Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Generalni sekretar DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Milović upozorio je da je avio-dostupnost Crne Gore dovedena u ozbiljno pitanje, navodeći da sve veći broj građana koristi Aerodrom u Tirani umjesto podgoričkog i tivatskog aerodroma.
Milović je na mreži X istakao da je tokom 2025. godine čak 140.000 crnogorskih pasoša registrovano na Aerodromu u Tirani, što predstavlja rast od 15 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
– Taj rast je za devet odsto veći od ukupnog povećanja broja putnika na aerodromu u Tirani, što dodatno potvrđuje trend odlaska građana Crne Gore na inostrane aerodrome – naveo je Milović.
Podsjetio je da je tokom cijele 2024. godine više od 120.000 građana Crne Gore koristilo Aerodrom u Tirani umjesto aerodroma u Podgorici i Tivtu.
– Ovo nijesu samo statistički podaci, već jasan alarm da je avio-dostupnost države ozbiljno narušena. Bez snažne i pouzdane avio-povezanosti nema konkurentnog ni održivog turizma – poručio je Milović.
On je naglasio da su hitna modernizacija, profesionalizacija i proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, kao i povećanje broja avio-linija, postali nužnost.
– Odluka o načinu prevazilaženja ovog sumornog stanja mora se donijeti odmah, strateški i u interesu dugoročnog razvoja Crne Gore – zaključio je Milović.

Milović: Avio-dostupnost Crne Gore ozbiljno narušena, potrebne hitne mjere

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Skupština opštine Budva usvojila je danas budžet za 2026. godinu, težak rekordnih 79 miliona eura.
Iako dokument predviđa čak 35 miliona eura za kapitalne investicije, sjednicu su obilježile optužbe opozicije za nepotizam, gušenje demokratije skraćivanjem rasprave, te neočekivana podrška DPS-a koja je osigurala prolaz ključnim odlukama administracije Nikole Jovanovića, piše RTV Budva.
Predsjednik Opštine Nikola Jovanović, kao formalni predlagač, naglasio je da ovaj budžet nije politička izjava, kako se čulo iz opozicije, već finansijski dokaz vizije razvoja.
- Budva više nije tema skandala ni nestabilnosti. Što se tiče hrama, potpisao sam sporazum o donaciji jer on treba da ujedini građane, a imaće i javne garaže. Mi smo tu suinvestitori - kazao je Jovanović.
Odbornik DPS-a, Nikola Milović, objasnio je zašto je njegova partija postala dio "platforme za spas grada".&nbsp;
- Budva je bila primjer nestabilnosti osam godina. Uspjeli smo da saniramo komunalni haos i riješimo plan privremenih lokacija. Želimo ekonomski iskorak. Jasno saopštavam podržaćemo budžet, uključujući i stavku za izgradnju pravoslavnog hrama, jer nijesmo antivjerska stranka - poručio je Milović.

DPS podržao usvajanje budžeta Budve; Milović: Želimo ekonomski iskorak, nijesmo antivjerska stranka

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović pozvao je građane da se pridruže protestnom okupljanju koje će biti održano 11. decembra u 18 časova na Trgu Nikole Đurkovića u Herceg Novom.
Milović je u objavi na društvenoj mreži X poručio da je okupljanje organizovano u znak očuvanja vrijednosti savremene i demokratske Crne Gore.
- Zbog slobodarske, antifašističke, građanske, evropske i moderne Crne Gore! Zbog hrabrosti i dostojanstva koje su branili Nikola Đurković i hercegnovski antifašisti! Za vrijednosti za koje su oni pali, a mi svi opstali - naveo je Milović.
Dodao je da je protest prilika da se pošalje jasna poruka da Herceg Novi i Crna Gora ostaju privrženi evropskim standardima života, ekonomiji koja stvara šanse i društvu koje cijeni slobodu i pravo svakog građanina.
Okupljanje je zakazano za Trg Nikole Đurkovića, 11. decembra u 18 časova.

Milović pozvao na protest u Herceg Novom: Za evropsku i slobodarsku Crnu Goru

Poslanik demokratske partije socijalista Nikola Milović komentarisao je novo zaduženje Crne Gore u iznosu od 450 miliona eura i poručio da je "spirala novih zaduženja, put bez povratka".&nbsp;
- Rezerva se normalno pravi iz viška para a ne iz zaduženja i novih kredita. Zadužujemo se da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, što znači da nema novca u budzetu- poručio je Milović u objavi na mreži X.
On ističe da kamata od oko 4,5 odsto nije povoljna – to je skupa cijena rizika.
- Stabilne zemlje plaćaju 1,5–3 odsto. Mi plaćamo skoro duplo više jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?!- istakao je Milović.&nbsp;
On poručuje da bi, da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit.
- Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji više ne može da funkcioniše bez novih zaduzenja!- zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1995417485630148619%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Skupština danas raspravlja o &nbsp;izmjenama i dopunama Zakonu o Razvojnoj banci i Zakonu o platnom prometu.
Poslanik PES Miloš Pižurica danas je kazao da je strateški korak izmjena Zakona o Razvojnoj banci, te da su to i potrebe usklađenosti zakonske na putu Crne Gore ka EU.&nbsp;
Nikola Milović iz DPS-a je poručio da su prije godinu i po zamolili da ne predlaže ovakav zakon o Razvojnoj banci. Opozicija &nbsp;je naglašavala da vlast ne treba da predlaže ovakav zakon.&nbsp;
Upozorio je na to da je Centralna banka ukazala na probleme sa ovim Zakonom, pa je došlo do ovoga, da se sada rade izmjene.
- Neodgovorno i brzo ste sve uradili- kazao je Milović.&nbsp;
Pižurica je odgovorio i kazao da prvi prijedlog Zakona nije bio suštinski loš i nije saglasan sa Milovićem.
On je kazao da Razvkona banka radi bolje nego ikad.
- Prelazimo na rješenje koje smo dobili od EK- naveo je on.
Milović mu je na to kazao da kada CBCG da komentar iz oblasti za koju je ona zadužena, a vi reagujete tek kada vam na sve ukaže EK, onda je to problem jer vi onda ne vjerujete u domaće institucije.&nbsp;
Poslanik SD Boris Mugoša, kazao je da je u &nbsp;avgustu prošle godine PES predložio zakon o RB.&nbsp;
- Tada sam rekao da taj hibridni model ne može, da nije dobar. Tada su nas kritikovali i etiketirali. Ministarstvo finansija daje pozitivno mišljenje na ovaj Zakon što je ozbiljan problem- navodi on.&nbsp;
Delegacija EU je još 2024. upozorila na neuaklađenost Zakona.
- Vraćate sad Razvojnu banku na nivo IRF, a to je zabrinjavajuće- naveo je on.
Poslanik SNP Bogdan Božović istakao je je da RB su fokusirane na razvoj.&nbsp;
- RB imaju izuzetan značaj kada se države suočavaju sa ekonomskim izazovima- istakao je on, posebno ukazujući na značaj predloženih izmjena.&nbsp;
Zadovoljan što su se izmjene Zakona našle pred poslanicima bio je poslanik DPS Mihailo Anđušić.&nbsp;
- Danas uvodimo izmjene za koje je opozicija prije godinu tvrdila da treba da budu dio ovog Zakona. Parlamentarna opozicija, EK i CBCG su bili u pravu i danas imamo izmjene Zakona- naveo je.&nbsp;
Pižurica je kazao da nema izgubljenog vremena jer RB radi odlično.
Podvukao je da RB nije isto što i IRF.&nbsp;
- Sada idemo na rješenje koje smo dobili od EK- kazao je on, na šta mu je Anđušić rekao da je im je sve to opozicija kazala i &nbsp;upozorila na to kako će EK gledati na prvobitni Zakon.

Miraš Dušević

Milović većini: Neodgovorno i brzo ste sve uradili, nijeste poslušali ni CBCG

Generalni sekretar i poslanik DPS-a prof. dr Nikola Milović upozorio je na dramatično pogoršanje fiskalne stabilnosti države, poručujući da Crnu Goru u 2026. godini čeka rekordno zaduženje i rastući budžetski deficit.
Milović ističe da je za isplatu plata i penzija u narednoj godini planirano čak 1,5 milijardi eura, dok je mogućnost ukupnog državnog zaduženja podignuta na 3,23 milijarde eura, što je – kako navodi – „gotovo jedan kompletan državni budžet u jednoj godini“.
Prema njegovim riječima, Fond PIO je faktički urušen, a deficit od skoro 500 miliona eura znači da se više od polovine penzija isplaćuje iz zaduženja.
- Istovremeno rastu plate u javnom sektoru, a ekonomija tapka u mjestu. Država nastavlja da živi na tuđi račun, gurajući populistički, potrošački model koji jede budućnost svih - &nbsp;poručuje Milović, dodajući da ovo više nije samo fiskalni rizik, već alarm za uzbunu.
Upozorava da će građani, umjesto stabilnosti, osjetiti posljedice takve politike:
- više poreza,
- manje ekonomske sigurnosti,
- rastuću neizvjesnost.
Milović zaključuje da, bez „brutalno iskrenih i dubokih strukturnih reformi“, Crna Gora ulazi u fiskalnu spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnih socijalnih potresa.

Milović: Država na kreditu, život na dugu — standard građana pozajmljen, a ne zarađen

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) je prof. dr Nikola Milović, dok će poziciju predsjednika Političkog savjeta obavljati doc. dr Dragutin Papović, odlučilo je Predsjedništvo stranke na današnjoj sjednici.
Za članicu Izvršnog odbora partije izabrana je Slađana Mijanović.
Prof. dr Nikola Milović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je četiri godine kasnije na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirao je u aprilu 2011. godine, a danas je redovni profesor Ekonomskog fakulteta – Univerziteta Crne Gore, za oblast Ekonomska analiza i politika. Predavač je na predmetima Nacionalna ekonomija, Ekonomija Evropske unije, Zajedničko tržište i politika konkurencije EU. Rukovodilac je katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta. U periodu 2016 – 2022. godine, u dva mandata je obavljao funkciju Dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, izabran je za poslanika 28. Saziva Skupštine Crne Gore. Član je Predsjedništva Demokratske partije socijalista, oženjen je, i otac dvoje djece.
Doc. dr Dragutin Papović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu (Odsijek za istoriju i geografiju) Univerziteta Crne Gore. Magistrirao je 2007. godine na na Filozofskom fakultetu (Odsjek za istoriju) Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2003. godine radio je kao saradnik u nastavi na Studijskom programu istorija Filozofskog fakulteta u Nikšiću, a za docenta je izabran 2020. Član je Odbora za istoriju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U periodu 2015–2016. bio je generalni direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Od 2016. do 2023. bio je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore.
- Predsjedništvo je zaključilo da kontinuiranim kadrovskim reformama, čiji kvalitet garantuje nastavak rasta povjerenja u politiku naše stranke, Demokratska partija socijalista nastavlja da adekvatno odgovara onome što su izazovi aktuelnog vremena uz jednoglasnu ocjenu da ovaj proces mora biti kontinuiran i u narednom periodu - navedeno je u saopštenju DPS-a.

1250x600

1084x550

Milović generalni sekretar, Papović predsjednik Političkog savjeta DPS-a

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: nikola-milovic