Najmanje 47 ljudi poginulo je u Nepalu nakon što su poplave i obilne kiše izazvale klizišta i uzrokovale &nbsp;ozbiljnu štetu na kućama, cestama i mostovima.
Nepalska policija sprovela je akcije spašavanja u okruzima Sarlahi i Parsa, gdje su jake kiše izazvale velike poplave, ostavivši neka područja potpuno potopljena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najmanje 47 stradalih u poplavama u Nepalu

Obilne kiše izazvale su klizišta i bujične poplave koje su blokirale puteve, odnijele mostove i usmrtile najmanje 47 osoba od petka, saopštili su zvaničnici Nepala, prenosi agencija Rojters.
Trideset pet ljudi poginulo je u odvojenim klizištima u okrugu Ilam, na istoku zemlje, u blizini granice s Indijom, rekao je portparol Oružanih policijskih snaga Kalidas Dhabudži.
Devet osoba vodi se kao nestalo nakon što ih je odnijela bujica, dok su tri druge poginule od udara groma u drugim dijelovima Nepala, dodao je on.
- Spasilačke operacije za nestale osobe su u toku - izjavila je Šanti Mahat, portparolka Nacionalne agencije za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje njima.
<h2>Tragedija i u susjednoj Indiji</h2>
S druge strane granice, u istočnoindijskom planinskom regionu Daržiling (država Zapadni Bengal), najmanje sedam osoba je poginulo u klizištima nakon obilnih padavina, prenijeli su lokalni mediji.
- Sedam tijela već je izvučeno iz ruševina. Imamo informacije o još dvije osobe, čija tijela takođe pokušavamo da pronađemo - rekao je policijski zvaničnik okruga Daržiling Abišek Roj u izjavi koju je prenijela indijska novinska agencija ANI na mreži X.
Više autoputeva zatrpano je ili uništeno klizištima i poplavama, zbog čega su stotine putnika ostale zarobljene, navode vlasti.
- Domaći letovi su uglavnom obustavljeni, ali međunarodni saobraćaj funkcioniše normalno - izjavio je Rindži Šerpa, portparol aerodroma u Katmanduu, najvećeg međunarodnog aerodroma u Nepalu.
<h2>Rijekе izlile korita, Katmandu odsječen</h2>
Na jugoistoku zemlje, rijeka Koši, koja gotovo svake godine izaziva smrtonosne poplave u indijskoj državi Bihar, premašila je nivo opasnosti, saopštio je okružni zvaničnik.
Guverner okruga Sunsari, Dharmendra Kumar Mišra, rekao je da su otvorena sva 56 preliva brane Koši, dok je u normalnim uslovima otvoreno samo desetak. Zbog visokog nivoa vode, vlasti su zabranile saobraćaj preko mosta.
U planinama okruženom Katmanduu, nekoliko rijeka izlilo se iz korita, poplavivši ulice i brojne kuće, čime je glavni grad sa hramovima ostao odsječen od ostatka zemlje drumskim putem.
<h2>Monsun ponovo odnosi živote</h2>
Svake godine stotine ljudi poginu u klizištima i bujičnim poplavama, koje su u pretežno planinskom Nepalu česta pojava tokom monsunskog perioda – od sredine juna do sredine septembra.
Meteorolozi su upozorili da će kiše nastaviti da padaju do ponedjeljka, dok su vlasti saopštile da preduzimaju „maksimalnu pažnju i mjere opreza“ kako bi pomogle stanovništvu pogođenom ovom katastrofom.

Obilne kiše u Nepalu usmrtile najmanje 47 ljudi

Pobuna mladih u Nepalu srušila je vladajuću koaliciju, ostavljajući mnoge posmatrače u nedoumici. S početkom nove ere velike sile nastoje da utiču na budućnost Nepala.
U Nepalu, milioni ljudi su i dalje pod utiskom antikorupcijske pobune koju predvodili gradski mladi, a koja je ranije ovog mjeseca srušila vladu koju je predvodio Khadga Prasad Šarma Oli, piše Dojče vele.
Olijeva vlast se raspala za samo nekoliko dana – tako brzo da neki Nepalci sada nagađaju da su demonstranti možda imali pomoć iz inostranstva. Čestitka duhovnog vođe Dalaj Lame, koji se ne oglašava često na taj način, dodatno je podgrejala rasprave na društvenim mrežama.
Drugi, međutim, tvrde da je revoluciju izveo isključivo nepalski narod.
- Kampanja generacije Z se često upoređuje sa pokretima u Bangladešu, Šri Lanki ili Siriji. Ali ne smije se zaboraviti da je ovo manje rezultat spoljnog uticaja, a više revolucija koju su pokrenuli i negovali nepalski lideri ovdje - napisao je novinar iz Katmandua Devendra Batarai u nedavnoj kolumni.
Politikološkinja Sučeta Pjakurel rekla je za Dojče vele da je pad vlade bio rezultat „revolucije masovne frustracije“ izazvane nedostatkom prilika i raširenim nepotizmom.
Istovremeno, ukazala je i na „korelaciju između suvereniteta i spoljnog uticaja“.
- Pošto gubimo kontrolu nad državnim institucijama i tržištem, a mnogo mladih ljudi odlazi u inostranstvo da radi – spoljašnji uticaj prirodno raste - rekla je ona.
<h2>Nepalska spoljna politika</h2>
Nepal, himalajska zemlja sa gotovo 30 miliona stanovnika, smještena između Indije i Kine, godinama se suočava s političkom nestabilnošću.
Od usvajanja novog ustava 2015. godine pa do najnovijih nemira, zemlja je imala osam vlada koje su naizmjenično predvodila tri lidera: Oli iz Komunističke partije (CPN-UML), Šera Bahadura Deube iz Nepalskog kongresa i Pušpe Kamala Dahala iz CPN-a (maoistički centar).
Djelovi nepalske političke scene – posebno lijevo orijentisane snage i zagovornici monarhije – više puta su tvrdile da su strane sile kao što su Indija, SAD i EU odgovorne za česte političke preokrete u zemlji. Kina se tek nedavno pridružila ovoj grupi, pošto je njen imidž „tihe diplomatije“ počeo da blijedi.
Zvanično, Katmandu sledi „nesvrstanu spoljnu politiku“ – princip koji je uveo kralj Prithvi, ujedinitelj savremenog Nepala 1768. godine. Ključni element te politike može se sažeti kao: „prijateljstvo sa svima, neprijateljstvo ni sa kim“, kako bi se obezbijedila diplomatska i razvojna podrška sa svih strana, naročito od Indije i Kine.
Nepal takođe posmatra SAD kao svog „trećeg susjeda“ zbog globalnog uticaja Amerike.
S druge strane, i Indija, i Kina, i SAD imaju stvarne interese u Nepalu i zabrinute su zbog iznenadnih političkih preokreta.
<h2>Zaglavljen između Indije i Kine</h2>
Nepal i Indija imaju duboke kulturne, ekonomske i bezbjednosne veze. Takođe, dijele granicu dugu 1.751 kilometar.
Zbog geografske i kulturne bliskosti, Indija odmah osjeća posljedice nestabilnosti u Nepalu. Bezbjednost je glavni prioritet, ali Indija takođe želi pouzdanog partnera u Katmanduu kako bi odnosi ostali stabilni.
Na sjeveru, Nepal se graniči sa kineskim Tibetom, a Peking nestabilnost u Nepalu vidi kao potencijalnu pretnju bezbjednosti Tibeta. Kina insistira da Nepal poštuje „politiku jedne Kine“ i spriječi aktivnosti protiv Kine na svojoj teritoriji. Nepal je više puta potvrdio tu politiku, priznajući Tibet, Hongkong, Makao i Tajvan kao integralne djelove Kine.
<h2>Zapadni interes za Nepal</h2>
Godine 2017. Nepal se priključio kineskoj Inicijativi Pojas i put sa vizijom povezivanja dvije zemlje željeznicom, putevima, digitalnom i energetskom mrežom.&nbsp;
- Nepalska spoljna politika je u osnovi napor da se očuva delikatna ravnoteža između tri velike sile. Za Peking, stabilan i miran Nepal ima dvostruku svrhu: obezbeđivanje sigurnosti Tibeta i privlačenje manjih država kineskoj globalnoj agendi - rekao je za Dojče vele geopolitički analitičar Čandra Dev Bata.
U isto vrijeme, Katmandu želi da održi veze i sa Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima, uključujući Evropsku uniju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Ove zemlje podržavaju nepalske reforme kroz međuvladine programe i finansiranje civilnog sektora.
Nedavno je Vašington Nepalu dodijelio 530 miliona dolara (oko 450 miliona eura) pomoći kroz Korporaciju milenijumski izazov (MCC) za unaprjeđenje energetskih mreža i drumskog saobraćaja. MCC se često vidi kao zapadni odgovor na kineski Pojas i put.
<h2>Koliko je Oli bio blizak Pekingu?</h2>
U posljednjim godinama, Nepal se sve više priklanjao Kini, i diplomatski i ekonomski. Analitičari ističu da Kina favorizuje nepalske ljevičarske partije – posebno maoiste i CPN-UML.
Otkako je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Katmanduu u oktobru 2019, ljevičarski premijeri i predsjednici Nepala su više puta posjećivali Kinu. Samo nekoliko dana prije izbijanja nasilnih protesta, tadašnji premijer Oli prisustvovao je vojnoj paradi u Pekingu povodom 80 godina od kineske pobjede nad Japanom.
Tokom te posjete, Oli je iznio zabrinutost Nepala zbog sporazuma između Indije i Kine o otvaranju trgovinskih i hodočasničkih ruta preko prevoja Lipulek, na teritoriji na koju Nepal istorijski polaže pravo. Takođe se susreo sa ruskim predsjednikom Putinom i indijskim premijerom Modijem.
Kineska strana tvrdi da je Nepal izrazio podršku Globalnoj bezbjednosnoj inicijativi – još nejasnoj kineskoj ideji za formiranje bezbjednosnog bloka. Međutim, nepalska strana negira da je Oli dao podršku toj kineskoj inicijativi.
Bata je rekao da je Olijeva strategija oslanjanja na Kinu bila „neuobičajena“.
- S obzirom na to da imamo više veza sa Indijom i Zapadom, strateški zaokret ka Kini može biti negativno shvaćen - rekao je.
Japan je bio prva zemlja koja je čestitala na promjeni režima u Nepalu, što se tumači kao znak nezadovoljstva Tokija Olijevom politikom.
<h2>Privremena vlada još uvek nepoznata</h2>
Privremenu vladu, na čijem je čelu pravnica i nekadašnji sudija Vrhovnog suda Sušila Karki, toplo je pozdravila međunarodna zajednica – uključujući Indiju, Kinu, SAD, EU i UN.
Tokom telefonskog razgovora sa novom šeficom vlade prošle nedjelje, indijski premijer Modi je ponovio „čvrstu podršku Indije njenim naporima da obnovi mir i stabilnost“. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je da Peking „poštuje put razvoja koji je nepalski narod samostalno izabrao“.
Privremena vlada je trenutno fokusirana na organizovanje izbora, nakon kojih bi vlast trebalo da pređe na izabrani kabinet. Stoga je još rano za prognoze kako će ovi lideri oblikovati odnose sa regionalnim i globalnim silama.
Indra Adikari, član Upravnog odbora Instituta za politička istraživanja Nepala, rekao je da različiti međunarodni centri moći pokušavaju da pripišu sebi zasluge za političku promjenu u Nepalu. Upozorio je da „Nepal mora da se drži svoje nesvrstane spoljne politike i da izbjegne da padne u geopolitičku zamku.“

1250x600

Pad vlade u Nepalu: Revolucija masovne frustracije

Nova liderka Nepala obećala je u nedjelju da će raditi na ispunjenju zahtjeva demonstranata da "okonča korupciju" pošto je počela da radi kao privremena premijerka, nakon što je u protestima mlade "generacije Z" svrgnut njen prethodnik.
Sušila Karki, 73-godišnja bivša predsjednica Vrhovnog suda, zadužena je da uspostavi red i odgovori na zahtjeve demonstranata za budućnost bez korupcije. Novi izbori bi trebalo da budu održani za šest mjeseci.
Protesti su počeli u ponedjeljak izazvani zabranom društvenih medija i brzo su eskalirali poslije čega su zapaljeni parlament i ključne vladine zgrade. U pozadini demonstracija su bili i dugogodišnji ekonomski problemi u Nepalu.
- Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem generacije Z - rekla je Karki u svojoj prvoj javnoj izjavi od stupanja na dužnost u petak.
Petina ljudi u Nepalu starosti od 15 do 24 godine je nezaposlena, pokazuju podaci Svjetske banke, a BDP po stanovniku iznosi samo 1.447 dolara.
- Ono što ova grupa zahtijeva je kraj korupcije, dobro upravljanje i ekonomska jednakost. Vi i ja moramo biti odlučni da to ispunimo - kazala je Karki.
Ona je u nedjelju održala minut ćutanja za poginule u nemirima, prije nego što su počeli sastanci u ključnom vladinom kompleksu Singa Durbar gdje je nekoliko zgrada zapaljeno tokom masovnih protesta u utorak.
Broj žrtava prošlonedjeljnih antikorupcijskih protesta u Nepalu porastao je na 72, saopštilo je u nedjelju Ministarstvo zdravlja zemlje, dok timovi za pretragu nastavljaju da pronalaze tijela u tržnim centrima i drugim zgradama oštećenim u nemirima.
Prema novim podacima ministarstva, najmanje 2.113 osobe povrijeđene su u najgorim nemirima u Nepalu u posljednjih nekoliko decenija.
Zapaljene su mnoge vladine zgrade, Vrhovni sud zemlje, zgrada parlamenta, policijske stanice, preduzeća, kao i privatne kuće političara, uključujući i kuću predsjednika Ramčandre Paudela i dosadašnjeg premijera K. P. Šarme Olija.
Karki, poznata po svojoj nezavisnosti, imenovan je poslije intenzivnih pregovora načelnika vojske generala Ašoka Radža Sigdela i predsjednika Paudela, uključujući i pregovore s predstavnicima "Generacije Z".
Hiljade mladih aktivista koristilo je aplikaciju Diskord da imenuju Karki za liderku.
- Situacija u kojoj sam se našla, nisam željela da budem u njoj. Moje ime je donijeto s ulica - rekla je Karki.
Parlament je raspušten, a izbori su zakazani za 5. mart 2026. godine.
- Nećemo ostati ovdje duže od šest mjeseci ni u kojoj situaciji, ispunićemo svoje odgovornosti i obećati da ćemo ih predati sljedećem parlamentu i ministrima - dodala je u obraćanju naciji.
Poslije uspostavljanje reda, smanjeno je i prisustvo vojske na ulicama, pošto je veliki broj vojnika bio raspoređen poslije protesta.
Međutim, više od 12.500 zatvorenika koji su pobjegli iz zatvora tokom haosa su u bjekstvu i predstavljaju zastrašujuću bezbjednosnu glavobolju.
Regionalni lideri su čestitali Karki, uključujući dva velika susjeda Nepala, Indiju i Kinu.
Premijer Narendra Modi rekao je da Nju Delhi podržava "mir, napredak i prosperitet" u Nepalu, dok je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da želi da "stalno unapređuje odnose Kine i Nepala".

Nova premijerka Nepala obećala da će raditi na okončanju korupcije

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Nepala Sušila Karki položila je danas zakletvu kao premijerka koja će šest mjeseci voditi prelaznu vladu do izbora, pošto je prethodna vlada podnijela ostavku pod pritiskom žestokih protesta protiv korupcije.
&nbsp;Kancelarija predsjednika Ramčandre Paudela saopštila je da je šef države nominovano Karki poslije pregovora s načelnikom vojske Ašokom Radžom Sigdelom i demonstrantima koji su predvodili nemire u Nepalu zbog čega je prethodni premijer K.P. Šarm Oli podnio ostavku.
&nbsp;U protestima protiv korupcije poginula je 51 osoba, a više od 1,3 hiljade je povrijeđeno. Proteste je ove sedmice organizovao pokret “Generacija Z”, nazvan po starosti svojih uglavnom mladih pristalica.
&nbsp;Protest je izazvan zabranom društvenih medija koja je kasnije ukinuta. Nasilje je prestalo tek pošto je Oli podnio ostavku u utorak.
&nbsp;Karki, jedina žena koja je obavljala funkciju predsjednice Vrhovnog suda, bila je izbor demonstranata koji navode njenu reputaciju poštenja i integriteta i stav protiv korupcije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Ona je obavljala je najvišu sudsku funkciju oko godinu, do sredine 2017. godine.
&nbsp;Karki, poznata po svom insistiranju na integritetu i potrebi za nezavisnim pravosuđem, predvodiće političku tranziciju u zemlji na Himalijima poslije smrtonosnih antikorupcijskih protesta.
&nbsp;Nepal je suočen s političkom i ekonomskom nestabilnošću od ukidanja monarhije 2008. godine, dok nedostatak radnih mjesta tera milione da traže posao u drugim zemljama i šalju novac kući.
&nbsp;Zemlja s 30 miliona stanovnika polako se vraća u normalu s ponovnim otvaranjem prodavnica, povratkom automobila na puteve i policijom koja opet nosi palice umesto oružja. Neki putevi su i dalje bili blokirani, iako je ulicama patroliralo manje vojnika nego ranije.
&nbsp;Karki se pojavila kao vodeća kandidatkinja mnogih predstavnika “Generacije Z” koji su je izabrali preko onlajn platforme Discord.
&nbsp;Ona je nepalskim medijima rekla da su joj demonstranti “Generacije Z” rekli da vjeruju u nju da vodi zemlju “kratko vrijeme u svrhu sprovođenja izbora”.
&nbsp;- Ona je kredibilan izbor za vođenje privremene vlade- rekao je za AFP Anil Kumar Sinha, bivši sudija Vrhovnog suda koji je radio s Karki.
&nbsp;Njen mandat kao predsjednice Vrhovnog suda, od 2016. do 2017. godine, bio je kratak, ali značajan – dovodio je u pitanje rodne stereotipe i suočavao se s političarima zbog korupcije.
&nbsp;Karki (73) je odrasla u društvu u kojem su žene retko stupale u pravnu profesiju.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda nova premijerka Nepala poslije nemira

Premijer Nepala K. P. Šarma Oli podnio je ostavku, potvrdio je njegov pomoćnik. Istovremeno, demonstranti protiv korupcije prkosili su policijskom satu i sukobili se s policijom.
Nepal je u utorak ukinuo zabranu društvenih mreža nakon masovnih protesta koje je izazvala upravo ta zabrana.
- Vlada je ukinula zabranu društvenih mreža uvedenu prošle sedmice - objavio je portparol kabinetal te ministar komunikacija i informacijske tehnologije Pritvi Suba Gurung.
U protestima koje su predvodili pripadnici "Generacije Z", poginulo je najmanje 19 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno.
Vlasti su uvele policijski sat unutar gradskog područja Katmandua kako bi zaustavili daljnje proteste.
- Tokom policijskog sata neće biti dopušteni protesti, masovna okupljanja niti sastanci - saopštio je upravitelj gradskog okruga Čabilal Rijal.
Ova obavijest uslijedila je nakon što su demonstranti pozvali građane da učestvuju u zajedničkom izražavanju žalosti za poginule. Organizatori protesta, koji su se proširili na druge gradove u himalajskoj zemlji, nazvali su ih "demonstracijama generacije Z".
Kažu da protesti odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo mladih zbog izostanka konkretnih poteza vlade u borbi protiv korupcije i stvaranja ekonomskih prilika.
Vlada je prethodno objasnila da se zabrana odnosila na društvene mreže koje nisu bile registrovane kod vlasti, u sklopu borbe protiv lažnih profila, dezinformacija i govora mržnje.

Ostavka premijera Nepala nakon krvavih protesta protiv korupcije i zabrane društvenih mreža

Najmanje 19 ljudi je ubijeno tokom protesta u Nepalu zbog Vladine zabrane društvenih mreža, uključujući Fejsbuk, Instagram, Vacap i Iks.
Vlada se suočila sa sve većim kritikama nakon što je prošle sedmice uvela zabranu za 26 platformi društvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka jer su propustili rok za registraciju prema novim propisima.
U ponedjeljak je frustracija zbog zabrane proključala na ulicama glavnog grada Katmandua i u manjim gradovima širom zemlje. Desetine hiljada uglavnom mladih ljudi okupilo se kako bi protestovali protiv zabrane i širih optužbi za korupciju i autoritarizam od vlade, koju predvodi premijer KP Šarma Oli.
U Katmanduu su izbili sukobi s policijom dok su demonstranti probijali barijere i pokušavali upasti u zgradu parlamenta i zapaliti kapiju.
Policija je odgovorila smrtonosnom i navodno neselektivnom silom, ispaljujući bojevu municiju i suzavac, kao i udarajući demonstrante palicama, gumenim metacima i vodenim topovima.
Policija je potvrdila da je najmanje 19 osoba umrlo od teških povreda zadobijenih na protestima, uključujući prostrelne povrede glave i grudnog koša. Većina je poginula u sukobima u Katmanduu, ali dvije osobe su ubijene kada su protesti postali nasilni u istočnom gradu Itahari. Navodi se da je više od 100 drugih povrijeđeno i da se liječi u bolnici.
Mnogi su tokom protesta naglasili da su izašli na ulice kao dio šire agende za borbu protiv korupcije i nepotizma za koje tvrde da su rašireni među nepalskom političkom elitom, te su držali transparente sa sloganima poput "mladi protiv korupcije".
Vlada je objavila da će policijski sat ostati na snazi ​​u područjima nemira širom zemlje do 22 sata u ponedjeljak navečer.
Gotovo potpuna zabrana korištenja društvenih mreža stupila je na snagu u ponoć u četvrtak i potom izazvala haos širom zemlje, uticavši na poslovanje i turizam te onemogućivši ljudima komunikaciju s rodbinom u inostranstvu.
Redit, LinkedIn, Pinterest i Signal takođe su bili među zabranjenim stranicama. TikTok je bio jedan od rijetkih koji nije bio ograničen, nakon što je ispoštovao nalog za registraciju i postao je ključni alat za mobilizaciju.
Od zabrane, videozapisi koji uspoređuju borbe običnih Nepalaca s djecom političara koji se razmeću luksuznom robom i skupim odmorima postali su viralni na TikToku, dodatno podstičući bijes prema vladi.
Nepalsko ministarstvo komunikacija i informacijskih tehnologija saopćilo je da je dalo kompanijama društvenih medija sedam dana da slijede zakone zemlje i registriraju se nakon sudskog naloga, ali sve osim pet nisu ispunile rok. U obavještenju ministarstva navodi se da je naknadno izdat nalog za "deaktivaciju" platformi.
Vlada je saopštila da su novi propisi usmjereni na suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti i online kriminala. Zabrana je već izazvala osudu međunarodnih organizacija za ljudska prava. U saopštenju, nevladina organizacija Komitet za zaštitu novinara upozorila je da zabrana postavlja "opasan presedan za slobodu štampe".
U nedjelju su se desetine novinara okupile u Katmanduu kako bi protestovale protiv zabrane, držeći transparente sa sloganima poput "ne gašenja društvenih mreža, ne utišavanja glasova", "sloboda izražavanja je naše pravo" i "demokratija hakirana, autoritarizam nazad".
Prije nego što su protesti u ponedjeljak postali nasilni, premijer zemlje uzvratio je kritičarima, rekavši da neće tolerisati da se "nacija potkopava".
- Nezavisnost nacije je veća od gubitka poslova nekolicine pojedinaca. Kako može biti prihvatljivo prkositi zakonu, zanemarivati ​​ustav i ne poštovati nacionalno dostojanstvo, nezavisnost i suverenitet - rekao je Oli u govoru u nedjelju.
Iako Nepal ostaje uglavnom neograničena zemlja za slobodu izražavanja, kritičari kažu da postoji sve veće prekoračenje od Olijeve vlade što je izazvalo zabrinutost. TikTok je 2023. godine zabranjen na devet mjeseci zbog zabrinutosti oko govora mržnje i sajber kriminala, ali je vraćen na slobodu nakon što je platforma pristala da se registruje kod vlade.
U nepalskom parlamentu se raspravlja o nizu nacrta zakona koji regulišu slobodu štampe i društvene medije, što bi moglo značiti da će ljudi biti kažnjeni novčanom kaznom ili zatvorom zbog sadržaja koji se smatra protivnim "nacionalnom interesu" i da će dozvoliti vladi da zatvori novine i oduzme licence novinarima.

Haos u Nepalu zbog zabrane društvenih mreža: Mladi izašli na ulice, najmanje 19 mrtvih

Oko 10.000 pristalica monarhije demonstriralo je u glavnom gradu Nepala, Katmanduu, tražeći vraćanje bivšeg kralja Gjanendra Bir Bikram Šah Deva na tron.&nbsp;
Bivši nepalski kralj sletio je na međunarodni aerodrom Tribhuvan u Katmanduu nakon posjete zapadnom dijelu zemlje. Demonstrante su stotine policajaca sprečavale u pokušaju da uđu na aerodrom.
Hiljade pristalica monarhije blokirale su glavni ulaz na aerodrom i demonstrirali tražeći Gjanendrain povratak na tron.
Dok su demonstranti uzvikivali slogane „vrati kraljevsku palatu kralju“, „kralju, vrati se, spasi zemlju“, „živio naš voljeni kralj“ i „hoćemo monarhiju“, stotine policajaca sprečavale su ih u pokušaju da uđu na aerodrom.
Demonstracije su protekle bez nasilja, a demonstranti su tražili i da se hinduizam ponovo prizna kao zvanična religija u Nepalu.
Kralj Gjanendra je 2008. godine okončao monarhiju stari 239 godina u Nepalu nakon prodemokratskih protesta i proglasio je zemlju republikom.
S druge strane, mnogi građani Nepala su ljuti na republički sistem zbog političke nestabilnosti, loših ekonomskih uslova i zvaničnika koje smatraju odgovornim za korupciju.

U Nepalu demonstracije, pristalice monarhije traže vraćanje bivšeg kralja

Pet ruskih alpinista poginulo je u Nepalu, tokom osvajanja sedmog po visini vrha svijeta, saopštio je organizator ekspedicije. 
 
Alpinisti su se peli na planinu Dalugari visoku 8.167 metara, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Planinari su se vodili kao nestali od nedjelje, a spasilački helikopter je danas primijetio njihova tijela, rekao je Šerpas Pemba Jangbu iz planinarske organizacije iz Katmandua. 
 
Navodi se da su dvije osobe stigle do samog vrha dok ostali nijesu, a onda su zajedno krenuli nazad kada je baza izgubila radio kontakt sa njima. 
 
Još nije poznato kako će tijela biti spuštena sa planine, jer će to zahtijevati opsežan plan, veliki broj ljudi i opremu. 
 
Prošlog mjeseca počela je jesenja sezona penjanja na najviše vrhove, koja nije toliko popularna kao proljećna.

Pet ruskih alpinista poginulo u Nepalu

Najmanje 151 osoba je poginula a 56 se vodi kao nestalo u Nepalu posle poplava i klizišta izazvanih obilnim kišama, saopštili su zvaničnici.
Poplave su dovele do zastoja saobraćaja i normalne aktivnosti u dolini Katmandua, gdje je zabilježeno 37 smrtnih slučajeva u regionu u kojem živi četiri miliona ljudi, javlja Rojters.
Vlasti Nepala odlučile su da zatvore škole na tri dana u poplavljenom području, jer je potrebno popraviti univerzitetske i školske zgrade oštećene kišom.
Prema navodima hidrometeorologa, kiša počinje da slabi na mnogim područjima.
U dolini Katmandua zabilježeno je 240 milimetara kiše tokom 24 sata između petka i subote, saopštila je nepalska meteorološka agencija za dnevnik Katmandu Post.
To su najveće padavine u glavnom gradu Nepala još od 1970. godine, prema agenciji.
Zbog jakih padavina vlasti su upozorile na moguće nagle poraste nivoa više reka koje su prelile korita i poplavile zgrade.
Neki ljudi su se sklonili na same krovove zgrada dok su drugi bježali kroz blatnjavu vodu.
Monsunske kiše od juna do septembra svake godine dovode do žrtava i razaranja širom južne Azije ali je broj smrtonosnih poplava i klizišta porastao posljednjih godina.
Stručnjaci kažu da klimatske promjene povećavaju učestalost takvih pojava i njihov intenzitet.
Više od 220 ljudi stradalo je ove godine u Nepalu u prirodnim katastrofama vezanim za kiše.

U poplavama u Nepalu poginulo više od 150 ljudi

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Tag: nepal