Javnom saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama u napadima na sjeveru svoje zemlje, nigerijska vlada je možda izbjegla ponižavajuću jednostranu vojnu akciju kojom je prije mjesec zaprijetio predsjednik Donald Tramp, piše Rojters.
Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da nije jasno mogu li takvi napadi mnogo učiniti da ometu militante koji već dugo terorišu zajednice u tom području.
Tramp je u četvrtak na mreži Truth Social objavio da su američke snage, na zahtjev vlade Nigerije, izvele napad na militante Islamske države na sjeverozapadu Nigerije.
Lokalni mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama u selu Jabo u večernjim satima na Božić. Abuja je potvrdila da je odobrila operaciju.
Ministar vanjskih poslova Jusuf Tugar rekao je u petak da je Nigerija djelovala zajednički sa SAD-om, ali da napadi nisu bili usmjereni protiv bilo koje određene religije.
- Nigerija je multireligijska zemlja i sarađujemo s partnerima poput SAD-a u borbi protiv terorizma i zaštiti života i imovine - rekao je Tugar za nigerijsku televiziju Channels.
Stanovništvo Nigerije, koje broji više od 230 miliona ljudi, približno je ravnomjerno podijeljeno između hrišćana, koji pretežno žive na jugu, i muslimana, koji dominiraju na sjeveru.
Prošlog mjeseca Tramp je zaprijetio da će narediti svojim snagama da preduzmu vojnu akciju u Nigeriji ukoliko tamošnje vlasti ne zaustave ono što je opisao kao progon hrišćana. Iako se Nigerija suočava s dugotrajnim sigurnosnim izazovima, uključujući nasilje i otmice koje sprovode pobunjenici na sjeveru, vlasti snažno negiraju da su hrišćani izloženi sistematskom progonu.
Vlada je na Trampovu prijetnju odgovorila porukom da namjerava da sarađuje s Vašingtonom u borbi protiv militanata, ali je odbacila američku retoriku koja je sugerisala da su hrišćani posebno ugroženi.
- Nakon što je Tramp zaprijetio da će u Nigeriju doći s oružjem, vidjeli smo kako je nigerijska delegacija posjetila SAD. Bio je uključen i državni tužilac, a potpisani su sporazumi. Zatim smo saznali za američke izviđačke misije koje mapiraju lokacije terorista &nbsp;rekao je za Rojterss Kabir Adamu, direktor kompanije Beacon Security and Intelligence Limited sa sjedištem u Abuji.
Učešće u vazdušnim napadima moglo bi da poveća rizik da se vlada doživi kao da podržava Trampovu retoriku o široj sektaškoj podjeli, što je osjetljivo pitanje kroz čitavu istoriju Nigerije.
- Tramp udovoljava domaćim ciljevima evangelističkih hrišćana svojom naracijom o "genocidu nad hrišćanima" - rekao je Adamu.
Sjeverozapadno područje u kojem su u četvrtak izvedeni vazdušni napadi od 2024. godine pogođeno je sve većim nasiljem pripadnika sekte Lakurava, stroge sunitske islamističke grupe koja tvrdi da je povezana s Islamskom državom.
Nastala kao samozaštitna grupa, s vremenom je prerasla u džihadistički pokret koji nameće stroga islamistička pravila u stotinama sela u tom području. Nigerija je ovu grupu početkom ove godine proglasila terorističkom organizacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

Ministar odbrane SAD Pit Hegset najavio je danas nove napade na Islamsku državu u sevjerozapadnoj Nigeriji, piše britanski list Gardijan.
- Predsjednik je prošlog meseca bio jasan: ubijanje nevinih hrišćana u Nigeriji (i drugde) mora da prestane. [Pentagon] je uvijek spreman, i ISIS je to saznao na Božić. Biće toga još... Zahvalan sam na podršci i saradnji nigerijske vlade. Srećan Božić - objavio je Hegset na društvenoj mreži X.
Predsjednik SAD Donald Tramp je sinoć, na Božić, na svojoj društvenoj mreži Trut soušal objavio da je američka vojska izvršila "moćne i smrtonosne" udare na Islamsku državu u Nigeriji.
Ministar spoljnih poslova Nigerije Jusuf Tugar rekao je danas da su američki napadi, koji su se desili nakon što je Tramp optužio nigerijsku vladu da nije uspjela da zaustavi ubijanje hrišćana u zemlji, bili "dio zajedničkih operacija koje su u toku".
- Tijesno sarađujemo sa Amerikancima. To je ono čemu smo se uvijek nadali, da sarađujemo sa Amerikancima, da sarađujemo sa drugim zemljama, da se borimo protiv terorizma, da zaustavimo smrt nevinih Nigerijaca... To je zajednički napor - rekao je Tugar, i dodao da je njegova zemlja pružila SAD obavještajne podatke za vazdušne napade u državi Sokoto.
Afrička komanda američke vojske (Afrikom) saopštila je da su napadi u državi Sokoto izvedeni u koordinaciji sa nigerijskim vlastima.
U ranijem saopštenju Afrikoma na društvenoj mreži X, koje je uklonjeno, navodi se da su napadi izvedeni na zahtjev nigerijskih vlasti, piše Gardijan.
Tugar je rekao da je 19 minuta razgovarao sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom, i da je zatim pozvao nigerijskog predsjednika Bolu Tinubua da dobije odobrenje, prije nego što je ponovo razgovarao sa Rubiom još pet minuta.
Na pitanje novinara očekuje li još akcija vojske SAD, Tugar je rekao: "Možete to nazvati novom fazom starog sukoba. Za nas je to nešto što je u toku".
Nigerija je zvanično sekularna zemlja i njeno stanovništvo je gotovo podjednako podeljeno između 53 odsto muslimana i 45 odsto hrišćana.
Nasilje nad hrišćanima privuklo je pažnju vjerske desnice u SAD, koja ga je okarakterisala kao progon.
Tramp je tokom više nedjelja kritikovao vladu Nigerije da ne uspijeva da obuzda progon hrišćana.
Nigerijska vlada je ranije u odgovoru na Trampovu kritiku navela da pripadnici mnogih vera, ne samo hrišćani, trpe napade ekstremističkih grupa.
Tramp je prošlog mjeseca naredio Pentagonu da se pripremi za moguće vojno djelovanje u Nigeriji, radi suzbijana progona hrišćana.
Nigerija se bori s brojnim oružanim grupama, uključujući najmanje dvije povezane sa Islamskom državom - ogranak ekstremističke grupe Boko Haram poznat kao Islamska država provincija zapadne Afrike, i manje poznatu grupu Lakurava, koja djeluje u sjeverozapadnim državama, poput Sokota, gdje se bande kriju u djelovima šuma koje povezuju više nigerijskih država.

SAD najavile još napada na Islamsku državu u Nigeriji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je kako je naredio smrtonosni napad na teroriste tzv. Islamske države (ISIL) u Nigeriji, koje je optužio za progon hrišćana u toj zemlji.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naveo da je naredio "snažan i smrtonosan udar protiv ISIL terorističkog ološa u sjeverozapadnoj Nigeriji", za koje je rekao da su ubijali nevine hrišćane.
Američka Komanda za Afriku (AFRICOM) saopštila je da je izvela napade u saveznoj državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, "u koordinaciji s nigerijskim vlastima".
Prema početnoj procjeni AFRICOM-a, "više ISIS terorista je ubijeno u ISIS kampovima", navodi se u saopštenju. SiEnEn (CNN) je zatražio dodatne komentare od AFRICOM-a i Bijele kuće.
U odvojenoj objavi na društvenim mrežama, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je "zahvalan na podršci i saradnji nigerijske vlade".
U saopštenju koje je podijeljeno s SiEnEn-om, Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je saradnju sa SAD-om na vazdušnim udarima na "terorističke ciljeve" i ponovilo opredijeljenost zemlje za poštovanje prava svih građana, "bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost".
DaniJel Bvala, specijalni savjetnik nigerijskog predsjednika Bola Tinubua, rekao je za SiEnEn da su "SAD i Nigerija na istoj strani u borbi protiv terorizma".
- Ranije sam upozorio ove teroriste da će, ako ne prestanu s klanjem hrišćana, uslijediti pakao, i večeras se to i dogodilo. Ministarstvo rata izvelo je brojne savršene udare, kakve samo Sjedinjene Američke Države mogu izvesti. Pod mojim vodstvom, naša zemlja neće dozvoliti da radikalni islamski terorizam napreduje. Neka Bog blagoslovi našu vojsku i sretan Božić svima, uključujući i mrtve teroriste, kojih će biti još mnogo ako se njihovo klanje hrišćana nastavi - napisao je Tramp na Truth Socialu u četvrtak naveče.
Tramp se posljednjih nekoliko mjeseci fokusirao na položaj hrišćana u Nigeriji, uključujući i poziv upućen u novembru svom ministru odbrane da "pripremi moguće djelovanje", te upozorenje da će SAD ući u Nigeriju "s oružjem u rukama" kako bi zaštitile hrišćansko stanovništvo najnaseljenije afričke zemlje.
Na Badnje veče, Tinubu je podijelio "božićnu poruku dobre volje" u kojoj je hrišćanima širom svoje zemlje i svijeta poželio sretan Božić i pomolio se za mir među ljudima različitih vjerskih uvjerenja.
- Ostajem posvećen tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjerske slobode u Nigeriji i zaštitio hrišćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja - naveo je Tinubu u objavi na mreži Iks (X).
Ova zapadnoafrička zemlja godinama se suočava s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima, koji su podstaknuti različitim faktorima, uključujući vjerski motivirane napade.
Posmatrači navode da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih tenzija, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara zbog ograničenog pristupa prirodnim resursima.
Tokom jeseni, Tramp je optužio Nigeriju za kršenja vjerskih sloboda, tvrdeći da se "hrišćanstvo suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji", te je zemlju označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama". Ova oznaka predstavlja sugestiju da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija učestvovala u ili tolerisala "sistemska, kontinuirana i teška kršenja vjerskih sloboda".
I hrišćani i muslimani, dvije glavne vjerske grupe u zemlji s više od 230 miliona stanovnika, bili su žrtve napada radikalnih islamista, navode stručnjaci i analitičari.
Položaj hrišćana u Nigeriji godinama je snažna tema među američkim konzervativcima, a neki od Trampovih najbližih saveznika, uključujući senatora Teda Kruza, posljednjih mjeseci pozivali su na američku intervenciju, tvrdeći da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi spriječila napade na hrišćane.
Tramp se predstavljao kao mirotvorac i na dužnost stupio obećavajući da će ograničiti američke vojne intervencije u inostranstvu. Međutim, od povratka na vlast, naredio je i udare na iranski nuklearni program, te nadgledao masovno vojno jačanje oko Venecuele, uz prijetnje kopnenim udarima.
U još jednoj izjavi objavljenoj u četvrtak na mreži Iks (X), koja je kasnije obrisana, AFRICOM je naveo da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti.

Napadnuti kampovi ISIL-a u Nigeriji, Tramp se pohvalio: Ovo samo SAD može izvesti

Francuska će ojačati svoje partnerstvo sa Nigerijom u suočavanju sa raznim bezbjednosnim izazovima, posebno terorističkom prijetnjom na sjeveru te zemlje, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
- Ojačaćemo naše partnerstvo sa vlastima i našu podršku pogođenom stanovništvu - napisao je Makron na platformi Iks (X) i dodao da to čini na zahtjev nigerijskog predsjednika Bolea Tinubua, sa kojim je obavio telefonski razgovor.
Ponovni porast nasilja naveo je predsjednika Nigerije Tinubua da proglasi vanredno stanje. On je naredio i regrutovanje dodatnih bezbjednosnih snaga.
- Pozivamo sve naše partnere da se mobilišu - dodao je Makron, koji u svojoj poruci nije precizirao prirodu akcija koje je planirao Pariz.
Vlasti u Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, nalaze se pod intenzivnim pritiskom nakon nedavnih otmica više od 400 Nigerijaca za manje od 15 dana, uključujući stotine školske djece.
Zemlja je već doživjela stotine masovnih otmica posljednjih godina, posebno u sjeverozapadnim i centralnim regionima, koje su počinile naoružane bande ciljajući ranjivo stanovništvo radi otkupa, terorišući slabo kontrolisana ruralna područja, prenijeli su francuski mediji.

Makron: Francuska će pojačati podršku Nigeriji u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima

Predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu proglasio je danas vanredno stanje u toj zemlji i pojačao regrutovanje vojske i policije zbog nedavnih masovnih otmica širom zemlje, u kojima je nestalo više od 350 ljudi.
- Ovom deklaracijom, policija i vojska su ovlašćene da regrutuju dodatno osoblje. Policija će regrutovati još 20.000 službenika, čime će njihov ukupan broj porasti na 50.000 - navodi se u saopštenju Tinubuovog kabineta.
Nigerija je najmnogoljudnija zemlja u Africi, a nedavno se našla pod velikim pritiskom zbog otmica stotina ljudi, uključujući više od 300 učenika i nastavnika iz katoličke škole, kao i desetine vjernika koji su oteti iz džamija.
Iako je stotinak ljudi oslobođeno, više desetina se i dalje vodi kao nestalo.
- Nigerijska unutrašnja obavještajna služba je takođe dobila moje ovlašćenje da odmah rasporedi sve već obučene šumske čuvare kako bi istrijebili teroriste i bandite koji se kriju u našim šumama - rekao je Tinubu.
Predsjednik je nedavno preraspodijelio policajce zadužene za bezbjednost zvaničnika na osnovne policijske dužnosti.
- Džamije i crkve treba sistematski da traže zaštitu od policije i drugih bezbjednosnih snaga kada se okupljaju na molitvi, posebno u ranjivim područjima - dodaje se u saopštenju.

U Nigeriji uvedeno vanredno stanje zbog masovnih otmica

Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u subotu da je tražio od Ministarstva odbrane da se pripremi za moguću vojnu akciju u Nigeriji ukoliko nigerijska vlada „nastavi da dozvoljava ubijanje hrišćana“.
Tramp je naveo u objavi na Truth Social da će američka vlada takođe odmah prekinuti svu pomoć i podršku Nigeriji, prenosi Rojters.
- Ako nigerijska vlada nastavi da dozvoljava ubijanje hrišćana, SAD će odmah prekinuti svu pomoć i podršku Nigeriji, i vrlo je moguće da će ući u tu sada osramoćenu zemlju, ‘pucajući iz oružja’, kako bi potpuno uništile islamske teroriste koji čine ove užasne zločine. Ovim putem nalažem našem Ministarstvu rata da se pripremi za moguću akciju. Ako napadnemo, biće brzo, svirepo i slatko, baš kao što teroristički nasilnici napadaju naše voljene hrišćane! Upozorenje: nigerijska vlada bolje da brzo djeluje! - napisao je Tramp na Truth Social.

Tramp zaprijetio vojnom akcijom u Nigeriji

Rudarska jama u kojoj se kopa zlato urušila se u nigerijskoj saveznoj državi Zamfara.
Kakao prenose mediji, strahuje se da je najmanje sto ljudi stradalo.
Nesreća se dogodila u četvrtak na rudarskom lokalitetu Kadauri, u oblasti Maru, dok je veliki broj rudara bio pod zemljom.
Ilegalna eksploatacija zlata je uobičajena u Zamfari, gdje naoružane bande često kontrolišu rudnike, što podstiče nasilje i dovodi do teških nesreća.

Nigerija: Urušio se rudnik, strahuje se da je stradalo više od 100 ljudi

Naoružani pripadnici kriminalne bande oteli su 18 žena i djece na sjeverozapadu Nigerije, saopštili su lokalni zvaničnici i očevici.
Muškaraci iz bande specijalizovane za krađu stoke i otmice radi otkupa napali su selo Birnin Zarma juče u zoru.
Otmica je bila u državi Zamfara, koja je kao i druge države na sjeverozapadu i u centralnoj Nigeriji, godinama na meti smrtonosnih napada grupa koje pljačkaju, pale i kidnapuju stanovnike.

Kriminalna banda otela 18 žena i djece u Nigeriji

Sjedinjene Američke Države (SAD) planiraju prodaju oružja vrijednosti 346 miliona dolara Nigeriji, sa ciljem, kako je saopšteno iz Pentagona, poboljšanja bezbjednosti u toj podsaharskoj afričkoj zemlji.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Američki Stejt department odobrio je prodaju oružja Nigeriji, a Kongres je obaviješten i trebalo bi da odobri prodaju.
Oružje koje je Nigerija zatražila uključuje municiju, bombe i rakete.
"Predložena prodaja će poboljšati sposobnost Nigerije da se suoči sa sadašnjim i budućim prijetnjama kroz operacije protiv terorističkih organizacija u Nigeriji, ali i širem Gvinejskom zalivu", navodi se u saopštenju Pentagona.
U proteklih deset godina, Nigerija je u nekoliko navrata kupovala vojnu opremu od SAD.
Porast napada Boko Harama, nigerijske džihadističke grupe, potresa sjeveroistok te zemlje.

SAD prodaju Nigeriji oružje vrijednosti 346 miliona dolara

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Čarapić: Odgovornost za lociranje Miloša Medenice je na Upravi policije i sistemu bezbjednosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da „sedam dana ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine“ usljed ekstremno hladnog vremena, te da je Putin na to pristao.
„Nikada nijesu iskusili takvu hladnoću. I lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao“, rekao je Tramp.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzaludno.
- Rekli su mi: ‘Ništa nećeš dobiti’. Ipak, to sam učinio - kazao je Tramp na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla zvanična potvrda o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trampovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji doprinose „zaštiti života“.
Zelenski je dodao da je ovo pitanje razmatrano tokom trilateralnih razgovora o okončanju četvorogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Hvala vam, predsjedniče Tramp! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine tokom januara padale su i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s do sada neviđenim nestancima električne energije, izazvanim ruskim vazdušnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje strujom.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti dodatno zahlađenje koje će zahvatiti gotovo sve regione zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopštile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade „danonoćno“ kako bi stanovnicima ponovo obezbijedili toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim oblastima Dnjepropetrovsk, Donjeck i Zaporožje. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i veće gradove poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donječkoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je „bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva“, napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regionima upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
- Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati da napadne kritičnu infrastrukturu naših gradova -napisao je gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovij, na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebalo bi da počne 1. februara u Abu Dabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfaks, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo naznaka smirivanja borbi na linijama fronta, niti signala da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp: Putin pristao da ne napada Ukrajinu sedam dana nakon što sam ga nazvao i zamolio

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma prema kojem Rusija neće gađati Kijev i druge gradove tokom sedam dana zbog zimskih vremenskih uslova.
To je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp.
- Naši timovi su o ovome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu - napisao je Zelenski na platformi Iks.&nbsp;
Zahvalio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Istakao je da „koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2016950745761742903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016950745761742903%7Ctwgr%5E20cffabafc63a00dba6b31c2a2e3050a653a6df3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nigerija