Pravo na različitost i pravo na sebe - to je ono o čemu govori moja knjiga ,,Putnici za Molusiju“ - kazao je srpski intelektualac, političar i književnik Nenad Čanak na promociji romana u okviru trećeg festivala savremene književnosti ,,BOOKIRANJE“ koji je otvoren u ,,Book Caffeu“ u Podgorici. Čanak je svojim djelom otvorio prostor za dijalog o slobodi, otporu i identitetu u vremenu koje sve češće traži poslušnost umjesto misli. Njegova Molusija nije samo metafora - ona je savremeni sistem, uniformisan i tih, u kojem je različitost posljednji čin pobune.
Roman ,,Putnici za Molusiju“, objavljen u izdanju „Fokalizatora“, djelo je koje raskrinkava mehanizme totalitarizma, ispituje granice slobode i poziva na raskid sa uniformisanim mišljenjem. Na promociji, uz prisustvo crnogorskog političara Ranka Krivokapića i glavnog urednika „Fokalizatora“ prof. dr Vladimira Vojinovića, Čanak nije samo govorio o knjizi, već i o borbi: o pravu da budemo različiti i da budemo svoji.
<h2>Pisani trag</h2>
Čanak se prisjetio da ga je jedan prijatelj nedavno upitao kako bi definisao svoj dosadašnji život u dvije riječi.
- Poslije dosta razmišljanja uspio sam da pronađem te dvije riječi, a to su ,,vječita komedija“. Ne postoji ništa što znate i mislite da znate ako to ne možete reći običnim riječima i ako to ne možete objasniti petogodišnjem djetetu. Ako ne možete, znači da to ne znate, ali se zakrivate iza nekih velikih riječi, djela ili autoriteta - istakao je Čanak.
Podsjetio je da je njegov pokojni otac Milan Čanak bio asistent profesora Stevana Jakovljevića na Beogradskom univerzitetu.
- Od oca sam naučio da je obaveza intelektualca da piše i da za sobom ostavlja pisani trag; da je sve ovo što mi živimo u redu, ali jedino što opstaje su ulje na platnu i ukoričene riječi. Toga sam se uvijek držao u životu - istakao je Čanak.
On je naglasio da intelektualac ne može sebi da dozvoli da se svede u struku, da se zatvori u jednodimenzionalnost, recimo, politike.
- Što si ti onda kada iz tebe ispare funkcije? Ljude koji su odlučivali o sudbinama, onog trenutka kada to prestanu da rade, više niko ne pamti. Upravo je to ono zbog čega intelektualac ima obavezu da za sobom ostavlja tragove - kazao je Čanak.
On je pojasnio zašto se knjiga zove ,,Putnici za Molusiju“.
- Čitajući knjigu ,,Zastarjelost čovjeka“ Gintera Andersa naišao sam na Molusiju. Nijesam znao što je to i krenuo sam da tragam. Shvatio sam da je Molusija izmišljena totalitarna država koju je Anders opisao u djelu ,,Molusijske katakombe“. Kada sam tražio da moja knjiga bude prevedena na crnogorski jezik, to nije bila nikakva marketinška šala. Ne! Čitava poenta Molusije je da se ljudi uniformišu u svojoj pokornosti, da idu stopama koje su već bile ispred njih, da njihova odjeća i način mišljenja budu isti, da oni ne budu više ljudi, nego maske - ali sve iste. I tu jeste poenta - borba za različitost je borba za ljudskost - kazao je Čanak.
Prema njegovim riječima, borba za crnogorski jezik nije borba protiv srpskog, hrvatskog ili bilo kog drugog jezika.
- To je borba za naš - moj, vaš broj cipela; za vašu košulju koja je vašeg broja da je možete zakopčati. Kada se čovjek toga odrekne, on se svodi na popunu za uniformu, a ta uniforma se zove nacionalistička projekcija roba/kmeta koji treba da služi i bude samo ono što se od njega očekuje u
funkciji ,,višeg cilja“, a to je najniža moguća podmuklost vladajuće klase. E to je suština svih suština. Pokušao sam da Molusija ne nestane sa Ginterom Andersom i herojima tog vremena, ljudima koji su živjeli bez maski. Različitost je ono što nas čini ljudima - istakao je Čanak.
<h2>Stil</h2>
Vojinović je kazao da je autorov stil pisanja nešto što plijeni pažnju.
- Piše o jako teškim stvarima i za autore je najteže koristiti se alegorijom. To je klizav teren. Vidjećete kada budete čitali knjigu da pred sobom imate vještog pripovjedača - rekao je Vojinović.
Krivokapić je kazao da je knjiga Nenada Čanka prožeta idejom traženja pravde, istine i snage u svim našim slabostima.
- Knjiga vam ne daje sve odgovore, daje puno autorovih mudrosti sa dozom duhovitosti. Ovo djelo vas tjera da preispitate koliko ste spremni da skinete masku i napustite ulogu koju vam je dao ovaj sistem, a koju ste prihvatili da biste išli svaki dan u krug, i da na kraju to bude vaša snaga da samospoznajom izađete iz krugova i stvorite nešto bolje - kazao je Krivokapić.
Festival savremene književnosti ,,BOOKIRANJE“ organizuje izdavačka kuća „Fokalizator“, u saradnji sa Društvom crnogorskih izdavača. Tokom prve večeri promovisano je knjiga anegdota ,,Moj Montenegro“ Branislava Brana Milačića, prozni prvijenac spisateljice i rediteljke Radmile Vojvodić - zbirka priča ,,Dekorisanje malog života“. Iste večeri predstavljeno je i crnogorsko izdanje romana ,,Most na Drini“ Andreja Nikolaidisa. Prvo veče festivala je završeno promocijom knjige ,,Bitka na Sutjesci“ hrvatskoga istoričara Šimuna Cimermana. 
<h2>Čanku uručena i nagrada Akademije „Milovan Đilas“</h2>
Uoči početka promocije Nenadu Čanku je uručena nagrada Akademije „Milovan Đilas“ za životno djelo za doprinos u jačanju i afirmaciji slobode govora. U obrazloženju žirija, koji su činili mr Nela Savković-Vukčević, mr Miloš Vukanović i prof. dr Vladimir Vojinović, istaknuto je da je ,,Nenad Čanak tokom turbulentnih devedesetih godina u Srbiji i zemljama regiona svojim nastupima u javnosti, ali i u drugim oblastima političkog i intelektualnog djelovanja, doprinosio povezivanju pokidanih veza između balkanskih naroda i kultura“.
Nakon uručivanja nagrade, Čanak je zahvalio na priznanju.
- Kod nas bi rekli da čim neko dobije nagradu za životno djelo miriše na ilovaču. Ali, nadam se da je ova nagrada za dosadašnje životno djelo, a od sada ćemo vidjeti - kazao je Čanak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Promovisan roman Nenada Čanka “Putnici za Molusiju“ u prevodu na crnogorski jezik: Borba za različitost je borba za ljudskost

Nenad Čanak, nekadašnji lider Lige socijaldemokrata Vojvodine i jedan od najmarkantnijih srpskih političara ocijenio je da je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi okupljena gomila prevaranata, koji zahvaljujući Dritanu Abazoviću, mogu u porti crkve da podignu spomenik četničkom koljaču Pavlu Đurišiću.
- Srpska pravoslavna crkva, takvu gomilu prevaranata nisam u životu vidio. Oni slave 800 godine SPC, iako je ona osnovana 1921. godine. Uspjeli su sirote Crnogorce da izvaraju, da im prevarant Dritan Abazović potpiše Temeljni ugovor, kojim sad oni u crkvenoj porti mogu da podignu četničkom koljaču spomenik - kazao je Čanak. &nbsp;
Konstatovao je da je to sistematsko ubijanje antifašističke tradicije, kojom se svako normalan ponosi.
- Najveća sramota ikada su bili ustaše, četnici, ljotićevci, koji su izvodili djecu pred mitraljeze nacističke - navodi Čanak.&nbsp;
Komentarišući ocjene da je titoista, kaže da jesta, kao titoista znači da su ljudi braća, da su ravnopravni, da se ljudi dijele na dobre i loše i da niko nema pravo da nekoga segregira po vjerskoj, etničkoj &nbsp;ili bilo kojoj drugoj osnovi.&nbsp;
- Današnje generacije su ubijedili da je srpstvo ako imaš tetoviranog Dražu Mihailovića i Ostrog - navodi Čanak i poručuje da ima njih koji neće na to pristati.&nbsp;

Čanak: U SPC zahvaljujući Abazoviću okupljena gomila prevaranata koji u porti crkve podižu spomenik koljaču Đurišiću

Živimo u vremenu u kojem jedino što je stvarno je pohlepa, pljačka i uništavanje budućnost svih nas od klupčeta zmija u Beogradu kojoj kad staneš na jedan rep ujedu te sve glave. Oni postoje da bi od svih nas pravili kolonije i prostor koji će stalno biti uznemiren, u stresu i užasu, kazao je bivši dugogodišnji lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, poručujući da Crna Gora mora biti iskra koja će zapaliti vatru civilizacije na ovim prostorima.
Čanak je, na Kongresu DPS-a u Podgorici, rekao da nikada planeta nije bila u gorem stanju nego sada, te da se nikada nije desilo da postoji fašizam u Moskvi i Vašingtonu, da se Evropa nejako brani od fašizma koji je nagriza, da postoji totalitarno društvo u Kini...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.589%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-kongres-dps-a-najavljen-novi-statut-i-promjene-u-nacinu-rada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ti ekstremizmi, navodi on, "toliko su nas udaljili od naših problema, da smo ostali sami".
- Jeste li primijetili da sam jedini iz Srbije došao, a bilo je na kongresima puno ljudi koji su bili i dijelili ideje DPS-a i slobodne, nezavisne i suverene Crne Gore? Zašto ih nema? Šta se desilo u međuvremenu? Desilo se to da je Srbija razbijena, razorena država u kojoj više niša ne funkcioniše, osim mafijaškog režima koji svoju potpunu nesposobnost da se suoči sa problemima društva liječi na jednostavan način - uzima novac na zajam, podari malo sirotinji da se razveseli, ostalo pokradu, a u međuvremrenu, kad im tebaju glasovi, kao što ovdje dovlačili litijaše iz sjeverno-istočne BiH, tako ih sada dovlače na razne mitinge po Srbiji - istakao je Čanak
Međutim, u toku je pobuna u Srbiji. Juče je, podsjeća, održan skup u Kragejvcu na kojem je bilo oko 170. hiljada ljudi koji su, ističe, došli dobrovoljno.
- Istovremeno je u Sremskoj Mitrovici bio skup gdje su se "hrabri" rukovodioci Srbije, od Aleksandra Vučića do ostalih, oštro suprotstavili vojvođanskom separatizmu, sloganom "Vojvodina je Srbija". Mali problem je što niko neće da se otcijepi. Ali je to najbolje - jer onda mogu da kažu: "Eto nisu se otcijepili, mi smo pobijedili" - rekao je Čanak.
On je istakao da bez promjena u Srbiji nema mira u regionu.
- Jasno je i da to nema odakle da počne. Energija je na ulicama, ali energija bez kontrole ne znači ništa - naglasio je Čanak.
On je podsjetio bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića na vrijeme kada je Crna Gora u vrijeme, kako je rekao, "balkanskog krvoloka Slobodana Miloševića bila uporište i "prihvatila nas i čuvala da možemo da se vratimo i pobijedimo".
- Inače bi nas tamo pobili. Ta i takva Crna Gora je spasila u tom trenutku stotine i stotine ljudi koji su poslije poslale Miloševića u Hag i krenuli da demontiraju tu užasnu mašineriju za mljevenje ljudskog mesa koja se zove Miloševićev režim. Međutim, ubili su Zorana Đinđića, izdajnici u našim redovima nisu prezali da vrate na vlast SPS. I sada imate još gore - osvetu nad onima koji su se borili protiv Miloševića, a ta osvjeta je Aleksandar Vučić - naglasio je Čanak.
Kako je rekao, došli smo u poziciju da nemamo nikog osim jedni druge.
- Imate čistu situaciju jer se zna ko šta u Crnoj Gori baštini - ko baštini osmijeh Ljuba Čupića, a ko krvavu kalmu Pavla Đurišića - naglasio je Čanak.
Poručio je da cilj mora da bude zajednički - Zapadni Balkan bez trzavica, uz razumijevanje svih koji na njemu žive.
Crna Gora i svi zajedno se, ističe on, mora pokazati i biti iskra koja će zapaliti vatru civilizacije na ovim prostorima.
- Mora biti ponovo utočište i zaštita onima koji bježe od ludila, da bi mogli da se okrijepe, vrate i pobijede. Kao što je bilo prošli put - biće i sjutra
- Vrijeme će pokazati što se događa. Bio bih mnogo mirniji da u Srbiji postoji partija kao DPS, onda bih znao da ta energija koja postoji na ulicama će se pretvoriti u nešto što je istinska promjena. Neko kaže da Crne Gore neće biti, ali vi ste ovdje svjedoci da će postojati Crna Gora. Da je vječna - poručio je Čanak.
T.K.

Čanak: Klupče zmija u Beogradu uništava budućnost svih nas, Crna Gora mora biti iskra koja će zapaliti vatru civilizacije na ovim prostorima

Optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića poslije šest mjeseci još nije podignuta, što govori o najgrubljem kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava - istakao je predsjednik Crnogorskog helšinskog odbora Miodrag Vlahović.
On je, na panelu "Hajka" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, rekao i da je zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prema Pobjedi, kojim traži da se dostavi spisak svih tekstova koji su vezani za Zorana Lazovića i Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, iskaz neprofesionalnog i nezakonitog odnosa SDT-a prema medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takva komunikacija nije takva da se dobiju podaci, nego se radi o eklatantnom pokušaju da se zastraši, da se targetira, da se izvrši brutalni pritisak na slobodu javne riječi, na medije i istraživačke novinare koji bi mogli doći na "suludu ideju" da pišu o ovom slučaju. Ta vrsta intervencija SDT-a je sve samo nije profesionalna, sve samo ne zakonita, nema nikakve veze sa postupkom i procesom kao takvim - rekao je Vlahović.
CHO će, kako je dodao, nastaviti svoju misiju direktnog, javnog, neposrednog bavljenja ovim slučajem zato što, kako je istakao, nije vezan samo za ličnost Katnića, već je paradigmatičan za odnos prema svima koji se korektno, odgovorno i pošteno bave svojim poslom, a "na ovaj ili onaj način" su se zamjerili novoj vlasti.
Predsjednik hrvatskog PEN centra Tomica Bajsić rekao je da je ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini pokušajem odvajanja entiteta Republika Srpska, opasno za sve zemlje bivše Jugoslavije za koje, prema njegovim riječima, neće biti mira dok ne uđu u Evropu sa svojim granicama.
<h2>"'Državni udar' bio organizovani puč"</h2>
Srpski političar i psiholog prof. dr Žarko Korać ocijenio je da u slučaju Katnića ima psihičke torture.
- Katnić ima svoju profesionalnu biografiju, ali nema nikakve sumnje da će njegovo suđenje za pokušaj puča 2016. godine biti centralni dio njegove biografije zato što je to jedan od odlučujućih trenutaka u istoriji Crne Gore - rekao je Korać.
On smatra da to jeste bio organizovani puč.
- U njemu jeste učestvovala ruska obavještajna služba i u njemu je učestvovao i dio ljudi iz Srbije. Sasvim je druga tema što se u jednom trenutku pokazalo da je to batina koja ima dva kraja - kazao je Korać.
Dodaje da Katnića ne ganjaju kao ličnost, nego kao simbol predmeta iz kog je jedan od optuženih sada predsjednik Skupštine Crne Gore.
- U ovom slučaju Katnića imate jedan od najružnijih motiva - osvetu. Ne radi se samo o emocijama ovih na vlasti, nego o strahu da bi se prethodnici mogli vratiti na vlast - naveo je Korać.
Komentarišući to što se dio prijedloga za produženje pritvora odnosi na to što je Katnić razgovarao sa eminentnim novinarima upitao je je li on rob.
- Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo. Ljudi u zatvoru koji su optuženi imaju pravo da pričaju sa kim god žele, a protiv njega čak nije podginuta ni optužnica. Ovo što se dešava je ubjedljivi dokaz da Crna Gora ne ide u dobrom pravcu, ali to je na građanima da odgovore sebi na to pitanje - istakao je Korać.
U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, pokazati da imamo kukavičku i jako slabu vlast.
- Kao na vjetru, da li će ostati, neće, koja se boji da će stara vlast da se vrati, pa će preko Katnića da pokažu kako je prethodna vlast kriminalna. Od toga neće biti nikakve koristi, ali na ovakav način pokušavati da ostvariš političke poente, ali i ovoliko se bojati da ćeš i ti sići s vlasti, a ovo ostavljaš kao političko nasljeđe, nije pametno - zaključio je Korać i dodao da je "jako opasno igrati se s ljudskim dostojanstvom".
<h2>Politička i identitetska kriza</h2>
Hrvatski novinar Vlado Vurušić ocijenio je da se Crna Gora, nažalost, ponovo nalazi u velikoj političkoj i identitetskoj krizi kroz kakve je već prolazila, posebno u posljednjih sto godina.
- Crna Gora je sada pod velikom udarom otvoreno prosprskih i proruskih opcija koje joj rade o glavi i koje, ako već od nje ne mogu stvoriti "Srbiju na moru", pa onda od nje da naprave srpsku Bjelorusiju - naveo je Vurušić.
Crna Gora malo više liči na ono što se događa u Gruziji, odnosno da Vučić prema Putinovom receptu u toj državi želi Crnu Goru izolovati od evroatlantskih integracija, izolovati je od saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora, kako je naveo, sigurno pripada.
- Nažalost, Crna Gora je zapravo na neki način Gruziji najsličnija zahvaljujući sadašnjoj vlasti, jer imamo situaciju da u Crnoj Gori postoji politički progon neistomišljenika, što potvrđuje da je Crna Gora pod velikim udarom i da je njen opstanak kao države i nacije u pitanju - istakao je Vurušić.
<h2>Sloboda</h2>
Srpski političar Nenad Čanak kazao je da je pendrek na kome piše pravda ono o čemu danas razgovaraju.
- Sloboda, a to je riječ koja se stalno pominje, nije besplatna, nije jeftina, može da bude skupa toliko da je nikad ne dočekamo, ali je nikad neće biti ako na njoj ne radimo - rekao je Čanak.
Novinar, pjesnik, prevodilac i prozaist Ahmed Burić naveo je da se zahvaljujući Katniću 2016. nije desio puč.
- Na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpske hegemonije napravila je veliki broj grešaka u prethodnih 30 godina. U Hrvatskoj su od 12 odsto Srba pali na ispod tri odsto,. U BiH su izgubili tamo gdje su bili glavni i tamo gdje je bilo najbolje, a to su dolina Neretve i Sarajeva, a jedina stvar gdje su profitirali, zbog nesposobnosti BiH da se odupre, jeste da su dobili polovinu Bosne - Republiku Srpsku. To je jedina teritorija u Evropi gdje ulice, škole, trgovi i obdaništa možete nazivati imenima ratnih zločinaca i da vam zbog toga ne spadne dlaka s glave - istakao je Burić.
Smatra da ako Katnića zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti imanja normalnih uslova suđenja i validne optužnice, biće to uvod u završetak procesa kojim je Crnoj Gori namijenjena sudbina Republike Srpske.
<h2>Od heroja do mučenika</h2>
Crnogorski novinar, pisac, scenarista, režiser, producent, antiratni aktivista i borac za ljudska prava Šeki Radončić kaže da svi znaju da je hajka na Katnića krenula 2016. kada je spriječio puč.
- Do tada je on bio heroj kada je procesuirao Svetozara Marovića. On je u tom trenutku slavljen i hvaljen, od Zapada, nevladinog sektora i medija. No nakon 2016. počinje brutalna hajka i princijepelni Katnić postaje meta zapadnog faktora, srpske i ruske propagande, medija i nevladinog sektora. To je taj puta od heroja da mučenika - rekao je Radončić.

Jasmina Beharovic

Radončić: Hajka na Katnića krenula 2016. godine; Vurušić: Crna Gora pod velikim udarom

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Tag: nenad-canak