Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Ustavna pravda može ispuniti svoju ulogu samo kada su autonomija i nezavisnost ustavnih sudova u potpunosti zagarantovani, jedan je od zaključaka Šestog kongresa Svjetske konferencije o ustavnom sudstvu, koji je završen u Madridu 31. oktobra.
Kongres, u čijem radu su učestvovale predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko i sudija Desanka Lopičić, konstatovao je da prijetnje nezavisnosti ustavnih sudova nisu ni hipotetičke ni izolovane.
- Ustavni sudovi u pojedinim zemljama suočavaju se sa političkim uplivima, odlaganjem sprovođenja odluka ili ciljanom kampanjom usmjerenoj na podrivanje povjerenja javnosti u njh - zaključak je 88 delegacija ustavnih sudova iz cijelog svijeta.
Istaknuto je da su učesnici takođe naglasili međusobnu solidarnost u odbrani integriteta i nezavisnosti ustavnih sudija, u skladu sa svojim domaćim propisima, koji ih moraju štititi od bilo kakvog miješanja ili pritiska, bez obzira od koga dolaze.
- Takve akcije podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti. Ustavni sudovi ne smiju postati oruđe političke većine, niti se smiju izolovati od društva kojem služe - navodi se u zaključku.
Svjetsku konferenciju o ustavnom sudstvu zatvorio je kralj Španije Felipe VI, uz predsjednicu Venecijanske komisije Kler Bazi Malori i predsjednika Ustavnog suda Kraljevine Španije Kandida Konde Pumpida Tourona.
Armenko i Lopičić, pored susreta sa predsjednikom Ustavnog suda Kraljevine Španije, imale su i niz drugih susreta na marginama konferencije, u cilju jačanja saradnje sa predstavnicima pojedinih ustavnih sudova.
Podsjetimo, ovogodišnji kongres bio je posvećen temi "Ljudska prava budućih generacija", pa su ustavne sudije iz svih krajeva svijeta diskutovale o zaštiti kulturnog nasljeđa, životne sredine i prirodnih resursa – pitanjima koja su od posebnog značaja i za crnogorsko društvo.
Svjetska konferencija ustavnog sudstva osnovana je na inicijativu Venecijanske komisije i predstavlja najviši nivo organizacione strukture u oblasti ustavnog sudstva. Ona okuplja ustavne sudove, ustavne savjete i vrhovne sudove koji obavljaju funkciju ustavne kontrole širom svijeta.

1250x600

1084x550

Nezavisnost ustavnih sudova ključna za vladavinu prava

Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Na društvenim mrežama postao je viralan snimak ankete iz Podgorice u kojoj učestvuju mlađi koji mahom ne znaju da je Crna Gora, zemlja u kojoj žive, nezavisna država.&nbsp;
Jedna od učesnica kaže "da se Srbija i Crna Gora nikad nijesu razdvojile" dok druga kaže "da su se razdvojile 1948".&nbsp;
Pored toga, mišljenje jedne od učesnica ankete je da je Crna Gora nezavisna postala 1937, dok je među njima i djevojka koja izgovara "sve je ovo Srbija".&nbsp;
Po snimku se može zaključiti da određene osobe mlađe populacije i dalje "osjećaju" da pripadaju zajedničkoj državi.&nbsp;
Video snimak možete pogledati ovdje:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Futurinovic%2Fstatus%2F1916105526842216511&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Šokantne izjave mladih u Podgorici: Jedni misle da je Crna Gora stekla nezavisnost 1937. i 1948, drugi da smo i dalje u zajednici sa Srbijom

Poljska će priznati palestinsku državu, saopštio je danas poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
On je kazao da Poljska poštuje pravo Izraela na postojanje i pravo palestinske nacije.
- Poljska priznaje palestinsku državu - mi imamo ambasadora u Varšavi - naveo je Sikorski, saopštila je služba za medije poljskog Ministarstva spoljnih poslova.
On je istakao i da Poljska podržava sve akcije čiji je cilj zaustavljanje krvoprolića u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug.

Sikorski: Poljska će priznati palestinsku državu

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović govorio je u emisiji LINK na RTCG o izmjenama Ustava i namjerama kako će do izmjena doći.
- Ja pokušavam upravo da taj Ustav dopunimo na način da on riješi i prihvati ono što je kroz jedan širi dogovor, uvažavajući argumente za i protiv ono što je realnost i da srpski jezik, naravno, dobije status službenog jezika. Ovi koji se najviše upinju da brane te tzv. tri petine na referendumu su sljedbenici upravo onih ideologija koje su kršile sve ustave koje je imala Crna Gora do današnjeg dana - naveo je Zogović.
On je rekao da ne želi da otvara pitanje "neustavnosti proglašenja nezavisnosti Crne Gore".
- Kao što znate, Ustav iz 1992. godine je jasno propisivao, u njemu je stajalo u članu 9, da je u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog izgovora. Taj ustav nije prepoznao službeni jezik, nego samo jezik u službenoj upotrebi. U članu 2 tog ustava je tačno propisano o kojim pitanjima je potrebno da se prethodno građani izjasne na referendumu. To je pitanje promjene državnog statusa, oblika vladavine, mijenjanje granica. I referendum je, po Ustavu iz 1992. godine, bio prethodno pitanje, koje se nakon toga mora potvrditi i u Skupštini na osnovu toga što je na osnovu člana 119 ustava iz 1992. godine, koji je jasno propisivao kako se sprovode te procedure. Tu smo imali i potrebu za dvije dvotrećinske većine - navodi Zogović.
On dodaje da nakon što smo saznali rezultate referenduma Skupština je morala da se odluči ili za promjenu Ustava, ili za promjenu člana Ustava, za što je trebalo dvije trećine i nakon toga raspuštanje Skupštine, "a da nova Skupština, tako zvana ustavotvorna, potvrdi novi predlog ustava koji je donijela ta stara Skupština nakon referenduma, poslije raspuštanja".
- Ništa od toga nije urađeno. I sada upravo ti koji su flagrantno kršili Ustav, čak na tako velikom pitanju kako je osamostaljivanje Crna Gore, proglašavanje crnogorske nezavisnosti, žele da taj Ustav koji nije donešen u skladu sa onim što je bio važeći Ustav iz 1992. nametnu tezu da je crnogorski Ustav više nemoguće mijenjati, da ne postoje pravne tehnike, a jasno je da postoje, i da je lako ako ima dobre volje doći do cilja - dodaje Zogović.
On kaže da će u Ustavu biti dodat novi član.&nbsp;
- I ovdje dolazimo do centralnog pitanja, a to je da li se sa dvije trećine može dopuniti Ustav. Naravno da može. Znate li da ovi ustavobranitelji koji sad zastupaju tezu da ne može ništa bez tri petine. Na referendumu su tražili, nisu htjeli da prihvate, da je neophodno da izađe više od 50 odsto, nego da su rezultati referenduma o crnegorskoj nezavisnosti validni koliko god građana da izađe da glasa na tome referendumu. A sad traže da zabetoniraju neke nakaradne ideološke tekovine svojih politika, a na način što bi o svakom tom pitanju trebalo da se izjasni minimum tri petine ukupno upisanih građana u birački ispisak, ako tu u obzir uzmete sve one nedostatke koje ima naš birački ispisak. Ako uzmete tu normu i uporedite se uporednim praksama gotovo da nigdje u svijetu ne postoje tako rigidne norme koje žele da zabetoniraju određene članove ustava - istakao je on.
Zogović je potom sumirao kako namjeravaju da mijenjaju Ustav.
- Evo u jednoj rečenici, na način što će se dodati novi član Ustava koji će propisati da pored crnogorskog je službeni jezik i onaj jezik kojim govori najveći broj građana Crna i Gore i tim apsolutno ne postoji potreba za primjenu nakaradnog člana 157 koji predviđa da se i on sam ne može mijenjati bez dvije trećine ukupno upisanih građana na referendumu. Time se ispravlja jedna diskriminatorna politika prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici, pritom ovo nije poziv na nepoštovanje Ustava, nego na njegovu dopunu kako bi on potpuno bio u skladu sa evropskim i građanskim standardima. Uvijek je vrijeme za dialog i ta inicijativa treba da bude proizvod jednog šireg dialoga koji će se obavljati ne samo unutar parlamentarne većine, nego i sa onima koji su izričito protiv ovoga o čemu ja govorim i da se kroz taj dijalog dođe do iskristalisanja rješenja i da se prevaziđe ova diskriminacija - naveo je Zogović.
On je naveo da izmjene Ustava može predložiti predsjednik države, može Vlada ili 25 poslanika, u zavisnosti od ishoda dijaloga opredijeliće se i ko će biti predlagač dopuna Ustava.&nbsp;
Ne insistira, kaže, da to bude sad i odmah, ali insistira da se pokrene dijalog.&nbsp;

Zogović: Dodaćemo novi član Ustava, ne želim da otvaram pitanje neustavnosti proglašenja nezavisnosti Crne Gore ali...

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je reagovao na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je odbio da se pridruži Odboru za mir u Pojasu Gaze.
Francuski predsjednik nije dugo čekao na Trampovu reakciju povodom odluke da među prvima odbije članstvo u Odboru za mir u Pojasu Gaze.
- Je li to rekao? Pa, niko ga ni ne želi jer će vrlo brzo izgubiti vlast, tako da je to u redu - rekao je Tramp odgovarajući na novinarsko pitanje.
Tramp je dodao da će, u tom slučaju, „ako se budu ponašali kao Fidel Kastro“, kao odgovor uvesti carinu od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.
- On će se pridružiti, ali ne mora da se pridruži. Ako je to rekao, vjerovatno je mislio nešto drugo, ali ako je to zaista rekao, kao što znaš, on je na vlasti još samo nekoliko mjeseci - dodao je Tramp.
Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za april 2027. godine, zbog čega nije jasno na šta je Tramp mislio kada je govorio o „Makronovom gubitku vlasti“. Međutim, ove godine u Francuskoj su planirani lokalni izbori, na koje je Tramp potencijalno aludirao.
Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je dodao da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da bude član Odbora za mir, navodeći da je riječ o svjetskom lideru.
Tramp je pozivnice uputio širom svijeta, ali većina svjetskih lidera još nije dostavila odgovor.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi sa Grenlandom, koji američki predsjednik želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

Tramp zaprijetio Francuskoj carinama od 200 posto nakon što je Makron odbio članstvo u Odboru za mir u Gazi

Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

U Španiji je proglašena trodnevna žalost zbog željezničke nesreće u kojoj je, prema posljednjim podacima, poginula 41 osoba.
Spasilačke službe koje rade na mjestu željezničke nesreće u Adamuzu (Kordoba) pronašle su još jedno tijelo u jednom od oštećenih vozova, prenosi agencija EFE. Tim otkrićem broj žrtava nesreće porastao je na 41.
Dva dana nakon nesreće, spasilačke i hitne službe nastavljaju sa radom, kako na izvlačenju mogućih preživjelih iz najteže oštećenih vagona, posebno prva dva vagona voza Alvija na relaciji Madrid-Uelva, tako i na utvrđivanju uzroka iskliznuća voza Irio na liniji Malaga-Madrid.
Dok traje identifikacija stradalih, prijavljene su 43 prijave nestanka, mada je moguće da se neke odnose na iste osobe. U bolnicama je i dalje hospitalizovano 39 osoba, od kojih je 13 na odjeljenjima intenzivne njege.
Španski premijer Pedro Sančes obećao je da će biti otkriven uzrok sudara dva brza voza koji se dogodio u nedjelju uveče na jugu Španije, dok spasioci nastavljaju da pretražuju mjesto nesreće.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga–Madrid, iskočio je iz šina u mjestu Adamuz, u pokrajini Kordoba, i sudario se sa drugim vozom koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.

Tag: nezavisnost