, i to mogu učiniti sve do 10. februara 2026. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ostale pojedinosti, kako se pojašnjava, nijesu izmijenjene prilikom ispravke javnog poziva.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
- Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili - dodaju iz MUP-a.&nbsp;
Proces selekcije obuhvata provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue, provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se. Sve detaljne informacije su na www.gov.me/mup, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od 07.00 do 15.00 časova - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Javni poziv za zapošljenje u Upravi policije produžen do 10. februara

Šef Odborničkog kluba Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović podsjeća da je od najave DNP da uskrate podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću prošlo deset dana, te da ima prostora za razgovor. Krstović je kazao da će se Pokret za Podgoricu o tome izjasniti kada predlog DNP dođe do Glavnog grada.-
- Nijesmo vidjeli formalizaciju inicijative DNP-a i imamo izlazak samo jednog odbornika. Kada budemo imali taj predlog pred sobom odnijećemo se odgovorno, sazvati sastanak odborničkog kluba i koordinacionog tijela Pokreta za Podgoricu i odgovoriti. Svakako nijesmo ni za kakav vid održavanja vlasti koji bi značio zastoj u razvoju glavnog grada - naveo je Krstović za RTCG.
Odgovarajući na pitanje šta je realnije rekonstrukcija ili politički zastoj Krstović je kazao da je u narednom periodu realnije očekivati politički zastoj u Glavnom gradu, ali da je rano o tome govoriti.

Krstović: Realno očekivati politički zastoj u Glavnom gradu

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Tag: nikola-mirkovic