Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka u pritvoru, tuče, nehumano postupanje službenika prema zatvorenicima višegodišnji su problemi koji se vežu za Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
Međutim, kada odsluže kaznu i napušte ćeliju i zidine spuškog zatvora, velikom broju osuđenika „ne svane“, već im slijedi nova bitka - prevazilaženje stigme, jer im zajednica, najčešće, uporno lijepi etiketu zatvorenika.
Sve ono što sistem pokušava kroz proces reintegracije i resocijalizacije osuđenika, ulivajući im nadu da ih, kada se nađu na slobodi, čeka druga šansa, najčešće se raspe u paramparčad.
Emisiju „Galerija tajni“ pogledajte večeras od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnJYLJQf1dwk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“ na TV E: Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka i prevazilaženje stigme

Grupa zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu uputila je otvoreno pismo o nehumanim uslovima i zloupotrebi instituta pritvora predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću, Advokatskoj komori, Ombudsmanu Siniši Bjekoviću, nevladinom sektoru i medijima kako bi ukazali na ozbiljne i sistemske probleme sa njihovim tretmanom kojem su izloženi.
- Cilj ovog obraćanja nije da tražimo oslobađanje bez suđenja niti da prejudiciramo krivicu ili nevinost bilo koga. Međutim, smatramo da nijedna osoba, bez obzira na težinu optužbi, ne smije biti izložena nehumanim i nedostojnim uslovima, niti lišena osnovnih prava koja garantuju Ustav Crne Gore, Evropska konvencija o ljudskim pravima i međunarodni standardi - ukazali su oni.
<h2>IGNORISANJE ALTERNATIVNIH MJERA</h2>
Jemstvo je, kažu, pravo koje se ignoriše.
- U pravno uređenim državama jemstvo je redovna i legitimna mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo optuženog u postupku bez nepotrebnog lišavanja slobode. U Crnoj Gori, međutim, praksa pokazuje da se jemstvo gotovo nikada ne prihvata. Umjesto individualne procjene rizika, odluke se donose po ustaljenom obrascu, odbiti jemstvo, odbiti kućni pritvor, odbiti bilo kakvu alternativnu mjeru. Nažalost, sudije odbijaju alternativne mjere, najviše iz razloga što ne žele da budu izložene javnoj osudi i pritisku političkih lidera, policije i tužilaštva – naveli su pritvorenici.
Prema njihovim riječima, postoje slučajevi u kojima su pritvorenici tražili da provedu posljednje dane uz teško oboljelu djecu, roditelje ili supružnike, i to im je uskraćeno, iako nije postojala realna opasnost od bjekstva, nije im umogućena alternativna mjera koja mijenja pritvor.
- Umjesto toga, dopušteno im je tek dva sata prisustva na sahrani, pa nazad u četiri zida da svoju muku muče sami. Sve se to moglo izbjeći da su tužioci i sudije imali razumjevanja – decidni su pritvorenici.
Svima je, ističu oni, postalo jasno da razlog za ovakvo ponašanje nije strah da će optuženi pobjeći, već strah nadležnih da će, ako pritvorena lica budu puštena da se brane sa slobode, uslijediti reakcija tužilaštva, policije i dijela javnosti.
- U atmosferi u kojoj bi narod mogao reći „uhapsili su ih pa ih pustili“, donosioce odluka brine da će izgledati neozbiljno i nesposobno. Kako bi se zadovoljila površna percepcija „čvrste ruke“ i javnog reda, sve alternativne mjere unaprijed otpadaju – ukazali su pritvorenici.
Ovakva praksa, cijene oni, direktno urušava pretpostavku nevinosti i pretvara pritvor iz izuzetne mjere u sredstvo političkog i populističkog zadovoljstva.
- U starom Rimu vladari koji nijesu znali kako da pruže boljitak narodu imali su princip „hljeba i igara“. Danas je to u Crnoj Gori „hljeba i hapšenja“ – dodali su u pismu.
<h2>NEHUMANI USLOVI I UGROŽENO ZDRAVLJE</h2>
Oni su taksativno pobrojali nehumane uslove u kojima borave ističući da za to opravdanja nema.
- Istražni zatvor u Spužu ima projektovani kapacitet od oko 350 osoba, dok u praksi prima i preko 650 pritvorenika. Posljedice su drastične: sobe od 26 metara kvadratnih u kojima boravi od osam do 11 ljudi, metalni kreveti na dva ili tri nivoa (u zavisnosti od broja pritvorenika u sobi) i madraci stari godinama, puni grinja, stjenica i drugih insekata, buđi i fleka, bez redovne dezinfekcije i zamjene. Na zidovima soba vidljiva je vlaga – naveli su pritvorenici.
Kreveti, stolovi, stolice i police, prema njihovim navodima, zauzimaju više od polovine prostora u sobi, pa pritvorenicima ostaje svega osam-devet metara kvadratnih za kretanje.
- To znači manje od jednog kvadratnog metra slobodnog prostora po osobi, što je ispod svakog minimuma i standarda – istakli su u pismu.
Svaka soba, kako su kazali, ima jedan toalet površine oko metar kvadratni u kom se nalazi jedna vc šolja, a ispred se nalazi samo jedan lavabo koji se koristi za održavanje lične higijene, pranje suda, pranje veša.
- Mali prozori sa nepotrebnim velikim kavezima koji onemogućavaju adekvatan dotok svježeg vazduha, što u kombinaciji sa velikim brojem pušača znači da nepušači udišu dim 24 sata dnevno što dodatno ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje. Posljedice su svakodnevne nervoze, glavobolje, otežano disanje, posebno za asmatičare – naglasili su u pismu.
Pravo na boravak na otvorenom se, kažu, faktički uskraćuje.
- Pritvorenici se izvode samo dva puta dnevno po 30 minuta, umjesto zakonski propisanih dva sata. Primjer nehumanih uslova jeste način na koji je Istražni zatvor preuredio prostor predviđen za boravak pritvorenika na otvorenom. Nekadašnji veliki zajednički krug za šetnju podijeljen je na osam manjih prostora, visoko ograđenih betonskim zidovima. Umjesto da služe svrsi, obezbjeđivanju zraka i boravka na otvorenom, on je najsličniji otvorenim kazamatima – ističu pritvorenici.
U ljetnjim mjesecima ti prostori se, kažu oni, pretvaraju u svojevrsne betonske pećnice, bez hlada - dok se u kišnim periodima pretvaraju u poplavljene bare u kojima se često izliva kanalizaciona mreža.&nbsp;
- Time pritvorenici bivaju izloženi štetnom mirisu fekalija, što predstavlja direktnu prijetnju njihovom zdravlju. Na tako skučen i neadekvatan prostor istovremeno se izvodi veliki broj pritvorenika, što dodatno pogoršava situaciju i krši elementarne standarde koji garantuju pravo na human tretman – naveli su oni.
Prirodna svjetlost ne može, tvrde oni, da prodre u sobe zbog visokih zidova i prozora na kojima su i pored rešetki montirane bespotrebne sitne mreže, a za posljedicu imaju veliki broj pritvorenika sa oštećenjem vida.&nbsp;
Upozoravaju i da korišćenje psihoaktivnih ljekova za smirenje i spavanje dostiže nivo epidemije jer pritvorena lica nemaju drugog načina se bore sa uslovima u kojima borave.
- Često dolazi do agresije, samopovrijeđivanja i samoubistva. Problemi zatvorenika se ne mogu i ne smiju rješavati tabletama – dodaju oni.
Veći dio komandira i nadzornika, prema njihovim riječima, ima razumijevanja prema pritvorenim licima, jer su i oni svjesni koliko su uslovi za pritvorenike nehumani i neuslovni.
- Trude se da, koliko je to moguće, olakšaju život pritvorenima u skladu sa objektivnim mogućnostima – dodaju oni.
Ovo, kažu, nijesu samo loši, već po svim međunarodnim standardima nehumani i degradirajući uslovi.
- Oni predstavljaju kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje. Današnja praksa se u suštini svodi na poruku da pritvorenici nijesu ljudi i zato ne zaslužuju dostojanstvene uslove. Takav odnos nije samo moralno neprihvatljiv, već poništava smisao prava i pravde, a sama država šalje signal da joj zakoni i međunarodne obaveze ništa ne znače – decidni su privorenici.
Zdravstvena ugroženost pritvorenika svjesno se, smatraju oni, zanemaruje, a nehigijenski uslovi opravdavaju se ćutanjem.
- Poruka je jasna: ako se razbole ili pretrpe trajne posljedice nikoga nije briga, jer oni više nijesu ljudi, već su samo „slučajevi“. Takva praksa je oblik institucionalnog ponižavanja, otvoreno suprotna Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim evropskim vrijednostima kojima država teži – navode pritvorenici.
<h2>INDICIJE BEZ DOKAZA</h2>
Ukazujući na pravnu i sistemsku zloupotrebu pritvora oni su kazali da se optužni akti nerijetko zasnivaju na pretpostavkama, indicijama i neprovjerenim navodima bez čvrstih dokaza.
- Sudovi, umjesto da kritički cijene prijedloge tužilaštva, olako prihvataju i produžavaju pritvor. Pojedini zvaničnici rješenje prenatrpanosti zatvora vide u proširenju kapaciteta i gradnji novih objekata, dok se pravi problem krije u odlukama istražnih sudija koje, pod pritiscima, uvijek idu u korist tužilaštva – podvukli su oni.
Dodali su da mediji, često na osnovu „curenja“ informacija iz tužilaštva ili policije, unaprijed oblikuju percepciju krivice u javnosti, stvarajući pritisak na sudije.
- Pritvor postaje instrument kontrole javnog mišljenja, a ne zakonski utemeljena mjera – dodali su oni.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je Crna Gora postala policijska država i rob pojedinih političara kojima su hapšenja i pritvaranja postala jedini „uspjeh“ koji mogu prikazati preko svojih odabranih medija.
- Sudije moraju ostati nezavisne i imune na politički pritisak, bez obzira od koga on dolazi. Njihova dužnost je da donose odluke isključivo na temelju zakona i dokaza, a ne prema željama ili interesima vlasti, režima ili javnog mnijenja. U teškim vremenima, kada se na njih vrši otvoren ili prikriven pritisak, jedino dostojanstvene, časne i hrabre sudije ostaju vjerne svojoj zakletvi i pravdi. Onaj ko popusti pod pritiskom i odstupi od zakona čini nezakonito djelo, gubi sopstveni integritet i izdaje povjerenje građana – naveli su pritvorenici.
Sudijska funkcija, kako su podvukli, nije privilegija, već obaveza - a obaveza, kako su kazali, zahtijeva da se pravda štiti bez kompromisa.
- Crna Gora, kao država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ne može sebi dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska. Zadržavanje lica u nehumanim uslovima, bez realnog pravnog razloga i bez prihvatanja jemstva, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i udar na integritet pravosuđa – naveli su pritvorenici.
Oni su predsjednika države, premijera, predsjednika Skupštine, Advokatsku komoru i nevladin sektor pozvali da hitno reaguju - ne da bi se, kako su kazali, pritvorenima činila usluga - već da bi se pokazalo da Crna Gora poštuje pravo, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
- Očekujemo da se u rješavanje ove situacije uključe nevladine organizacije, pravnici, advokatske komore i svi pojedinci i institucije kojima su pravda, zakon i ljudsko dostojanstvo neprikosnoveni principi. Duboko poštujemo rad organizacija koje se bore za dobrobit i zaštitu životinja, jer s pravom se kaže: „Pas je čovjekov najbolji prijatelj“. Međutim, nedopustivo je da u društvu koje teži evropskim vrijednostima „čovjek čovjeku postane vuk“ i da se ljudska bića drže u uslovima gorim od onih koje obezbjeđujemo životinjama u azilima – naglasili su pritvorenici.
Ljudsko dostojanstvo nije, dodaju oni, milostinja.
- Ono je neotuđivo pravo koje niko ne smije ugroziti. Jer, kako stoji u Svetom pismu: „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Matej 25:40) – zaključili su pritvorenici.

Otvoreno pismo iz Spuža: Crna Gora ne može dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska

Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova na brodu „Santa Cruz“ preživljava u krajnje nehumanim uslovima – bez plata već četiri mjeseca, bez lijekova, vitamina i osnovne kozmetike. Vode za piće imaju još samo za danas, klimatizacija im ne radi, a zbog velikih temperatura iscrpljenost i dehidratacija dodatno pogoršavaju situaciju.
Kako je jutros za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, stanje na brodu se dodatno pogoršava.
- Juče nismo dobili ručak, a doručak nam se ne priprema već dva i po mjeseca. Ipak, ručak je na kraju stigao zahvaljujući organizaciji ‘Stella Maris’, čiji su predstavnici donijeli namirnice - izjavio je Antunović.
Pohvalio je i, kako je naveo, brzu reakciju iz Ministarstva pomorstva Crne Gore, posebno Mašu Štampić koja je, kako tvrdi, više puta urgirala prema organizaciji ‘Stella Maris’.
- Juče su nas posjetili i predstavnici moćnog italijanskog sindikata transporta FIT-CISL Liguria (Federazione Italiana Trasporti – Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori), koji su je najprije razgovarali s vlasnikom broda, a potom, na naše insistiranje, i sa posadom. Tom prilikom je vlasnik pokazao dokument o prijemu novca od kompanije ‘Lauris Charters’, te mu je dat rok do ponedjeljka da riješi problem – u suprotnom brod ulazi u pravni status arresting ship. Naša agonija, ipak, može potrajati zbog procedura koje se moraju ispoštovati prema P&amp;I osiguravajućem klubu kod kojeg je brod osiguran - naveo je Antunović.
Dodaje da je sindikalni predstavnik Antonio Enzo Vella juče bio na brodu, te da su više puta komunicirali neposredno, pri čemu je tražio njegovu intervenciju i dolazak.
- Zbog radova na liftu, starom koliko i sam brod, juče je zamalo došlo do ozbiljnog incidenta u kojem je mogao biti povrijeđen član posade. Nismo imali radni nalog za obavljanje opasnih poslova, koji mora da potpiše vlasnik. Njega, međutim, zanima samo da se nešto popravi – i to na dijelovima za koje je, po svim pravilima, nadležan isključivo ovlašćeni servis. Možete zamisliti da nemamo ni hljeba za ručak, ili ga kuvar mora kupovati iz svog džepa - upozorio je Antunović.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara. Redakcija Radio Kotora u svakodnevnom je kontaktu sa pomorcima iz Crne Gore od 30. juna.

Isrpljeni, bez plata četiri mjeseca - pomorci na brodu Santa Cruz vodu za piće imaju još danas, moguća zapljenja broda

U italijanskoj luci Đenova, na brodu „Santa Cruz“ dužine 152 metra, koji je mjesecima usidren, devet pomoraca – pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije – i dalje preživljava u krajnje nehumanim uslovima.
- Situacija se dodatno pogoršala u posljednja dva dana. Kako je za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, zaliha hrane ostalo je još samo za danas, dok se u međuvremenu očekuje humanitarna pomoć od organizacije ‘Stella Maris’ .Kada su u pitanju zalihe vode, koje se nisu obnavljane u protekla tri mjeseca, imamo je još za najviše dva dana. Zbog visokih temperatura, troši se znatno više. Tehnička voda je takođe pri kraju, a na brodu su ogromne količine smeća od kojeg se širi neprijatan miris, koji doseže i do pete palube. Veoma smo iscrpljeni, a na brodu nema ni vitamina ni lijekova, takođe nemamo ni osnovnu kozmetiku - kazao je Antunović.
Kako navodi, juče su mislili da je postignut dogovor koji bi doveo do razrješenja situacije, te im je bila obećana i isplata zaostalih zarada. Međutim, jutros ih je dodatno uznemirila odluka kapetana Roberta Pasqualea Giovannija, koji je oficiru Robertu Kašćelanu iz Crne Gore uručio papir sa zahtjevom da potpiše iskrcaj iz luke Đenova.&nbsp;
- Zamislite ironiju – traži se potpis iskrcaja jer navodno nije zadovoljan sa isplatama koje mu pripadaju po ugovoru, a plata nije isplaćena već četiri mjeseca. Mi smo se pobunili, Robert to nije potpisao, ali se bojimo šta će dalje biti, jer je njemu ugovor istekao 28. juna, dok nama ostalima ističe ovih dana - istakao je Antunović.
Posadu je kontaktirao i mr Goran Idrizović, direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, koji im je obećao pomoć.
- Za sada smo u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom pomorstva i inspektorima Međunarodne transportne federacije (ITF), Tomom Markolovićem iz Crne Gore i Lukom Simićem iz Hrvatske, kojima dugujemo veliku zahvalnost - rekao je on.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara.

Devet pomoraca i dalje u nehumanim uslovima: Dok čekaju pomoć, suočavaju se s prisilnim iskrcajem iz luke

Aktivisti za ljudska prava objavili su danas izvještaj o uslovima zatvora "političkih zatvorenika" u Venecueli, za koje su ocijenili da su "nehumani" i još pogoršani od ponovnog izbora predsjednika Nikolasa Madura prethodnog ljeta.
U izvještaju pod naslovom „Nepravedni zatvori, nehumane ćelije“, Komitet za slobodu političkih zatvorenika CLIPPVE ispitao je zatvorske uslove političkih zatvorenika u Venecueli, koji su se pogoršali poslije predsjedničkih izbora.
- Pored proizvoljnog i nepravednog zatvaranja, postoji i patnja koju trpe zbog surovih i nehumanih uslova lišavanja slobode kojima su podvrgnuti - navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu nevladine organizacije za ljudska prava Provea, a koji je sastavljen na osnovu razgovora sa bivšim zatočenicima.
U izvještaju se pominje „fizička i psihička tortura“ i činjenica da su zatvorenici podvrgnuti „dugotrajnoj izolaciji i nemogućnosti da kontaktiraju članove porodice ili advokate“.
Navodi se da je hrana „često zaražena insektima, pokvarena ili nedovoljno kuvana“, sa obrocima koji su „mali i nedovoljni“.
Ponovni izbor Madura 28. jula, za treći šestogodišnji mandat, oštro je osporila opozicija, koja smatra da je njen kandidat Edmundo Gonsales Urutia pobijedio sa više od 67 odsto glasova.
Proglašenje pobjede Madura dovelo je do protesta i sukoba sa bezbjednosnim snagama. U tim sukobima je stradalo 28 osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Više od 2.400 osoba uhapšeno je tokom nemira poslije izbora, optuženo za terorizam i podsticanje mržnje, i zatvoreno u centrima visoke bezbjednosti.

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

Ministarstvo javnih radova saopštilo je da pokreće projekat za nastavak gradnje tunela „Semolj“, čime će, kako su naveli, ojačati veze Šavnika sa Kolašinom i Podgoricom.
Iz Ministarstva su istakli da se time na dnevni rad vraća jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za saobraćajnu povezanost sjevera Crne Gore.
- Završetak ovog projektnog procesa predstavlja važan korak ka povećanju efikasnosti putnog pravca Mioska–Šavnik preko Boana i jačanju veze opštine Šavnik sa Kolašinom i Podgoricom - kazali su iz Ministarstva javnih radova.
Kako su pojasnili, tunel „Semolj“, čija je izgradnja započeta 1975. godine, planiran je kao tunelska dionica duga oko 1,75 kilometara.
- Čime bi se značajno olakšao prolaz preko planinskog prijevoja i skratilo vrijeme putovanja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su tada radovi prekinuti nakon probijanja svega oko 460 metara, pa je tunel decenijama ostao nedovršen.
- Završetak tunela „Semolj“ doprinijeće planiranju sigurnije i protočnije saobraćajne veze, olakšanju svakodnevnog kretanja vozila i stvaranju povoljnijih uslova za ekonomski i društveni razvoj lokalnih zajednica - navodi se u saopštenju Ministarstva javnih radova.

Nastaviće gradnju tunela Semolj

“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Mis Crne Gore Andrea Nikolić danas je posjetila Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju u Golubovcima, gdje je učestvovala u kreativnoj radionici sa korisnicima ovog centra.
Kako bi obradovala mališane u susret novogodišnjim praznicima, Nikolić je djeci uručila prigodne paketiće.
Tokom posjete, učestvovala je u aktivnostima poput slikanja, izrade novogodišnjih ukrasa i drugih kreativnih radionica, a kroz razgovor sa osobljem upoznala se sa izazovima sa kojima se djeca i zaposleni suočavaju u svakodnevnom radu.
– Oduševljena sam talentom i kreativnošću djece, ali i pozitivnom atmosferom i pažnjom koju zaposleni posvećuju svakom djetetu ponaosob. Važno je da svako dijete bude vidljivo i ima priliku da razvija svoje talente i osjeća se posebno. Moramo da uložimo dodatne napore kako bismo izgradili inkluzivno društvo u kojem djeca sa smetnjama u razvoju neće biti stigmatizovana, već će imati jednak pristup obrazovanju i svim prilikama za razvoj – poručila je Nikolić.
Aktuelna Mis Crne Gore istakla je da ostaje posvećena inicijativama koje promovišu inkluziju i jednak pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama za osobe sa invaliditetom.

Mis Crne Gore posjetila Dnevni centar u Golubovcima povodom Međunarodnog dana OSI

Očuvanje prirode i omogućavanje dobrobiti za ljude koji u njoj žive, misija je koja okuplja članice Mreže Parkovi Dinarida. Zato sve one zajedno rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji, poručeno je sa VII &nbsp;Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja se, pod nazivom „Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida“, danas i sjutra (3. decembar) organizuje u Podgorici.
Predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka za saradnjom (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija).
- Danas, jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.
Saopštio je i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav, iz Slovenije, i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.
- Parkovi Dinarida su platforma za dijalog... Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja Trifun Savić, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, kostatovao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.&nbsp;
- Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse- kazao je Savić.
Podsjetio je da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.
- Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine. Ovi dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode, ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore- poručio je Savić.
Mihael Hošek, predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi, ali da je saradnja u regionu Zapadnog Balkana nešto što svima može da donese benefit. Posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi Evropske unije.&nbsp;
- Pristupanje Evropskoj uniji pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju- poručio je Hošek.
&nbsp;Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju(ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da „zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.
- Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani... Fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela. Zatim, ekološka povezanost. Efikasna zaštita rijeka- kazao je Avramoski.&nbsp;
Tokom dva dana VII Međunarodne konferencije biće održane četiri panel sesije, radionica, kao i sjednica Upravnog odbora i Skupština Parkova Dinarida.
Konferencija se organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, uz podršku GEF 7 projekta&nbsp;
Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“. Stručnu podršku u pripremi i realizaciji događaja pružaju Europarc Federacija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Počela VII Međunarodna konferencija Parkova Dinarida: Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: nehumani-uslovi