Evropska komisija (EK) najavila je da će pokrenuti novu analizu u vezi sa ukidanjem sezonskog pomjeranja vremena, što predstavlja prvi institucionalni korak u toj oblasti još od 2019. godine.
Takva odluka, kako prenosi Slobodna Evropa donijeta na inicijativu poljskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU) i na zahtjev pojedinih država članica za dodatnim razmatranjem tog pitanja i označava ponovno pokretanje procesa koji je do sada bio u zastoju.
U odgovoru na poslaničko pitanje, komesar Apostolos Cicikostas naveo je da EU Komisija aktivno sarađuje sa predsjedavanjima Savjeta i članicama kako bi se procijenili naredni koraci.
- EU Komisija je odlučila da odgovori na poziv jedne države članice da se sprovede dalja analiza ovog pitanja. U skladu s tim, očekuje se pokretanje studije ove godine - naveo je Cicikostas u pisanom odgovoru.
Evropski parlament je 2019. godine usvojio predlog da se prekine sa praksom dvostrukog godišnjeg pomjeranja sata, ali direktiva nije zaživjela jer nije bilo konsenzusa među članicama EU. Jedna od najvećih nedoumica bila je oko pitanja da li trajno ostati na zimskom ili ljetnjem vremenu.
Studija koja će biti sprovedena ove godine trebalo bi da razjasni posledice i izvodljivost ukidanja promjene vremena, a njeni nalazi mogli bi uticati na eventualno obnavljanje zakonodavnog procesa. Preliminarni rezultati se očekuju najranije naredne godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U EU ponovo pokrenut proces o ukidanju sezonskog pomjeranje vremena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je imao "sadržajan i dobar" telefonski razgovor sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o bilateralnoj saradnji i evropskom putu dvije zemlje.
- Sadržajan i dobar razgovor sa Zelenskim o svim važnim pitanjima bilateralne saradnje. Srbija je nedavno ponovo otvorila svoju ambasadu u Kijevu, u nadi da će njen rad dodatno dopriijneti boljim odnosima - napisao je Vučić u četvrtak na svom Instagram nalogu.
Radio Slobodna Evropa prenosi da je Vučić dodao da su on i Zelenski razmotrili evropski put dvije zemlje, kao i mogućnost češćih bilateralnih posjeta u budućnosti. I Srbija i Ukrajina su države kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Zvanični stav vlasti u Beogradu je da Srbija podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Srbija se od početka ruske invazije na Ukrajina usaglasila i podržala više rezolucija Ujedinjenih nacija i deklaracija EU, u kojima se osuđuje ruska invazija.
Međutim, nije uvela sankcije Moskvi, pravdajući taj stav, prije svega, podrškom Rusije po pitanju Kosova, čiju nezavisnost ne priznaje.

Vučić sa Zelenskim o saradnji i evropskom putu dvije zemlje

Crna Gora ima izuzetnu priliku da ubrza proces pristupnih pregovora i tako postane uspješna priča za Evropsku uniju i region Zapadnog Balkana - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) naveo da je imao odličan sastanak sa predstavnicima Odbora za vanjske poslove (AFET), potpredsjednicom Antonelom Sbernom, novim i prethodnim izvjestiocem za Crnu Goru Marjanom Šarecom i Toninom Piculom, kao i Tomasom Vajsom.
- Jedna od tema razgovora bila je i ideja o otvaranju kancelarije Evropskog parlamenta u Crnoj Gori, koja može značajno doprinijeti jačanju parlamentarne dimenzije integracionog procesa - dodao je Milatović.

Milatović: Crna Gora ima izuzetnu priliku da ubrza proces pristupnih pregovora

Evropska unija omogućiće zemljama pogodjenim poplavama, koje je u Srednju Evropu donio ciklon Boris, da pored sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristi za obnovu razorene infrastrukture i saniranje šteta još i 10 milijardi eura iz evropskih kohezijskih fondova, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. 
 
- Srce se cijepa kada gledamo kakva razaranje su donijele poplave. Najvažnija stvar je da se nadju pare za obnovu. Dogovorili smo se da novac iz Kohezijskog fonda maksimalno fleksibilno prilagodimo potrebama tamo gdje su najveće. Pogodjene zemlje će moći 10 milijardi eura da iskoriste iz tog fonda - kazala je predsjednica EK poslije vanrednog sastanka sa premijerima Poljske, Češke, Slovačke i Austrije.
Ursula fon der Lajen rekla je da sigurno za saniranje šteta i obnovu neće biti dovoljan novac iz Fonda solidarnosti koji EU ima da pomogne u slučajevima elementarnih nepogoda i katastrofa i da zato Brisel izdvaja ovih dodatnih 10 milijardi eura po uprošćenoj proceduri i u nekim slučajevima ne samo kao sufinansiranje nego i finansiranje 100 odsto vrijednosti projekata.
- Teško da bi mogli da saniramo štete iz naših nacionalnih budžeta. Predsjednica EK predstavila je konkretne kvote i konkretne fondove koje možemo da koristimo - kazao je češki premijer Petr Fijala.
Samo u Češkoj gde su poplave pogodile dva regiona, Moravsko-šlezijski i Olomoucki na istoku zemlje evakuisano je, kako je kazao Fijala, 20.000 ljudi, uništeni su putevi, pruge, mostovi, željezničke stanice, domovi, a Vlada mora da revidira budžet za ovu i narednu godinu i izdvoji 1,66 milijardi eura za pomoć ljudima.
Slovački premijer Robert Fico odao je posebno priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku koji je uspio da hitno organizuje sastanak još dok poplave traju i Ursuli fon der Lajen koja se odazvala da EU solidarno pomogne poplavljenim zemljama.
- Ljudi koji žive u EU žele da znaju da institucije Unije posvećuju istu pažnju i ljudima koji ovdje žive kao onima van granica EU. Ovo će povećati povjerenje u institucije EU. Zatražili smo više fleksibilnosti i predsjednica EK je rekla da možemo da koristimo 10 milijardi eura pod mnogo jednostavnijim uslovima - kazao je Fico.
Slovački premijer naglasio je da nikada do sada od trenutka kada je davno počeo da učestvuje na sastancima EU nije prisustvovao sastanku koji bi, iako tako kratak, donio toliko dobre rezultate.

EU izdvaja 10 milijardi eura za obnove nakon poplava

Ursula fon der Lajen, stara i nova predsjednica Evropske komisije, predstavila je svoju političku slagalicu Evropskom parlamentu u Strazburu. Nije bilo lako ravnomjerno rasporediti resore prema političkoj boji, regionima, interesima i polu, objasnila je šefica komisije, piše Dojče vele. - Sve zemlje članice EU željele su neki važan ekonomski resor, ali ih nema toliko - rekla je fon der Lajen. Potpuno novi resori su: odbrana - koja ide Andriusu Kubilusu (Litvanija), Sredozemlje - koji vodi Dubravka Šuica (Hrvatska) i izgradnja stanova - koji je pripao Dan Jorgensenu (Danska). <h2>Koji resori još postoje u novoj komisiji?</h2> Pored klasičnih resora kao što su budžet, spoljna politika i proširenje EU, fokus je na komesarima koji se bave konkurentnošću privrede, unutrašnjim tržištem i industrijskom politikom. Sve to bi trebalo da se poveže sa takozvanim Grin dilom, odnosno zaokretom ka klimatskoj neutralnosti i održivoj proizvodnji energije. Za ovo postoji poseban resor, koji će voditi Holanđanin Vopke Hoekstra. Kontroverzno je imenovanje desničarskog ekstremiste Italijana Rafaela Fita za izvršnog potpredsjednika za regionalni razvoj, investicije i razvojni fond Korona. Fito pripada partiji "Fratelli d'Italia" premijerke Đorđe Meloni. On je prvi desničarski ekstremistički političar na tako uticajnoj funkciji u komisiji EU. Ursula fon der Lajen je navodno obećala italijanskoj vladi koju čine desni ekstremisti i demohrišćani da će Italiji dati važan resor. U spektru parlamenta, Fito se smatra relativno umjerenim desničarskim ekstremistom iz grupe „konzervativaca i reformatora". Još desnije su poslaničke grupe „Patriote za Evropu" i „Evropa suverenih nacija".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917110932_4c026c97e0442843ee3fed44443cbe91437443466b9f72ec67ba76689c703379.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917110932_4c026c97e0442843ee3fed44443cbe91437443466b9f72ec67ba76689c703379" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="Novi sastav Evropske komisije"> </figure>  <h2>Ko je odgovoran za ljude van EU?</h2> Slovenka Marta Kos će ubuduće voditi pregovore o proširenju sa državama Zapadnog Balkana, Turskom, Ukrajinom i Moldavijom. Ona bi trebalo da se bavi obnovom Ukrajine poslije ruskog agresorskog rata Komesar za međunarodna partnerstva Jozef Sikela (Češka Republika) pobrinuće se za razvojnu pomoć i investicioni fond „Global Gatewayi”, kojim Komisija EU želi da pokaže na globalnom jugu. Za migracije će biti odgovoran Austrijanac Markus Bruner, zapravo finansijski političar. On bi trebalo da sprovede nove procedure EU za azil i ograniči ilegalnu imigraciju. Visoka predstavnica Kaja Kalas (Estonija) biće odgovorna za globalnu spoljnu politiku. <h2>Kako funkcioniše proces selekcije?</h2> Vlade država EU predlažu po jednog kandidata. Međutim – kako je to izričito predviđeno evropskim ugovorima – budući komesari EU nisu predstavnici svojih nacionalnih država. Oni se zakletvom obavezuju da slijede isključivo evropske interese. Zatim rade zajedno kao tim. Predsjednik Komisije ima potpunu slobodu da kandidatima dodijeli resore i odgovornosti. Međutim, prije toga se vode neformalni dogovori sa vladama. Šest komesara su već bili članovi stare vlade EU. U Briselu se očekuje 20 novih lica. Mnogi od njih su bivši ministri ili šefovi vlada. <h2>Kakva je struktura nove komisije EU?</h2> Šefica je Ursula fon der Lajen. Ona je na funkciji od 2019. i ostaće na funkciji još pet godina. Tako su odlučili šefovi država i vlada EU. Parlament se s tim složio u julu. Fon der Lajen imenuje šest izvršnih potpredsjednika. Na taj način ona osigurava da se evropski regioni i velike partijske porodice uzimaju u obzir proporcionalno. Predsjednica Komisije, i sama prva žena na ovoj funkciji, još nije postigla rodni paritet. Uprkos ponovljenim zahtjevima, zemlje članice poslale su u Brisel 16 muškaraca i 11 žena. Ali zato je fon der Lajen pri postavljanju svojih potpredsjednika izabrala četiri žene i samo dva muškarca. Komesari EU se imenuju svakih pet godina. Međutim, službenici, odnosno aparat Komisije ostaje u velikoj mjeri isti, netaknut ovim promjenama na najvišem političkom nivou. U 56 generalnih direktorata i agencija radi oko 32.000 službenica i službenika Komisije i podređenih službi. Oni će biti dodijeljeni novim povjerenicima. Ko dobije najviše direkcija i najveće od njih, u Briselu se smatra moćnim. Ove strukture su uporedive sa ministarstvima u vladama država članica. <h2>Šta je sljedeće?</h2> Sve komesarke i komesare EU proverava Komisija za pravna pitanja Evropskog parlamenta. Takođe ih i tri sata ih saslušava i ispituje nadležni stručni odbor parlamenta. Poslanici mogu odbiti kandidate ili tražiti drugačiji resor za njih. Prilikom posljednjeg formiranja komisije zamijenjena su tri kandidata. Na kraju, plenum parlamenta glasa o cijeloj komisiji EU. Ako se i Evropski savjet, predstavničko tijelo država članica, saglasi sa kvalifikovanom većinom, druga komisija Ursule Fon der Lajen trebalo bi da počne svoj petogodišnji mandat najkasnije 1. decembra.

Dojče vele: Evropska komisija - novo miješanje karata

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Tag: neuskladenosti