Najznačajniji ekonomski rizik za Crnu Goru u narednoj godini predstavlja velika zavisnost ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora, druga godina zaredom u padu broja noćenja. Usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje uslova za dobijanje privremenog boravka strancima, može imati dodatni negativan efekat kako na turističku aktivnost, tako i na ukupnu ekonomsku dinamiku - rekao je Fabris u intervjuu Vijestima.
On je dodao da u ovom trenutku ne postoje izraženi makroekonomski rizici, ali da postoje izazovi i niz potencijalnih unutrašnjih i spoljnih faktora koje je neophodno pažljivo pratiti i na vrijeme preduprijediti.
- Među spoljnim rizicima posebno se izdvajaju usporavanje privrednog rasta u eurozoni, povećanje geopolitičke tenzije i izražena volatilnost cijena energenata. Ti faktori mogu imati negativan uticaj na ključne kanale prenosa u crnogorskoj ekonomiji, prije svega turizam, spoljnu trgovinu i, investicije i inflatorna kretanja - kazao je Fabris.
On je naveo da dosadašnje iskustvo Crne Gore pokazuje da režim eurizacije pojačava efekte eksternih šokova u periodima ekonomske ekspanzije, pa kod glavnih trgovinskih partnera - EU i zemalja regiona, domaći rast je brži, dok u fazama usporavanja ili recesije dolazi do većeg pada privredne aktivnosti u odnosu na glavne partnere. 
- Zbog toga je kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanjau okruženju od suštinskog značaja za vođenje ekonomske politike - saopštio je Fabris.
On je dodao da su unutrašnji rizici dominantno strukturne prirode, a da je prije svega riječ o visokoj zavisnosti ekonomskog rasta od lične potrošnje i turizma, uz relativno nizak stepen sektorske diversifikacije.
- Poseban izazov predstavlja postepeni gubitak konkurentnosti turističkog sektora. U prošloj godini zabilježen je pad broja noćenja od 4,85 odsto u odnosu na 2023. godinu, dok podaci za tekuću takođe ukazuju na nepovoljna kretanja – u prvih deset mjeseci ostvaren je pad noćenja od 1,6 odsto, pri čemu je nominalni rast prihoda niži od stope inflacije, što implicira pad realnih prohoda“, kazao je Fabris.
Dodatno usklađivanje sa viznim režimom EU, kao i pooštravanje ualova za dobijanje privremenog boravka, može, prema njegovim riječima, imati dodatno negativni efekat na turističku aktivnost i ukupnu ekonomsku dinamiku.
- Produžetak negativnih trendova u turizmu mogao bi dovesti do pada realnih prihoda turističkih preduzeća i pružalaca usluga individualnog smještaja, što bi se dalje reflektovalo kroz smanjenje javnih prihoda, pogoršanje fiskalnih performansi, produbljivanje platnobilansne neravnoteže i slabljenje agregatne tražnje sa posljedičnim usporavanjem privrednog rasta - rekao je Fabris.
On smatra da je, u tom kontekstu, neophodno hitno pristupiti izradi i implementaciji sveobuhvatne strategije za unapređenje konkurentnosti turizma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zavisnost od lične potrošnje i turizma ključni rizici u narednoj godini

Godišnja inflacija od 4,7 odsto, koliko je zabilježena u julu u Crnoj Gori, među najvećima je u Evropi, i ima gotovo konstantan rast od početka godine.&nbsp;
Ako se na to doda glomazna javna administracija, zaduženja, pad direktnih stranih investicija - pred ekonomijom Crne Gore su brojni, ozbiljni izazovi - kako da crnogorska ekonomija bude uopšte održiva, upozoravaju ekonomsku stručnjaci. Izazov će biti i obezbijediti novac za dug koji na naplatu stiže 2027. godine, a težak je više od milijarde eura.
<h2>Začarani krug zaduženja</h2>
Crna Gora ne stvara, samo troši. Ne živi od razvoja, već od zaduženja i to na sve tanjoj liniji fiskalne izdržljivosti, ocjenjuju sagovornici TVE. Na izazov upozoravaju iz Centralne banke, uz napomenu da 2027. na naplatu stiže više od milijardu eura, dok bruto javni dug prelazi dozvoljeni kriterijum EU.
- Što se tiče javnog duga u ovoj godini, ne treba očekivati nikakve izazove jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica i do kraja godine dospijeva samo 112,8 miliona eura. Mislim da ni u sledećoj godini ne bi trebalo da imamo veće izazove, na naplatu dospijeva 326 miliona eura glavnice i 136, 8 miliona eura kamata. Pravi izazov će predstavljati 2027. godina kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura. Mislim da je vrlo značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60%. Ukoliko očekujemo brz ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, mi se nadamo i brzom ulasku u eurozonu 2030. godine, to bi podrazumijevalo da mi moramo da imamo usklađene sve fiskalne parametre – kazao je viceguverner Centralne Banke Crne Gore, Nikola Fabris, na nedavnom Odboru za ekonomiju finansije i budžet.
I dok je naredna godina fiskalno pokrivena, zahvaljujući zaduženju kroz euroobveznice, ekonomisti i poslanici upozoravaju da nas stalna zaduženja bez razvoja guraju ka potencijalnom kolapsu.
- Prošlo je pola decenije, a mi u kontinuitetu imamo zaduživanja. U Crnoj Gori se ne stvara nova ekonomska vrijednost. Narušen je biznis ambijent kroz povećavanje poreskih stopa, usporena je privredna aktivnost, sav akcenta je na javnoj administraciji, na partitokratiji koja je pojela cio sistem. Suštinski, od konkretnog iznosa javnog duga, treba da nas zabrine što će biti sjutra, jer će ti iznosi biti sve veći i veći - kaže posalnik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
Država, prema mišljenju opozicije, koristi nova zaduženja, ne za razvoj, već za potrošnju, prije svega za plate, naknade i servisiranje starih dugova.
- Uvijek je ta famozna rečenica pratila svako zaduženje – da se zadužujemo zbog vraćanja starih dugova, što nije tačno. Postoje neki stari dugovi, ali uzimamo nove koje koristimo za javnu potrošnju. Nastavak famozne rečenice je – zadužujemo se i za relizaciju kapitalnih projekata, jer ih ne koristimo za tekuću potrošnju. Pola decenije imali smo zaduženja, a riječ je o ozbiljnim milionima. Da li je neki od tih 500 miliona iskorišćen za kapitalnu investiciju? Mi se u ovoj državi ne možemo sjetiti. Kompletna priča pošla je u anuitete starih kredita, to je tačno, ali je i u javnu potrošnju, ekonomiju populizma gdje su se na nerealnim osnovama .. uvećale razne plate i nakande - ističe Anđušić.
<h2>Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu</h2>
Upozoravaju i analitičari da javni dug može biti održiv, samo ako se Crna Gora okrene stvarnom ekonomskom rastu i obnovi kvalitet javnih usluga. U suprotnom, kažu, uslijediće pad.
- Javni dug Crne Gore je održiv, ukilko privreda Crne Gore nastavi da radi kvalitetno, posvećeno i uz registrovani promet, i ukoliko građani i građanske Crne Gore shvate da preko države ne mogu da rješavaju probleme, koje moraju samostalno da riješe. I naravno, ukoliko uništeni kalitet javne usluge počne polako da se unapređuje – kaže ekonosmka analitičarka Mila Kasalica.
Iako vlasti uporno govore o suficitu, sagovornici Televizije E ističu da Crna Gora posljednjih sedam mjeseci bilježi budžetski deficit od 97 miliona. Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu. Ako se ne donesu ozbiljne reforme, upozoravaju, javne finansije mogle bi doživjeti kolaps prije nego što se iko nadao.

Pred ekonomijom Crne Gore ozbiljni izazovi: Kako obezbijediti novac za dug težak više od milijarde eura?

Održivo finansiranje predstavlja ključni element za obezbjeđivanje dugoročnog ekonomskog rasta, ocijenjeno je na radionici koja je za predstavnike poslovnih banaka organizovana u Centralnoj banci (CBCG). 
 
Viceguverner CBCG Nikola Fabris rekao je da održivo finansiranje ne predstavlja samo priliku, već uvodi odgovornost da se osigura dugoročna otpornost institucija i prilagođavanje promjenjivim zahtjevima globalnog tržišta. 
 
On je na radionici o razvoju Strategije održivog finansiranja u finansijskom sektoru, kazao da je takvo finansiranje mnogo više od trenda i da je esencijalni dio modernog finansijskog odlučivanja, te da u vremenu suočavanja sa globalnim izazovima održive finansijske prakse nude odgovore na pitanje kako se može stvoriti stabilan i prosperitetan ekonomski sistem na duži rok. 
 
- Institucije koje već integrišu ESG principe u svoje poslovne modele bolje su pozicionirane za upravljanje rizicima i prilagođavanje promjenama, što ih čini konkurentnijim na tržištu - rekao je Fabris na radionici koju su organizovali CBCG i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, u saradnji sa Ministarstvom finansija Austrije i Fondom za savjetovanje o investicionoj klimi (FIAS). 
 
Iz CBCG su saopštili da su na radionici razmatrani ključni elementi strategija održivog finansiranja u globalnom i evropskom kontekstu, kao i praktične primjene i prednosti usvajanja praksi održivog finansiranja unutar lokalnog regulatornog i ekonomskog okruženja. 
 
Regionalni menadžer IFC za Zapadni Balkan Nikolas Markije kazao je da saradnja sa CBCG predstavlja važan korak ka održivoj finansijskoj transformaciji Crne Gore. 
 
- Zajedničkim radom postavljamo temelje za otporniji finansijski sektor, integrišući ESG kriterijume u procese donošenja odluka i otvarajući mogućnosti za zelene investicije - naveo je Markije. 
 
On smatra da održivo finansiranje više nije samo ideal usmjeren ka budućnosti, već predstavlja ključni element za obezbjeđivanje dugoročnog ekonomskog rasta. 
 
- Naš fokus je na opremanju finansijskih institucija alatima potrebnim za kretanje kroz ekološke rizike i korišćenje zelenih mogućnosti, u susret budućnosti u kojoj finansije predvode put ka izgradnji održive ekonomije - objasnio je Markije. 
 
Cilj okupljanja predstavnika bankarskog sektora, posebno zaposlenih koji su uključeni u aktivnosti razvoja održive finansijske strategije, kao i odjeljenjima za poslovni razvoj i rizik, je unapređenje razumijevanja i implementacije strategija održivog finansiranja, u skladu sa Mapom puta finansijskog sektora ka održivim finansijama kao instrumentom za objedinjavanje napora različitih institucija na stvaranju održivog finansijskog sistema.

1250x600

1084x550

Održivo finansiranje ključno za dugoročni ekonomski rast

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: nikola-fabris

Zavisnost od lične potrošnje i turizma ključni rizici u narednoj godini

Pred ekonomijom Crne Gore ozbiljni izazovi: Kako obezbijediti novac za dug težak više od milijarde eura?

Održivo finansiranje ključno za dugoročni ekonomski rast

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO