Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Nevladine organizacije koje su ranije podržale, a i dalje čvrsto stoje iza kandidature Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AVMU), izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog izjave poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović, koja je praktično poručila da Savjet treba imati podobnog predstavnika NVO sektora.&nbsp;
- Takav stav dokazuje da skupštinska većina pokušava da politički zarobi jednu od najvažnijih institucija u medijskom sistemu, suprotno zakonu i evropskim standardima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje grupa nevladinih organizacija.
Podsjećaju da su medijski zakoni usvojeni u junu 2024. godine, u okviru tzv. IBAR paketa, stvorili osnov za profesionalnu i nezavisnu Agenciju, što je Evropska komisija prepoznala privremenim zatvaranjem Poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
- U Izvještaju Evropske komisije je jasno poručeno da proces imenovanja članova Savjeta mora biti brz, transparentan i oslobođen partijskog uticaja, te da neće biti tolerisane izmjena zakona koje bi ugrozile samostalnost Agencije za AVMU i RTCG. Time je u Briselu adekvatno prepoznata i podržana i <a href="https://cgo-cce.org/2025/03/31/inicijativa-101-ocd-protiv-izmjena-medijskih-zakona-kojima-se-zeli-uspostaviti-partijska-kontrola-nad-rtcg-i-agencijom-za-avm-usluge/" target="_blank">inicijativa više od 100 NVO </a>koje su, prije pola godine, upozorile na pokušaje vlasti da zakonskim intervencijama preuzmu punu kontrolu nad savjetima Agenciju za AVMU i RTCG - navedeno je u saopštenju.
Napominju da je kandidat nezavisnih NVO iz oblasti medija, Dragoljub Duško Vuković, prepoznat kao profesionalac sa integritetom i kontinuitetom u odbrani javnog interesa.&nbsp;
- On ostaje kandidat sve dok se postupak ne okonča u skladu sa zakonom. Žao nam je što vlast, umjesto da pokaže odgovornost države koja je u završnoj fazi evropskih integracija, ponavlja obrasce političke kontrole institucija, identične onima zbog kojih smo ranije, čak i zajedno, kritikovali prethodnu vlast - ističe se u saopštenju.
NVO su pozvale skupštinsku većinu da odmah prekine opstrukcije koje traju već 15 mjeseci i da omogući transparentan, zakonit i pošten izbor članova Savjeta Agencije za AVM usluge.&nbsp;
- To podrazumijeva i puno poštovanje autonomije ovlašćenih predlagača - nevladinih organizacija, CANU i PEN centra - da samostalno odluče ko ih predstavlja u Savjetu. Samo tako se može obezbijediti nezavisna i funkcionalna Agencija, ključna za razvoj medija, zaštitu javnog interesa, ali i napredak Crne Gore ka članstvu u EU - naglašeno je &nbsp;saopštenju.
Radi očuvanja svog integriteta i poštovanja prema našem kandidatu Dragoljubu Dušku Vukoviću, grupa NVO poručuje da neće ulaziti ni u kakve trgovine sa poslanicima.&nbsp;
- Vjerujemo da njegovo iskustvo i profesionalizam garantuju da će Savjet Agencije za AVMU ostati nezavisan od partijskog pritiska, u skladu sa zakonom i evropskim vrijednostima. Onim poslanicima kojima je javni interes ispred uskopartijskog to bi trebalo da bude dovoljno da za njega glasaju - zaključeno je u saopštenju.
Potpisnici saopštenja:
Goran Đurović, Media centar 
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG) 
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) 
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore 
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“ 
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar 
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro 
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu 
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic 
Boris Nedović, NVU Centar sjevera 
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Grupa NVO: Nećemo trgovati principima zbog partijskih želja, odmah prekinuti opstrukcije i omogući zakonit i pošten izbor članova Savjeta AVMU

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje juče su uputile <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/10/Inicijativa-Ministarstvu-prosvjete-29102025.pdf" target="_blank">inicijativu</a> ministarki prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđeli Jakšić-Stojanović, kojom predlažu organizaciju školskih aktivnosti namijenjenih roditeljima i djeci stranih i domaćih državljana.
Prema njihovim riječima, Inicijativa dolazi nakon zabrinjavajuće eskalacije nasilja u tri crnogorska grada i širenja govora mržnje prema strancima, posebno prema državljanima Turske, koji iz različitih razloga borave u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izražavamo razočarenje zbog činjenice da su u ovim incidentima učestvovali i maloljetnici, što pokazuje i da su propuštene brojne prilike da se kod mladih razviju humanističke vrijednosti i poštovanje različitosti - dodaju se u saopštenju.&nbsp;
Mediji su, kako se navodi, izvjestili da su brojni roditelji turske nacionalnosti iz straha odlučili da ne pošalju djecu u školu.&nbsp;
- Smatramo da škola mora biti sigurno mjesto, „drugi dom“, u kojem se razvija tolerancija, razumijevanje i međusobno poštovanje, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost - ističu u saopštenju.&nbsp;
Zato je, podvlače, važno da Ministarstvo uputi preporuku svim obrazovnim ustanovama da organizuju školske aktivnosti koje će doprinijeti društvenoj koheziji i prihvatanju raznolikosti.&nbsp;
- To može uključiti zajedničke školske manifestacije i radionice o toleranciji i različitosti, na kojima bi roditelji i djeca, strani i domaći državljani, mogli da predstave svoje kulture, kuhinje, običaje, muziku i jezik. Cilj je smanjenje tenzija, suzbijanje stereotipa i stvaranje sigurnijeg i inkluzivnijeg školskog okruženja - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, vjeruju da Vlada i Ministarstvo prepoznaju hitnost ovog problema i potrebu da se pošalje jasna poruka da Crna Gora neće prihvatiti talas netrpeljivosti i nasilja.
U nastavku su imena potpisnika i potpisnica inicijative:&nbsp;
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Jovana Marović, građanska aktivistkinja 
Paula Petričević, građanska aktivistkinja 
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto 
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA) 
Maja Raičević, Centar za ženska prava 
Aida Perović, NVO Prima

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje traže školske programe za povezivanje djece stranih i domaćih državljana

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti izražavaju protest zbog predsjednikovog pridruživanja talasu revizionizma i krivotvorenja bliske prošlosti kroz dodjelu ordena Amfilohiju Radoviću. poručili su građanski aktivisti i predstavnici nevladinog sektora,
&nbsp;- Predsjednik države Jakov Milatović objavio je da posthumno dodjeljuje “najviši državni orden” vjerskom poglavaru Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću. Nejasno je o kojem ordenu se tačno radi, budući da formalni uslovi za dodjelu “najvišeg ordena”, na osnovu Zakona o državnim odlikovanjima i priznanjima – da je odlikovano lice predsjednik druge države ili međunarodne organizacije – nisu ispunjeni. Predsjednik je, do sada, insistirao na legalističkom pristupu, pa iznenađuje njegova odluka da grubo prekrši zakon zbog populističkog približavanja desničarskom biračkom tijelu- navodi se u saopštenju koje potpisuju Dina Bajramspahić, Danijel Kalezić, Dušan Pajović, Jovana Marović, Milena Bešić, Paula Petričević, Nikoleta Đukanović, Tea Gorjanc Prelević, Filip Kuzman, Jovan Ulićević, Daliborka Uljarević, Nevenka Vuksanović, Milan Marković, Velija Murić, Zorana Marković, Zlatko Vujović, Adnan Čirgić, Maja Raičević, Ervina Dabižinović, Almedina Dodić, Emir Pilav, Milena Popović Samardžić, Ivana Vujović, Staša Baštrica, Zenepa Lika, Slavica Striković, i Miloš Vukanović.
&nbsp;Ističu da obrazloženje koje je Milatović ponudio u prilog odlikovanja predstavlja, u najmanju ruku, nepotpunu informaciju. Amfilohije nije doprinio destabilizaciji Crne Gore u referendumskom periodu, ali tek pošto je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije i bio jedan od najglasnijih podržavalaca ideologije “krvi i tla”, prema kojoj je Srbija imala pravo da se širi na sve susjedne teritorije na kojima žive Srbi.
&nbsp;Amfilohije je, podsjećaju iz NVO i civilnog sektora, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić. Podržavao je opsadu Dubrovnika, posjetio dubrovačko ratište 1991. godine i svirajući gusle “hrabrio” vojne jedinice koje su harale hrvatskim jugom, pljačkale i napadale nenaoružane civile.
- Nakon izgubljenih ratova, nastavio je da slavi vođe četničkog pokreta, promovišući poraženi “vjekovni zavjet ujedinjenja svih srpskih zemalja”. Poricao je i pravdao genocid u Srebrenici. Muslimane, koji čine 20% stanovništva Crne Gore, zvao je “lažnim ljudima, lažne vjere”, koje je imalo smisla pobiti. Vojislavu Šešelju, presuđenom ratnom zločincu za zločine protiv čovječnosti, za podsticanje ratnih zločina u Vukovaru 1991. i progon Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovici, čiji su dobrovoljački odredi bili agresori u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – 2015. godine je dodijelio orden- podsjećaju u saopštenju.
&nbsp;Dodaju i da se pokojni mitropolit isticao ksenofobnim, homofobnim i mizoginim stavovima, protiv kojih smo se oglašavali i za vrijeme njegovog života. Zbog govora mržnje je i sudski opomenut.
&nbsp;- Iako je nejasno kojim je tačno ordenom predsjednik odlikovao mitropolita, paradoks je da se Orden Crne Gore, Orden Crnogorske velike zvijezde, Orden Crnogorske nezavisnosti ili Orden Crnogorske zastave – dodijeli nekome ko je poricao postojanje Crnogoraca i to ispoljavao ekstremističkim jezikom, govoreći da su crnogorci “komunistički nakot ili kopilad”. On je još 1989. godine u beogradskim Književnim novinama izjavio: „U istoriji nikad nije postojao crnogorski narod“, a 1992. godine u beogradskom časopisu Svet tvrdio: „Crnogorska nacija je izmišljena u Titovoj i Đilasovoj laboratoriji.“ Nije promijenio mišljenje ni dvije decenije kasnije kada je tokom službe u Cetinjskom manastiru 2017. godine &nbsp;rekao: „Ima dosta Crnogoraca koji misle da su Crnogorci samo zato što su rođeni u Crnoj Gori. Kakvi su to Crnogorci. (…) Misle da su Crnogorci samo zato što su se, kao i volovi, rodili u Crnoj Gori. Nisu to Crnogorci“- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Zbog svega navedenog, iz NVO i civlinog sektora smatraju da ovakav postupak predsjednika doprinosi neprihvatljivoj normalizaciji ekstremnog nacionalizma i produbljuje podjele umjesto da jača zajedništvo u Crnoj Gori. Propaganda kojom se od Amfilohija pokušava izgraditi kult ličnosti je uzela maha u tolikoj mjeri da ni opozicione partije nemaju hrabrosti da podsjete na punu istinu o djelovanju istaknutog sveštenog lica koje je duboko polarizovalo Crnu Goru. U ovom kontekstu izražavamo protest i zbog namjere da mu se i u Kolašinu podigne spomenik visine 2,5 metra, nakon što je već u toku podizanje spomenika u Beranama, visine 4 metra.
&nbsp;- U glorifikaciji Amfilohija i ideologije koju on simboliše osim opština i predsjednika države, učestvuje i Vlada Crne Gore, koja je u najkraćem roku dala saglasnost da mu se u Beranama podigne spomen-obilježje. Važno je naglasiti da je prethodno Ministarstvo kulture i medija zakonito odbilo zahtjev, pozivajući se na član 10 (zabrana podizanja spomen-obilježja licima koja su imala negativnu ulogu u istoriji, sarađivala sa okupatorom ili zastupala šovinističke ideje) i član 20 Zakona o spomen-obilježjima (da se spomen obilježje po pravilu ne može podići prije roka od 20 godina od smrti osobe, kako bi istorija mogla dati objektivan sud o njenim zaslugama)- &nbsp;ističu u sapštenju.
&nbsp;Simultano podizanje spomenika i dodjeljivanje ordena poglavaru SPC-a indikator je erodirane sekularnosti Crne Gore i ugrožene ravnopravnosti svih njenih građana. Ne poričemo Amfilohijevu ulogu u istoriji proteklih trideset godina, kao ni to i da je doprinio širenju uticaja SPC. Međutim, ovu ulogu nalazimo spornom, budući da ona nije bila humanistička, već u nedvosmislenom interesu jednog poraženog nacionalističkog programa.
&nbsp;- Jednostrane aktivnosti u cilju idolizacije ove kontroverzne ličnosti nisu u javnom interesu i ne doprinose društvenoj koheziji i osjećaju jednakosti svih građana. Crna Gora ima tradiciju dogmatskog i nekritičkog podržavanja vođa, svjetovnih i duhovnih, ali je krajnje vrijeme da se takve prakse zamijene kulturom poštovanja zakona i ljudskih prava svih njenih stanovnika- zaključuje se u saopštenju.

Grupa NVO: Vlast podstiče kult ličnosti umjesto poštovanja zakona

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti upozoravaju javnost na opasnost od istorijskog revizionizma kroz emocionalnu i simboličku manipulaciju, čiji je najnoviji primjer parastos borcima četničkog pokreta na Krnovu. 
Građani se, kako kažu u saopštenju za javnost, navode na zabludu manipulativnim tehnikama iskrivljavanja činjenica, prećutkivanja istorijskog konteksta i zloupotrebom vjerskih i nacionalnih simbola. 
- Cilj je mitologizacija četničkih snaga kao “nevinih žrtava zločina”, suprotno istorijskim činjenicama da se radilo o oružanoj bici i borcima koji su u njoj stradali ratujući na strani fašističkog i nacističkog okupatora. Posebno osuđujemo institucionalnu podršku ovom procesu poricanja istorije kroz prisustvo državnih funkcionera - poručeno je u saopštenju za javnost.
Saopštenje prenosimo integralno:
Na Krnovu je u nedjelju, 12. oktobra, na lokalitetu Lobanje glave, u organizaciji udruženja “Kosovski božur od Nikšića”, Srpska pravoslavna crkva služila parastos četnicima. Parastosu je prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, što je za osudu s obzirom na to da on predstavlja državu Crnu Goru i da svojim učešćem podržava skupove na kojima se iskrivljeno predstavlja državna istorija i vrijeđaju žrtve fašističkog terora. Na osnovu govora izlagača moglo se zaključiti da su na tom lokalitetu strijeljani nenaoružani mladići, dok je sasvim izostavljeno da se na Krnovu zapravo radilo o oružanoj borbi između partizana (boraca Narodnooslobodilačkog pokreta) i naoružanih četnika Pavla Đurišića, koji su bili u sastavu okupatorskih snaga pod njemačkom komandom.
Služenjem parastosa, prisustvom i obraćanjem visokog državnog funkcionera, nastavljeni su bezočni pokušaji da se manipulacijama javno mnjenje privoli da prihvati rehabilitaciju četničkog pokreta, koji je odgovoran za najsurovije zločine nad civilima i kolaboraciju sa stranim fašističkim i nacističkim okupatorom.
Prilikom služenja parastosa, ciljano su korištene manipulativne retoričke tehnike, prije svega upotreba naglašeno emotivno obojenog jezika. Izrazima kao što su “golobradi mladići, “nevine žrtve”, “ubijeni mladići”, “bez suda i presude”, “pasja groblja”, “grob se ne zna” pokušavao se proizvesti utisak da se radilo o nevinim žrtvama. Emocionalna instrumentalizacija služi da se premosti složenost istorijskih činjenica i da se na građane utiče kroz osjećanja, a ne kroz analitičko sagledavanje činjenica.
Izostavljanje objašnjenja vremena i konteksta relativizuje istorijsku ulogu i odgovornost četnika koji su počinili masovne zločine. Nažalost, i pored podrobno istoriografski dokumentovanih zločina, pobornici ove pogubne ideologije iz vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i danas nastavljaju da podržavaju poraženi četnički projekat i da poriču činjenice. Četnici su vršili zločine i nad Srbima koji su se priključili partizanima ili odbili saradnju sa četnicima – što osporava tvrdnju da su “branili srpski narod”. Ova dimenzija unutaretničkog nasilja je važan dokaz političke, a ne nacionalne motivacije četničkog pokreta. Međutim, fabrikovanjem sentimentalnih mitova negiraju se dobro poznate činjenice.
Scenografija se takođe koristi u manipulativne svrhe. Upotrebom srpskih zastava i vjerskih obilježja (kao što je krst) želi se izjednačiti srpski narod sa četnicima, što je neprihvatljivo i na štetu srpskog naroda, koji je neopravdano identifikovati sa ratnim zločinima koje su počinili četnici.
Prisustvom visokog državnog funkcionera Crne Gore revizionističkom skupu pokušava se u javnosti opravdati neprihvatljivo – prekrajanje sramotne istorije četničkog pokreta. Istovremeno, crkva i religija se zloupotrebljavaju kao moralni autoriteti za pridobijanje stanovništva za ovaj projekat.
Dakle, kao što u<a href="https://etv.me/drustvo/antifasisti-cetinja-o-metodijevim-i-mandicevim-izjavama-na-krnovu-svjesno-prekrajaju-istoriju-za-cetnike-bila-cast-ratovati-uz-njemce-i-italijane"> saopštenju navode Antifašisti Cetinja</a>: četnici Pavla Đurišića i Osmi „gvozdeni puk”, borili su se rame uz rame sa zloglasnom SS divizijom „Princ Eugen“, istom onom koja je samo desetak dana ranije počinila masakr u Velici, a godinu prije toga opustošila Pivu. Na Krnovu su ti isti četnici pomagali nacistima da ponovo prodru u Pivu. Navedene činjenice dokumentovane su kako u partizanskim, tako i u četničkim i njemačkim dokumentima i izvorima i dostupni su u arhivima i zbornicima dokumenata.
Iako je Skupština Crne Gore prije tri godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici, kojom je taj zločin osudila, danas predsjednik Skupštine traži da se za neke od njegovih počinilaca podigne spomen-obilježje, “hram”. Napori da se javno pamćenje na ovaj način nasilno preoblikuje mogući su samo zahvaljujući tome što svi koalicioni partneri koji konstituišu Vladu (uključujući PES, Demokrate, Bošnjačku stranku i albanske partije) ostaju nijemi na već podignuta revizionistička spomen-obilježja, kao i na zahtjeve da se podignu nova.
Ponavljamo najoštrije protivljenje nastojanjima da se 80 godina nakon Drugog svjetskog rata podižu spomenici za izgubljene četničke bitke i poražene ideje o etnički čistim teritorijama. Četnički pokret nikada, pa čak ni prema pristrasnim interpretacijama njegovih pobornika, nije imao za cilj slobodu i ravnopravnost svih građana i građanki Jugoslavije već dominaciju jedne etničke grupe nad svima ostalima. Zbog toga je javno veličanje njihovih vođa apsolutno neprihvatljivo. Antifašizam je univerzalistički koncept, oslobođen etničke isključivosti, dok je četnička ideologija promovisala notorno etničko čišćenje, što je zabilježeno i u zvaničnim programskim dokumentima četnika (npr. “Homogena Srbija” Stevana Moljevića).
Četnički zločini nisu bili incidenti, već dio planirane politike, dokumentovane u četničkim direktivama koje pozivaju na istrebljenje “nepravoslavnog” stanovništva. Uz to, četnici su u više navrata sarađivali s okupatorima – nacistima i fašistima – protiv partizanskih snaga, čime su izdali ideju otpora i slobode i zbog čega je neophodno jasno i odlučno odbiti sve pokušaje njihovog javnog glorifikovanja.
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje (CEMI)
Olivera Nikolić, Institut za medije
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Ivana Vojvodić, Juventas
Aida Perović, PRIMA
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Staša Baštrica, KVIR Montenegro
Ana Dedivanović, Stana
Slavica Striković, Ženska Akcija
Almedina Dodić, Eduko Plus
Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktiviskinja
Aleksandar Saša Zeković, građanski aktivista
Sabina Talović, građanska aktivistkinja

Grupa NVO i građanski aktivisti o parastosu borcima četničkog pokreta na Krnovu: Zloupotreba emocija u službi istorijskog revizionizma

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje najoštrije su osudile odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da bez ikakvog pravnog osnova pojedinim medijima uskrati prisustvo konferenciji za medije u Vili Gorica na kojoj će uz ministra govoriti i njegov kolega iz Slovenije Borut Sajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Najoštrije osuđujemo odluku ministra odbrane, Dragana Krapovića, da bez ikakvog pravnog osnova uskrati prisustvo pojedinim medijima – Anteni M, portalu Analitika, TVE i portalu ETV - na konferenciji za medije Ministarstva odbrane - navedeno je u saopštenju za medije.
Podsjećaju da Zakon o medijima, član 38 stav 1, jasno propisuje da se novinaru ne može odbiti akreditacija za događaje koje organizuju subjekti javnog sektora ili drugi subjekti kada se očekuje prisustvo medija. Time je, upozoravaju NVO i aktivistkinje, ministar direktno prekršio zakon i obaveze institucije koju vodi.
- Takva praksa predstavlja oblik diskriminacije medija i grubo kršenje Ustava Crne Gore, koji garantuje slobodu izražavanja, slobodu štampe i pravo javnosti na pristup informacijama. Uz to, uskraćivanje pristupa samo određenim redakcijama suprotno je i međunarodnim standardima zaštite slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da je Vlada Crne Gore dužna da obezbijedi jednak tretman svim novinarima i medijima, bez obzira na njihovu uređivačku politiku.
Zato su pozvali Krapovića da promijeni svoju odluku, a ministarku kulture i medija da jasno stane u odbranu novinara i medija čiji se rad ograničava od strane vlasti.
- O ovom slučaju ćemo obavijestiti i međunarodne organizacije koje prate stanje slobode medija u Crnoj Gori - poručeno je u saopštenju.
Potpisnici saopštenja:
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CžP)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Goran Đurović, Media Centar
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja

Grupa NVO i građanske aktivistkinje: Vlada dužna da obezbijedi jednak tretman svim novinarima, Krapović da promijeni odluku

Nevladine organizacije i građanski aktivisti pozdravili su odluku Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” da ukloni ime Radovana Karadžića, ratnog zločinca osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, sa spiska dobitnika nagrade dostupnog na zvaničnom sajtu i poručili da je to prvi korak ka ispravljanju greške iz 1993. godine, kada mu je ova nagrada dodijeljena, u jeku rata.
&nbsp;- Podsjećamo da smo 26. juna uputili inicijativu ovoj ustanovi da se Karadžiću oduzme nagrada za poeziju “Risto Ratković”, dodijeljena ratne 1993. godine. Dočekom od strane &nbsp;tadašnjeg rukovodstva u Crnoj Gori faktički mu je pružena političku legitimaciju za ulogu u ratu u Bosni i Hercegovini- podsjetili su u &nbsp;ime nevladinih organizacija i građaskih aktivista Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”, Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja i Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Oni su iskazali žaljenje što Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije” u prvom odgovoru njihovu inicijativu nije prepoznala kao svoju odgovornost i što nije donijela odluku o povlačenju nagrade prije 11. jula, odnosno obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, već da je tek nakon drugog pisma, u kojem su ukazali da ime Karadžića i dalje stoji na spisku laureata, uslijedila odluka da se njegovo ime ukloni, i to bez javne komunikacije.
- Ipak, i ovakav potez smatramo važnim, jer predstavlja prvi simbolički korak ka ispravljanju greške iz 1993. godine, koja je narušila reputaciju nagrade, ime pisca Rista Ratkovića i obraz Bijelog Polja, grada koji je i u najtežim vremenima bio primjer solidarnosti i poštovanja različitosti- poručili su iz više NVO.
Ističu &nbsp;pohvalnim, imajući u vidu ukupni kontekst, &nbsp;i stav predsjednika Savjeta JU "Ratkovićeve večeri poezije" da ovaj proces treba biti i formalno-pravno zaokružen, te očekuju da se što prije to zaista izvede do kraja.
- Veoma je važno da se pošalje poruka na svim nivoima da se kultura ne može stavljati u službu zločina. Takođe, budući da 55. Ratkovićeve večeri poezije počinju 3. septembra, pozivamo sve da posjete Bijelo Polje i isprate nešto od zanimljivog trodnevnog programa- poručili su iz civilnog sektora.

Civilni sektor: Brisanje Karadžićevog imena- poruka da se kultura ne može stavljati u službu zločina

Nevladine organizacije i građanski aktivisti snažno su osudili postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana - ratnom zločincu, četničkom vojvodi, saradniku nacista i savezniku ustaša, kojeg je odlikovao i sam Adolf Hitler.
- Takav čin nije samo revizionizam - to je otvoreno slavljenje zla. Ovaj sramotan pokušaj da se ubijanje, klanje, silovanje i etničko čišćenje pretvori u opravdano djelo, a da se zločinac uzdigne kao heroj neće uspjeti da izbriše činjenice koje svi znamo. Spomenik zločincu je spomenik mržnji prema drugima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje grupa NVO i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović.
Podsjećaju da je Pavle Đurišić ostao upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom sjevera Crne Gore, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela. 
- Podizanje spomenika takvom čovjeku ne predstavlja čin sjećanja, već otvoreno slavljenje fašističke ideologije i brutalnih zločina koji su se dogodili u ime etničke i vjerske mržnje, a samim tim i najdublje moguće moralno posrnuće Crne Gore - naglašeno je u saopštenju, 
Ovim se, kako dodaju, ne vrijeđaju samo žrtve i njihove porodice, već se direktno podriva građanski i antifašistički karakter savremene Crne Gore, zasnovane na tekovinama 13. jula i borbi protiv fašizma. 
- Slaviti čovjeka odgovornog za masovne zločine znači slaviti mržnju, normalizovati zločine i poništiti vrijednosti na kojima počiva crnogorsko društvo - čojstvo, junaštvo i borbu za slobodu - ističe se u saopštenju.
Grupa NVO i građanske aktivistkinje pozvali su Ministarstvo kulture i medija da hitno preduzmu mjere za uklanjanje ovog nezakonito postavljenog spomenika i da javno, jasno i nedvosmisleno osude ovakav čin. Takođe, pozvali su Vrhovno državno tužilaštvo da prekine sa politikom ignorisanja ovakvih slučajeva slavljenja mržnje.
- Stav Vrhovnog državnog tužilaštva da dosadašnje slavljenje Pavla Đurišića kao heroja i junaka ne predstavlja govor mržnje je moglo samo da ohrabri postavljanje spomenika - navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju i da su još 20. maja 2025. godine sedam nevladinih organizacija zvanično upozorile Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića na sve učestalije javno veličanje Pavla Đurišića i četničkog pokreta. 
- Tada smo jasno ukazali da takvo djelovanje produbljuje podjele u društvu, podstiče govor mržnje, ruši antifašističke temelje Crne Gore, i rehabilituje ideologiju odgovornu za masovne zločine. Ukazali smo da javno veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori, a naročito Pavla Đurišića, koji je predvodio etničko čišćenje masovnim ubistvima civila na prostoru Bijelog Polja i Pljevalja, Foče i Čajniča, predstavlja govor mržnje u smislu člana 9a i člana 34a Zakona o zabrani diskriminacije, i da njegovo slavljenje neminovno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i građanima islamske vjeroispovijesti. Takvo ponašanje, prema Krivičnom zakoniku (član 370 stav 1), predstavlja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina - dodali su u saopštenju.
Nažalost, podsjećaju da institucionalne reakcije nije bilo. 
- Atmosfera nekažnjivosti i nedjelovanja institucija, koju godinama posmatramo, direktno je doprinijela tome da se danas u Crnoj Gori, u 21. vijeku, diže spomenik čovjeku koji je simbol kolaboracije sa nacistima i ustašama. Punu odgovornost za to nosi i aktuelna vlast u Beranama, parlamentarna većina i Vlada Crne Gore, koje su svojim ćutanjem, relativizacijom i političkim kalkulacijama otvorile prostor za povampirenje ideologija koje prijete da ugroze samu supstancu građanske, demokratske i evropske Crne Gore - zaključeno je saopštenju.
Potpisnici saopštenja:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore HIPMONT
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinje
Demir Ličina, Udruženje Štrpci - Protiv zaborava
Velija Murić, Crnogorski komititet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP)
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja

Grupa NVO i građanske aktivistkinje: Hitno ukloniti nezakoniti spomenik Pavlu Đurišiću, to je otvoreno slavljenje zla

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje, koji su uputili JU „Ratkovićeve večeri poezije“ inicijativu za oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, izražavaju razočarenje što ova institucija nije pokazala spremnost da što prije postupi po inicijativi, iako je jasno da je smatraju nespornom, što, kako dodaju, pozdravljaju.&nbsp;
- Naime, u odgovoru JU „Ratkovićeve večeri poezije“, između ostalog, stoji: “u ovom slučaju ne govorimo o spornoj interpretaciji istorijskih događaja, već o osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge teške zločine”, te da ta činjenica “dodatno obavezuje (našu) ustanovu da jasno iskaže stav i distancu, bez prostora za relativizaciju ili neutralnost” - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
No, kako dodaju, brine što argumentacija kojom se pravda nepostupanje nije utemeljena na činjenicama.&nbsp;
- Nagrada ima višedecenijski kontinuitet i ni pravno ni suštinski se ne može odvojiti današnja manifestacija od one koja je postojala prije 1993. godine. Dodatno, ove godine se organizuju 55, a ne 13. Ratkovićeve večeri poezije, što potvrđuje kontinuitet nagrade. Na zvaničnoj stranici JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i dalje su dostupna imena svih prethodnih dobitnika, uključujući i Radovana Karadžića - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Pravni kontinuitet, kako kažu, jasno potvrđuju i dva akta Opštine Bijelo Polje, dostupna na sajtu opština, koja precizno utvrđuju da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ pravni sljedbenik prethodne manifestacije.
- Tako se u Obrazloženju Odluke o osnivanju JU Ratkovićeve večeri poezije navodi da je „potrebno pristupiti reorganizaciji manifestacije Ratkovićeve večeri poezije, u duhu odredaba Zakona o kulturi, i osnovati javnu ustanovu koja ima svojstvo pravnog lica i pravni je sljedbenik postojeće manifestacije od posebnog značaja“. U Elaboratu o osnivanju JU „Ratkovićeve večeri poezije“ dodatno se potvrđuje ovo nedvosmisleno određenje. „U tom kontekstu potrebno je da opština Bijelo polje donese odluku o organizovanju Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, koja bi imala svojstvo pravnog lica i bila pravni nasljednik postojeće manifestacije“, stoji u tom dokumentu - a navode u saopštenju grupa NVO i građanski aktivisti.&nbsp;
Ovo znači, kako ističu, da JU „Ratkovićeve večeri poezije“ preuzima sve pravne obaveze i prava vezane za manifestaciju, uključujući i kontinuitet dodjele nagrada, pa je time i jedini relevantni subjekt za donošenje odluke o eventualnom oduzimanju nagrade.
- Uočavamo i da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. To je, nažalost, i simbolična potvrda da su podržavaoci ratnohušačke politike ponovo na mjestima odlučivanja i oblikovanja vrijednosti ovog društva. Zbog toga je neophodno pokazati da postoji i Crna Gora koja se s tim ne miri. Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture, grada Bijelog Polja i imena Rista Ratkovića. Ova mrlja mora biti uklonjena sa lica grada, umjetnika i države - naglasili su oni.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, da praksa povlačenja nagrada kontroverznim ličnostima postoji u svijetu.&nbsp;
- Na primjer, njemački pjesnik i dramaturg Hans Jost, blizak saradnik nacista, ostao je, nakon suđenja, bez svih književnih nagrada stečenih za vrijeme nacističkog režima. Primjeri postoje i u 21. vijeku - Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu oduzeta je 2019. godine Hešu Kestinu zbog islamofobnih komentara - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju i JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku, uzimajući u obzir izloženu argumentaciju zasnovanu na odredbama i usmjerenju osnivača ove institucije, Opštine Bijelo Polje, kao i relevantnim odredbama osnivačkih akata i Zakona o kulturi.
- Nadamo se da ćemo 11. jul, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, dočekati u Crnoj Gori koja se odgovorno nosi sa svojom prošlošću i ne dozvoljava nikakva priznanja osuđenima za genocid. To bi bio značajan korak i za region i pokazatelj da postoji otpor prema politikama koje su dovele do genocida - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nevladine-organizacije