Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Crna Gora se suočava sa sistemskom blokadom u popunjavanju ključnih institucionalnih pozicija, što Evropska komisija u najnovijem izvještaju iz novembra 2025. prepoznaje kao jedno od centralnih pitanja vladavine prava. Kriza u Ustavnom sudu, izazvana penzionisanjem jedne sutkinje, kako tvrdi opozicija, a Venecijanska komisija na neki način potvrđuje, mimo ustavne procedure, otvorila je duboku raspravu o poštovanju nezavisnosti sudstva i granica političkog uticaja. Istovremeno, proces izbora novog sudije traje, uz jasnu preporuku Brisela da se donese poseban zakon koji bi definisao radnopravni status sudija, uključujući kriterijume za razrješenja i penzionisanje. U javnosti se sve češće govori o partijskoj trgovini prilikom imenovanja u institucijama, a građani sve otvorenije ukazuju da se mjesta namijenjena stručnjacima dijele po političkom ključu. Svjedočili smo tome i juče prilikom izbora petog senatora Državne revizorske institucije, kada je, makar po tvrdnjama opozicije, politička računica ponovo prevagnula nad profesionalnim kriterijumima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4" data-rendition-name="original" width="1051" height="595" loading="lazy" alt="Nevenka Vuksanović"><figcaption>Nevenka Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kaže da izvještaj Evropske komisije potvrđuje da je Crna Gora ponovo prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u regionu, što je važna poruka o kredibilitetu našeg evropskog puta. – Taj napredak treba pozdraviti, jer pokazuje da postoje institucionalni kapacitet i znanje da se sprovedu reforme. Ipak, izvještaj jasno upozorava da bez hitnog popunjavanja ključnih institucija taj napredak ostaje ranjiv. Kadrovske blokade u sudstvu i drugim institucijama nisu samo "lokalni problem", već se radi o simptomu šireg sistema – rekla je Vuksanović za "Dan". Ona smatra da često izostaje spremnost da se nezavisne institucije stave iznad partijskih interesa. – Vjerujem da je članstvo u EU dostižno u bliskoj budućnosti, ali samo ako pokažemo da su vladavina prava i depolitizacija institucija naša stvarna opredjeljenja. Sudski savjet, koji i dalje radi u krnjem sastavu, ostaje simbol strukturne slabosti sistema. Evropska komisija insistira da se kroz ustavne izmjene smanji politički uticaj, posebno ulogom ministra pravde kao ex officio člana, te da se poveća broj članova biranih iz redova samih sudija. Odsustvo jednog člana i kašnjenja u izborima dodatno su istakli problem nedostatka kapaciteta i političke volje da se osigura stabilnost u sudskoj vlasti. Komisija upozorava da transparentnost u odlučivanju i objavljivanju obrazloženja o izborima i unapređenjima mora postati obavezna praksa – ističe Vuksanović. <h2>Blokade Skupštine podrivaju evropski put</h2> U opštoj ocjeni, Evropska komisija poručuje da Crna Gora mora osigurati pravovremeno, transparentno i na zaslugama bazirano popunjavanje svih ključnih pozicija u pravosuđu, tužilaštvu i regulatornim tijelima. Naglašavaju da blokade u Skupštini ne smiju postati trajni obrazac političkog ponašanja, jer direktno podrivaju kredibilitet institucija i evropski put države. U trenutku kada Brisel Crnu Goru vidi kao najdalje odmaklog kandidata, unutrašnja institucionalna nepopunjenost postaje njena najveća slabost. Slična situacija bilježi se i u Tužilačkom savjetu, gdje dva mjesta još nijesu popunjena. Evropska komisija traži trajno ustavno rješenje kojim bi se spriječile blokade i jasno uredio način izbora članova Savjeta. Iako je broj tužilaca povećan, mreža tužilaštva i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Problem imenovanja i dalje je politički osjetljiv, a Komisija ga označava kao jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti. Agencija za sprečavanje korupcije, suočena s istekom mandata rukovodstvu i višemjesečnim vakuumom, ilustruje šire institucionalno zagušenje. Komisija bilježi da kašnjenje u imenovanju novog rukovodstva ozbiljno utiče na efikasnost borbe protiv korupcije i traži dosljedno sprovođenje preporuka GRECO-a kroz novi zakon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6" data-rendition-name="original" width="738" height="551" loading="lazy" alt="Andrea Popović"></figure>  Ni medijski sektor nije izuzet. Evropska komisija konstatuje kašnjenja u imenovanju članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što direktno usporava primjenu novog medijskog zakonodavstva. Ukazuju na potrebu depolitizacije i transparentnog izbora članova, kao uslova za profesionalno funkcionisanje Javnog servisa i regulatora. Popović: Koče nas problemi koje samo mi možemo riješiti Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije pokazuje da Crna Gora ponovo hvata korak na evropskom putu, ali i da nas najviše koče problemi koje samo mi možemo riješiti, kazala je za "Dan" Andrea Popović, izvršna direktorica Mreže za evropske politike (MASTER). – Ključne institucije moraju biti funkcionalne, ne zbog Brisela, već zbog građana koji zaslužuju pravdu koja ne čeka i sistem koji radi za njih. Ustavni sud, Tužilački savjet i nezavisna tijela nisu tehničko pitanje, već pitanje povjerenja u državu. Evropske reforme nijesu tu da zadovoljimo formu, već da promijenimo suštinu – da Crna Gora postane društvo u kojem institucije štite građane, a ne interese partija i moćnika – istakla je Popović. Posebno mjesto u izvještaju zauzima pojam merit system, na kojem Evropska komisija snažno insistira. Taj sistem, kako se naglašavaju, podrazumijeva da napredovanje, imenovanja i unapređenja u pravosuđu, tužilaštvu i upravnim strukturama moraju biti zasnovani isključivo na stručnim kompetencijama, profesionalnom učinku i integritetu kandidata, a ne na političkoj pripadnosti ili ličnim vezama. Merit system predstavlja ključnu garanciju institucionalne nezavisnosti, jer eliminiše mogućnost da kadrovska rješenja zavise od trenutne političke većine. Evropska komisija u tom kontekstu upozorava da postojeća praksa imenovanja često nije praćena jasnim obrazloženjima, javnim konkursima ili transparentnim kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet odluka. Uspostavljanje potpuno funkcionalnog merit system-a, kako se ističu, odrediće ne samo kredibilitet pravosudnih institucija, već i ukupni tempo pregovora sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24.

1250x600

Trgovina foteljama pretvara institucije u partijske tabore

Iako najnapredniji kandidat za članstvo, Crna Gora usporava u dva najvažnija poglavlja na putu ka člastvu u Evropskoj uniji - 23 i 24. Evropska komisija u Izvještaju je zabilježila i napade javnih ličnosti, prije svega predstavnika političkih partija na slobodu medija i angažman civilnog društva u Crnoj Gori. Sagovornici Televizije E kažu da su Crnoj Gori, umjesto formalnih, potrebne suštinske reforme.
<h2>Zadovoljstvo i oprez</h2>
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da to što je EK konstatovala trud u određenim pregovaračkim poglavljima, ne znači da je Crna Gora pokazala spremnost u svim ili da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. 
- Biće da se negdje balansira između tehničke spremnosti, da mi tehnički zatvorimo sva poglavlja, a sa druge strane politička spremnost i volja koja je dvojaka – volja naših političkih aktera, naših institucija, a sa druge strane politička spremnost Evropske unije - rekla je Vuksanović za TV E.
Evidentno je, ističe ona, da je ono u čemu će se mjeriti postignuće poglavlja 23 i 24. 
- I mi negdje jesmo dobili tezu da je Crna Gora u prethodnom izvještaju bila bolja, ali da je generalno pokazala spremnost. Suština je da se napredak u tim poglavljima ne mjere brojem zakona koje ćete donijeti, već stvarnim rezultatima - poručila je Vuksanović.
Iz vladajućih partija ne kriju zadovoljstvo povodom pozitivnih ocjena Evropske komisije. Svjesni su, kažu, i izazova.
- U suštini izvještaj je pozitivan, Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Sasvim je normalno da nijesmo sve uspjeli da uradimo, to ne treba kriti od građana, ali svakako kao odgovorna vlast treba što prije da krenemo u rješavanje tih problema - ocijenio je za TV E poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović.
<h2>Evidentiran pritisak političara na medije i novinare</h2>
Stvarne rezultate Brisel očekuje i kada je riječ o suzbijanju verbalnih napada ka novinarima i civilnom sektoru, a koji dolaze od predstavnika političkih partija, a često i zvaničnika iz sektora bezbjednosti i odbrane. 
- Veoma je važno da se ovo dogodilo. Dakle, da u Izvještaju EK imamo evidentiran pritisak političara na medije i novinare, posebno na grupu medija kojoj pripadamo i vi i mi. Dakle, iz Izvještaja jasno čitamo na koga se to precizno odnosi. EK očigledno skreće pažnju poslanicima, funkcionerima, ministrima jedne partije, konkretno Demokratske Crne Gore, da su takvi pritisci i takve prozivke na račun medija neprihvatljive - kazala je za TV E Danica Nikolić, urednica M portala.
U izvještaju se navodi da su potrebni jači mehanizmi zaštite istraživačkog novinarstva i civilnog društva. To je, smatra Nikolić, svojevrsno ohrabrenje, ali situacija u Crnoj Gori, ukazuje na ozbiljnije pritiske.
- To je oštro upozorenje onima koji su pokušavali da izvrše pritisak na medije, koji su pokušavali tim pritiscima da neke medije, čak i ugase. Ne samo tim pritiscima, nego brojnim tužbama, tzv. slap tužbama i svim onim sto podrazumijeva djelovanje vlasti prema medijima koji im nijesu naklonjeni i koje oni smatraju neprijateljskim, kao što je u slučaju grupe medija, gdje se vlast direktno preko svojih ljudi, preko institucija kojima upravlja, preko SDT- a pokušava osvetiti ili ih na neki način dovesti u poziciju da se bore za opstanak, da budu ugašeni - ocijenila je Nikolić.
<h2>Vanjska politika izazov</h2>
U Izvještaju se konstatuje da korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima, a epilog priče o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u velikoj mjeri uticaće i na poglavlje 27 – koje se odnosi na životnu sredinu. Sagovornici Televizije E kažu i da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku biti izazovno zbog otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
- Geopolitički momenat je veoma bitan. To je ključni razlog zašto je Crna Gora napredovala. Nijesmo mi napredovali što smo odjednom postigli ne znam kakv bum u našim reformama, već je EU morala da svoju najprogresivniju kariku, a to je politika proširenja, održi je živom i da pokaže da ta politika i dalje ima smisla - kazala je Vuksanović.
Takav trenutak, ukazuju sagovornici TV E, Crna Gora mora znati da iskoristi, ističući da samo članstvo nije cilj, već suštinsko prihvatanje vrijednosti i principa na kojima se Evropska unija temelji.

Napredak na papiru, problemi u praksi: Crnoj Gori umjesto formalnih potrebne suštinske reforme

Dogovor političara jedini je kriterijum i uslov za izbor sudija Ustavnog suda, kazala je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović i ocijenila da će se partije dogovoriti o popunjavanju tog suda pod pritiskom evropskih partnera.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je situacija sa izborom sudija Ustavnog suda primjer političke volje, odnosno u crnogorskom slučaju primjer izostanka političke volje da se jedna institucija tog kalibra oslobodi političkog uticaja.
Kako je kazala, namjerno se taj cijeli proces izigrava, blokira i opstruira, sa intencijom da se zadrži određeni politički uticaj nad Ustavnim sudom. 
Vuksanović je rekla da se ne radi o nekim tehničkim preprekama, već je samo u pitanju dogovor koji će poslanici postići.
„To je jedini uslov i jedini kriterijum. Taj dogovor se zasniva na tome da li će oni zadržati, ili imati i osvariti politički uticaj unutar tog suda“, navela je Vuksanović.
Prema njenim riječima, priča o tome da se planira izbori četvoro sudija odjednom pokazuje da je to definicija grabeža političke moći, prije nego stvarno biranja sudije koji treba da odlučuje u interesu građana. 
„Mislim da će to takođe biti ispostavljeno kao zahtjev evropskih partnera i da će se pod direktnim, jakim pritiskom evropskih partnera oni dogovoriti, pa moguće taman u ovakvom odnosu, da to bude zapravo u jednom mahu, a da se podmire interesi svih njih“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li je aktuelna parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da, iako aktuelna parlamentarna većina ima dovoljan broj poslanika da podrži Vladu, daleko od toga da se može govoriti da je to jedna stabilna koalicija, da je u suštini stabilna Vlada.
„To možemo vidjeti i po sve intenzivnijim i sve češćim trzavicama koje postoje unutar te parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Kako je rekla, javnost vrlo jasno vidi neslaganja unutar većine i unutrašnje konflikte, bilo da je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu ili odnos prema medijima.
Vuksanović je kazala da su ti konflikti rješavani na nekim dnevnim rješenjima koja.
„Ali daleko od toga da se tu negdje poklapaju unutrašnja politička stremljenja, ideologije i vrijednosti, a vrlo mogući i ciljevi unutar same parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Prema njenoj ocjeni, u tom smislu ne može se govoriti o tome da Crna Gora ima stabilnu Vladu. 
„Da li ona ima Vladu koja će se održati dovoljno dugo da nas uvede u Evropsku uniju (EU) je drugo pitanje i da li će tu stabilnost Vlade usloviti i zahtijevati od nas EU“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li očekuje rekonstrukciju Vlade ove godine i kako vidi česte najave rekonstrukcije od premijera Milojka Spajića, Vuksanović je odgovorila da takva Spajićeva retorika pokazuje da su otvoreni za neki vid promjena, ali i da on na taj način uslovljava konstituente parlamentarne većine da koriguju svoje ponašanje ili ekscese koje su imali u javnosti.
Kako je navela, rekonstrukcija je postala pravilo od 2020. godine, pa je vrlo izvjesno da će do nje doći. 
„Još jedan razlog zašto do rekonstrukcije mora doći je zato što se ne smiju desiti preuranjeni izbori i barem iz ugla EU ti se izbori ne smiju desiti prije 2027. godine, što znači da jedini manevar koji preostaje jeste rekonstrukcija Vlade“, istakla je Vuksanović.
Ona je naglasila da ne očekuje rekonstrukciju do kraja godine, ali da je nezahvalno baviti se takvim prognozoma jer su aktuelna parlamentarna većina i Vlada nepredvidivi.
„Procjenjujem da do kraja ove godine ipak takva vrsta rekonstrukcije neće doći, možda u januaru ili februaru, početkom naredne godine, iz prostog razloga što vjerujem da bi trebalo fokus da bude i nadam se da će biti na zatvaranju određenih poglavlja i na rješavanju određenih reformi i reformskih pitanja koji treba da budu prioritet“, kazala je Vuksanović.
Upitana kako se takav odnos partija unutar parlamentarna većine, situacija sa Ustavnim sudom i izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može odraziti na evropski put, ona je odgovorila da je nerealno govoriti o ubrzavanju pregovora, ali da je optimistična da će se zbog pritiska evropskih partnera Crna Gora pogurati u narednu razvojnu fazu.
 
Vuksanović je dodala da je vrlo zabrinuta da društveno politička dešavanja na prostoru Crne Gore ometaju ono što bi trebalo da bude prioritet svih političara u ovom periodu, kako bi država mogla da pređe u narednu fazu pregovora.
„Sve ove stvari koje su maltene dnevne na našem repertoaru, zapravo usporavaju ulazak Crne Gore u EU“, rekla je Vuksanović.
Kako je kazala, optimistična je zato što smatra da će partneri reći šta treba da se uradi.
„Ne kažem da naše institucije ne rade svoj dio posla. Ima jako puno stvari koje naše institucije, od Ministarstva evropskih poslova pa na dalje, ispunjavaju, ali ne mislim da je to dovoljno“, naglasila je Vuksanović.
Ona je istakla da nije dovoljno ni samo da se pokaže otresita politička volja, pogotovo kada je je ta volja vrlo često deklarativne, ali ne i suštinske prirode. 
Upitana da prokomentariše odluku da se uskrati prisustvo na konferenciji za novinare ministra odbrane Dragana Krapovića pojedinim medijima, Vuksanović je kazala da je to pogrešan čin, koji predstavlja direktan napad na medijsku slobodu u Crnoj Gori i jedan vid kontrole medijskog prostora.
Ona je rekla da je sreća da takav čin nije naišao na podršku drugih političkih subjekata.
„Bez obzira na to, to jeste alarm onoga što bi moglo da nas čeka u narednom periodu i nešto protiv čega se svi moramo boriti“, kazala je Vuksanović.
Ona je dodala da se nada da to neće rezultati samo verbalnom opomenom Spajića Krapoviću, „nego i nekim drugim vidom kazne za takvu vrstu selektivnog odobravanja i direktnog uticanja na pristupe informacijama“.
Vuksanović je istakla da se i u drugim državama sloboda medija sve više sužava, navodeći američki primjer, gdje su ukinute vrlo gledane prodemokratske programe.
Kako je rekla, to se već prenosi na evropsko tlo, ali ne misli da je Crna Gora došla do toga da se takvo postupanje prenosi i na crnogorske političare.

Vuksanović: Dogovor političara jedini kriterijum za izbor sudija Ustavnog suda

Iako su saglasnošću od 68 poslanika opozicije i većine usvojene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi, direktorica NVO CEDEM Nevenka Vuksanović smatra da će to biti samo neke kozmetičke izmjene, a da suštinski problem ostaje.
Vuksanović u izjavi za RTNK ističe da je bilo bolje raditi na Zakonu o prebivalištu.
- Bez tih suštinskih promjena, ovo je samo mali dio koji će donekle poboljšati i unaprijediti naš izborni sistem, ali daleko od toga da će riješiti ključne probleme i tačke našeg izbornog sistema - istakla je Vuksanović.
Na ovaj način stvoriće se i određeni benefiti za građane. Vuksanović je mišljenja da će izbori u jednom danu omogućiti i veću izlaznost kao i da će u najvećoj mjeri uticati na apstinente.
- Smanjiće se prelijetanje birača iz jednog u drugi birački spisak, ali neće u potpunosti riješiti taj problem. Taj problem bi mogle da riješe izmjene Zakona o prebivalištu - stava je Vuksanović.
2027. uz lokalne biće održani i redovni parlamentarni izbori. U toj situaciji na lokalnom nivou održavaće se izborna trka za državni nivo. Vuksanović nije sigurna koliko je to dobro za lokalne zajednice.
Da li će sve biti spremno za objedinjene izbore i kako će to izgledati ostaje da vidimo. Ono što bi trebalo dodatno da se mijenja, prema riječima Vuksanović, je to da preovlada interes građana, a ne partija.

Vuksanović: Izmjene Zakona o prebivalištu spriječile bi "prelijetanje" birača

U Crnoj Gori u prosjeku na oko 1.000 stanovnika postoji jedna partija. Dok se u nekim državama partije stvaraju tek povremeno, kod nas je to, izgleda, postao sezonski trend – pa tako imamo preko pedeset aktivnih političkih partija.&nbsp;
Dok se građani pitaju kako zakrpiti kućni budžet, država je odlučila da poveća partijski – i to sa 0,5 na 0,8 odsto – odnosno iz državnog i lokalnih budžeta za političke partije oko 15,7 miliona eura.&nbsp;
Iz NVO sektora poručuju da je sistem prezasićen i da nije jasno koliko je opravdano ovoliko izdvajanje.
Veliki broj političkih subjekata na relativno mali broj građana dovodi do prezasićenog izbornog sistema, znatno povećanje apstinenata među biračima. Čest je slučaj da se pri svakom izbornom ciklusu neke partije i njihovi stavovi mijenjaju, a nakon izbora teži se koalicijama.
Sve više je očigledan interes partija, a ne građana, smatra Nevenka Vuksanović, direktorica NVO CEDEM, što za jedno demokratsko društvo nije dobro.
- I prethodno je cifra bila velika, a sada je zbilja nezaslužen namet za građane. Mislim da je neopravdano da se toliki procenat slije u finansiranje partija i da postoje daleko urgentnije stvari u koje treba usmjeriti taj novac. Crna Gora se time kotira u red najskupljih izbornih sistema, a daleko od toga da naš standard to može da podrži i opravda takvo izdavanje - rekla je Vuksanović.

U Crnoj Gori više od 50 partija i 15,7 miliona razloga za brigu

Na dnevnom redu Skupštine naći će se nekoliko zakonskih rješenja koja u budućnosti mogu biti sporna po više osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mišljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvršna direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno krše preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutrašnjim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rješenjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, narušavaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces donošenja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rješenja.
Da se vladajuće partije deklarišu kao vrlo proevropske, ali da se ponašaju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kršeći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
- Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono što vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija. Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podršku EU, ali i ta podrška ima svoje limite, što znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su prošli proceduru kako su prošli, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kršimo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama - kazala je Vuksanović za Dan.
Kako ističe, vladajuća većina je u više navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rješenja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skupštini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidimo neke šablonske mehanizme postupanja od strane vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija - navodi Vuksanović.
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
- U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno krše obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava - zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje pomenutih zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog društva.
- Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku društvenog dijaloga i da poštuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i naglašenu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vrši `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao što je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u narušava pravo privatnosti, zaštita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. - kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rješenja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, a koji imaju punu podršku skupštinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

Srž problema je anticiganizam, koji je najprihvatljiviji oblik diskriminacije u crnogorskom društvu. Anticiganizam se posmatra kao pitanje koje se podrazumijeva, ali ne pitanje koje treba da se rješava - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma.
Ovaj dan, koji se obilježava 8. aprila, ujedno je i dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemu sa kojika se Romi suočavaju.
Država Crna Gora se u prethodne dvije, tri decenije, kaže Vuksanović, definitivno inkluzivnije bavila pitanjem romske i egipćanske zajednice i postavila neke zakonske temelje.
- Država je donosila strateška dokumenta koja su usmjeravala kako energiju, tako i budžet u realizaciju određenih aktivnosti i projekata koji su nesumnjivo doprinijeli napretku ove zajednice. To su u pitanju mali, ali vrlo značajni pomaci. Na lokalnom nivou bi još dosta toga moglo biti urađeno. Ta konekcija između opštinskih napora i nalora državnih nije u potpunom skladu i u narednom periodu valjalo bi da opštine imaju mnogo bolju energiju i napor usmjerenu ka konkretnim projektima - poručila je Vuksanović.
Smatra da smo donekle tolerantniji kao društvo.
- Istraživanje CEDEM-a o etničkoj distanci od prošle godine, a biće realizovano i ove godine u maju, ipak pokazuje da se etnička distanca u našem društvu smanjuje i smanjuje se i prema ovoj zajednici, ali se mora konstatovati da je ona i dalje u najvećem procentu prema egipćanskoj i romskoj zajednici i iznosi oko nekih 40 odsto. Mi smo i dalje kao društvo na poziciji da ne bismo da imamo supružnika iz ove zajednice, da ne bismo nužno da ih imamo u komšiluku, da imamo prijateljske i kumovske odnose, tu vrstu otvorenosti mi nemamo - ističe Vuksanović.&nbsp;
Kad se govori o napretku romske i egipćanske zajednice tu je, kako navodi, nekoliko parametara koje treba pratiti, uključujući zdravstvo.
- Diskriminacija, odnos etničke distance i nešto što se zove anticiganizam, što je evropski strateški okvir uveo u svoje članove, a na svu sreću onda je uvela i Crna Gora, je oblik duboko ukorijenjene predrasude po difoltu prema romskoj i egipćanskoj zajednici. Prati se i pitanje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, parametri siromaštva koji su i dalje najveći u ovoj zajednici, pravnog statusa, socijalne, zdravstvene zaštite i prava djece, pitanje prosjačenja koje je i dalje aktuelno - precizirala je Vuksanović.&nbsp;
U svim ovim segmentima je, kako dodaje, donekle došlo do pomaka u nekim oblastima mnogo više nego li u drugim.
- Možemo da se pohvalimo da obrazovanje definitivno uključuje mnogo više romske i egipćanske djece nego prije deset godina. Donekle se smanjila stopa dječjih brakova, ali je to pitanje i dalje visoko na agendi. Stopa zapošljavanja je donekle veća, ali to ne znači da smo mi došli blizu iskorjenjivanja ovih problema - istakla je Vuksanović.
Raznim projektima i djelovanjem državnih institucija u prethodnih nekoliko decenija, djelovanjem izrazito jakog civilnog sektora, posebno onih organizacija pod vodstvom ljudi koji su iz romske i egipćanske zajednice, napravio se pomak i dosta se toga pomjerilo.
- Prvenstveno se postavilo kao pitanje šta je anticiganizam. To se uvuklo kako u škole, tako u sudstvo i tužilaštvo, a to su sve važne institucije koje treba da budu prve instance u rasvjetljavanju situacija govora mržnje, oblika nasilja, pa vršnjačkog nasilja unutar škole, ali u najširem smislu to je definitivno pitanje pravovaljane inkluzije, koja neće ići ka asimilaciji, već će ići ka tome da se napravi valjana inkluzija romskog i egipćanskog društva. Da li je to u potpunosti moguće ukoliko mi nemamo romski jezik u školama, što je dodatno pitanje, ali smo definitivno kao društvo napravili korak naprijed - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Anticiganizam srž problema, posmatra se kao pitanje koje se podrazumijeva, a ne koje treba da se rješava

Reforma izbornog zakonodavstva ključni je test spremnosti Crne Gore da prihvati i ispuni evropske standarde, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je sprovođenje izborne reforme obaveza Crne Gore i ocijenila da će tu Evropska unija (EU) odigrati centralnu ulugu i „pogurati nas u narednu fazu razvoja“.
Upitana kako vidi najavu Pokreta Evropa sad (PES) da će tražiti drugi model funkcionisanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko opozicija nastavi da bojkotuje rad tog tijela, ona je rekla da je apsolutno saglasna sa stavom koji opozicija ispoljava – da će onda šanse za saradnju biti još manje.
- To je logično, to onda nije dijalog koji parlamentarna većina pokušava da uspostavi sa opozicijom, nego izigravanje postojećih pravila - navela je Vuksanović, ocjenjujući da to nije pametno rješenje.
Ona je kazala da pretpostavlja da će PES od EU dobiti savjet da se time ne bavi.
- Predstavnici EU su rekli da Crna Gora, u ovom momentu, nipošto ne smije dozvoliti bilo kakav vid stagnacije na pitanjima koja su važna u pretpristupnom periodu - dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izborna reforma nije novo, već staro pitanje.
- Koje se svakim novim političkim obrtom započne time da se formira odbor za izbornu reformu, ali da u svom sazivu taj odbor zapravo nema gotovo nikakvu učinkovitost - navela je Vuksanović.
Izborna reforma, kako je kazala, podrazumijeva mnogo toga, a opozicija i vlast saglasne su samo oko jednog pitanja, da lokalni izbori budu u jednom danu.
- Oko svega ostalog, mislim čak i oko pitanja otvorenih lista, koje Crna Gora nije dužna da uvede, nemamo apsolutnu saglasnost - rekla je Vuksanović.
Ona je navela da iz EU stižu vrlo jasne poruke – da se saglasnost mora postići.
- Mislim da smo i izvještajem Evropske komisije dobili vrlo jasan signal da od ulaska u EU nema ništa, ukoliko naša politička scena ne realizuje izbornu reformu. Ukoliko ne realizujemo reformu izbornog zakonodavstva, mislim da će to biti crveni signal za EU - kazala je Vuksanović.
Upitana da li postoji politička volja za sprovođenje izborne reforme, ili se partije samo deklarativno zalažu za to, ona je ocijenila da je to odvijek bilo pitanje oko kojeg nije bilo istinske političke volje.
To se, kako je dodala Vuksanović, vidi po tome što nijedan saziv odbora za izbornu reformu nije donio ništa novo, niti išta bolje.
- Mislim da je pritisak sad značajno veći, jer su u ovom momentu svi politički subjekti, bilo parlamentarne većine, bilo opozicije, svjesni da smo pod budnim okom EU i da će oni morati da naprave rezove u svim onim segmentima u kojima se ni jednoj, ni drugoj strani taj rez ne pravi - rekla je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izostanak političke volje nema veze sa tim da li je neko opozicija ili pozicija.
Vuksanović je kazala da bi održavanje izbora u jednom danu bilo zrelo za politički sistem Crne Gore i da bi to predstavljalo korak naprijed, ali da to nije korisno političkim partijama.
S druge strane, kako je navela, uvođenje otvorenih lista smanjilo bi ulogu i važnost partija.
- To bi za građansko usmjerenje Crne Gore bio odličan put naprijed, u smislu demokratičnosti, transparentnosti, kao i učešća građana u demokratskim procesima, ali za same političke partije to nije nužno dobro rješenje - smatra Vuksanović.
Komentarišući predlog EU za konsultovanje Venecijanske komisije u cilju rješavanja političke krize, ona je kazala da je jasno da će, kad dvije strane ne mogu da riješe neki spor, taj spor riješiti treća strana.
- Možda bi u ovom slučaju sveopšteg političkog nesaglasja bilo korisno da probamo involviranjem treće strane. Vidjeli smo i na primjerima lokalnih izbora da politički subjekti na crnogorskoj političkoj sceni, ipak, nijesu u stanju da dođu do dogovora - rekla je Vuksanović.
Ona je ocijenila da samostalno neće doći do dogovora između opozicije i vlasti.
- Opozicija opravdano, sa tačke, kako su oni to normirali, kršenja ustavnih načela, ne želi da pređe preko nečeg što je principijalno njen stav i vrlo legitimno u ovom momentu koristi mehanizam političke opstrukcije, bilo odbora, bilo parlamenta - kazala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, povećan broj sastanaka i posjeta predstavnika EU pokazatelj je nemogućnosti vlasti i opozicije da samostalno dođu do dogovora.
Ona je istakla da bi za građane bilo značajno da se ovo pitanje riješi.
Na pitanje može li se očekivati da manjinske partije napuste izvršnu vlast, imajući u vidu određene izjave lidera tih stranaka, Vuksanović je odgovorila da je mala vjerovatnoća da će se to desiti.
Time bi, kako je dodala, izgubili svoju poziciju u istorijskoj šansi da budu dio vlasti koja će Crnu Goru uvesti u EU.
Vuksanović je kazala da da ne misli da je kriza vlasti realna do 2027. godine.
- Mislim da će se PES i te kako držati svog evropskog ustrojstva, jer je to zadatak koji su oni dobili, a da će probati da „kontrolišu“ Mandića u ovom periodu - rekla je Vuksanović.
Upitana da prokomentariše inicijativu za održavanje bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, ona je navela da je to bilo potrebno i da Crna Gora mora popraviti odnose sa Hrvatskom.
- Jedno poglavlje nije moglo biti zatvoreno upravo zbog loših susjedskih odnosa sa Hrvatskom. Generalno ni sama EU neće blagonaklono gledati na to da susjedski odnosi utiču na politiku proširenja - kazala je Vuksanović.
Susjedski odnosi, kako je dodala, čine dio paketa proširenja, ali ne smiju biti segment koji će na kočiti određenu zemlju da pristupi EU.
- To ne znači da je to naša srećna okolnost i da smo se mi izvukli jer će EU stati na našu stranu - rekla je Vuksanović.
Crna Gora, kako je poručila, mora prestati da narušava odnose sa Hrvatskom.
- Ne mislim da će Hrvatska do te mjere zategnuti odnose – da će negodovati i onemogućavati bilo koji naredni korak Crne Gore na putu ka EU, ali nam to može definitivno značajno otežati - kazala je Vuksanović.
Ona smatra da je izuzetno važno da se otpočne razgovor sa Hrvatskom, kako bi se minimizirala šteta koja je već napravljena.

Vuksanović: Izborna reforma test spremnosti države da prihvati evropske standarde

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nevenka-vuksanovic