Nova epizoda emisije „Galerija tajni“ emituje se večeras od 18 sati na TV E.
Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka u pritvoru, tuče, nehumano postupanje službenika prema zatvorenicima višegodišnji su problemi koji se vežu za Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
Međutim, kada odsluže kaznu i napušte ćeliju i zidine spuškog zatvora, velikom broju osuđenika „ne svane“, već im slijedi nova bitka - prevazilaženje stigme, jer im zajednica, najčešće, uporno lijepi etiketu zatvorenika.
Sve ono što sistem pokušava kroz proces reintegracije i resocijalizacije osuđenika, ulivajući im nadu da ih, kada se nađu na slobodi, čeka druga šansa, najčešće se raspe u paramparčad.
Emisiju „Galerija tajni“ pogledajte večeras od 18 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnJYLJQf1dwk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Galerija tajni“ na TV E: Prenatrpanost zatvora, neadekvatna zdravstvena zaštita, nehumani uslovi boravka i prevazilaženje stigme

Grupa zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu uputila je otvoreno pismo o nehumanim uslovima i zloupotrebi instituta pritvora predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću, Advokatskoj komori, Ombudsmanu Siniši Bjekoviću, nevladinom sektoru i medijima kako bi ukazali na ozbiljne i sistemske probleme sa njihovim tretmanom kojem su izloženi.
- Cilj ovog obraćanja nije da tražimo oslobađanje bez suđenja niti da prejudiciramo krivicu ili nevinost bilo koga. Međutim, smatramo da nijedna osoba, bez obzira na težinu optužbi, ne smije biti izložena nehumanim i nedostojnim uslovima, niti lišena osnovnih prava koja garantuju Ustav Crne Gore, Evropska konvencija o ljudskim pravima i međunarodni standardi - ukazali su oni.
<h2>IGNORISANJE ALTERNATIVNIH MJERA</h2>
Jemstvo je, kažu, pravo koje se ignoriše.
- U pravno uređenim državama jemstvo je redovna i legitimna mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo optuženog u postupku bez nepotrebnog lišavanja slobode. U Crnoj Gori, međutim, praksa pokazuje da se jemstvo gotovo nikada ne prihvata. Umjesto individualne procjene rizika, odluke se donose po ustaljenom obrascu, odbiti jemstvo, odbiti kućni pritvor, odbiti bilo kakvu alternativnu mjeru. Nažalost, sudije odbijaju alternativne mjere, najviše iz razloga što ne žele da budu izložene javnoj osudi i pritisku političkih lidera, policije i tužilaštva – naveli su pritvorenici.
Prema njihovim riječima, postoje slučajevi u kojima su pritvorenici tražili da provedu posljednje dane uz teško oboljelu djecu, roditelje ili supružnike, i to im je uskraćeno, iako nije postojala realna opasnost od bjekstva, nije im umogućena alternativna mjera koja mijenja pritvor.
- Umjesto toga, dopušteno im je tek dva sata prisustva na sahrani, pa nazad u četiri zida da svoju muku muče sami. Sve se to moglo izbjeći da su tužioci i sudije imali razumjevanja – decidni su pritvorenici.
Svima je, ističu oni, postalo jasno da razlog za ovakvo ponašanje nije strah da će optuženi pobjeći, već strah nadležnih da će, ako pritvorena lica budu puštena da se brane sa slobode, uslijediti reakcija tužilaštva, policije i dijela javnosti.
- U atmosferi u kojoj bi narod mogao reći „uhapsili su ih pa ih pustili“, donosioce odluka brine da će izgledati neozbiljno i nesposobno. Kako bi se zadovoljila površna percepcija „čvrste ruke“ i javnog reda, sve alternativne mjere unaprijed otpadaju – ukazali su pritvorenici.
Ovakva praksa, cijene oni, direktno urušava pretpostavku nevinosti i pretvara pritvor iz izuzetne mjere u sredstvo političkog i populističkog zadovoljstva.
- U starom Rimu vladari koji nijesu znali kako da pruže boljitak narodu imali su princip „hljeba i igara“. Danas je to u Crnoj Gori „hljeba i hapšenja“ – dodali su u pismu.
<h2>NEHUMANI USLOVI I UGROŽENO ZDRAVLJE</h2>
Oni su taksativno pobrojali nehumane uslove u kojima borave ističući da za to opravdanja nema.
- Istražni zatvor u Spužu ima projektovani kapacitet od oko 350 osoba, dok u praksi prima i preko 650 pritvorenika. Posljedice su drastične: sobe od 26 metara kvadratnih u kojima boravi od osam do 11 ljudi, metalni kreveti na dva ili tri nivoa (u zavisnosti od broja pritvorenika u sobi) i madraci stari godinama, puni grinja, stjenica i drugih insekata, buđi i fleka, bez redovne dezinfekcije i zamjene. Na zidovima soba vidljiva je vlaga – naveli su pritvorenici.
Kreveti, stolovi, stolice i police, prema njihovim navodima, zauzimaju više od polovine prostora u sobi, pa pritvorenicima ostaje svega osam-devet metara kvadratnih za kretanje.
- To znači manje od jednog kvadratnog metra slobodnog prostora po osobi, što je ispod svakog minimuma i standarda – istakli su u pismu.
Svaka soba, kako su kazali, ima jedan toalet površine oko metar kvadratni u kom se nalazi jedna vc šolja, a ispred se nalazi samo jedan lavabo koji se koristi za održavanje lične higijene, pranje suda, pranje veša.
- Mali prozori sa nepotrebnim velikim kavezima koji onemogućavaju adekvatan dotok svježeg vazduha, što u kombinaciji sa velikim brojem pušača znači da nepušači udišu dim 24 sata dnevno što dodatno ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje. Posljedice su svakodnevne nervoze, glavobolje, otežano disanje, posebno za asmatičare – naglasili su u pismu.
Pravo na boravak na otvorenom se, kažu, faktički uskraćuje.
- Pritvorenici se izvode samo dva puta dnevno po 30 minuta, umjesto zakonski propisanih dva sata. Primjer nehumanih uslova jeste način na koji je Istražni zatvor preuredio prostor predviđen za boravak pritvorenika na otvorenom. Nekadašnji veliki zajednički krug za šetnju podijeljen je na osam manjih prostora, visoko ograđenih betonskim zidovima. Umjesto da služe svrsi, obezbjeđivanju zraka i boravka na otvorenom, on je najsličniji otvorenim kazamatima – ističu pritvorenici.
U ljetnjim mjesecima ti prostori se, kažu oni, pretvaraju u svojevrsne betonske pećnice, bez hlada - dok se u kišnim periodima pretvaraju u poplavljene bare u kojima se često izliva kanalizaciona mreža.&nbsp;
- Time pritvorenici bivaju izloženi štetnom mirisu fekalija, što predstavlja direktnu prijetnju njihovom zdravlju. Na tako skučen i neadekvatan prostor istovremeno se izvodi veliki broj pritvorenika, što dodatno pogoršava situaciju i krši elementarne standarde koji garantuju pravo na human tretman – naveli su oni.
Prirodna svjetlost ne može, tvrde oni, da prodre u sobe zbog visokih zidova i prozora na kojima su i pored rešetki montirane bespotrebne sitne mreže, a za posljedicu imaju veliki broj pritvorenika sa oštećenjem vida.&nbsp;
Upozoravaju i da korišćenje psihoaktivnih ljekova za smirenje i spavanje dostiže nivo epidemije jer pritvorena lica nemaju drugog načina se bore sa uslovima u kojima borave.
- Često dolazi do agresije, samopovrijeđivanja i samoubistva. Problemi zatvorenika se ne mogu i ne smiju rješavati tabletama – dodaju oni.
Veći dio komandira i nadzornika, prema njihovim riječima, ima razumijevanja prema pritvorenim licima, jer su i oni svjesni koliko su uslovi za pritvorenike nehumani i neuslovni.
- Trude se da, koliko je to moguće, olakšaju život pritvorenima u skladu sa objektivnim mogućnostima – dodaju oni.
Ovo, kažu, nijesu samo loši, već po svim međunarodnim standardima nehumani i degradirajući uslovi.
- Oni predstavljaju kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje. Današnja praksa se u suštini svodi na poruku da pritvorenici nijesu ljudi i zato ne zaslužuju dostojanstvene uslove. Takav odnos nije samo moralno neprihvatljiv, već poništava smisao prava i pravde, a sama država šalje signal da joj zakoni i međunarodne obaveze ništa ne znače – decidni su privorenici.
Zdravstvena ugroženost pritvorenika svjesno se, smatraju oni, zanemaruje, a nehigijenski uslovi opravdavaju se ćutanjem.
- Poruka je jasna: ako se razbole ili pretrpe trajne posljedice nikoga nije briga, jer oni više nijesu ljudi, već su samo „slučajevi“. Takva praksa je oblik institucionalnog ponižavanja, otvoreno suprotna Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim evropskim vrijednostima kojima država teži – navode pritvorenici.
<h2>INDICIJE BEZ DOKAZA</h2>
Ukazujući na pravnu i sistemsku zloupotrebu pritvora oni su kazali da se optužni akti nerijetko zasnivaju na pretpostavkama, indicijama i neprovjerenim navodima bez čvrstih dokaza.
- Sudovi, umjesto da kritički cijene prijedloge tužilaštva, olako prihvataju i produžavaju pritvor. Pojedini zvaničnici rješenje prenatrpanosti zatvora vide u proširenju kapaciteta i gradnji novih objekata, dok se pravi problem krije u odlukama istražnih sudija koje, pod pritiscima, uvijek idu u korist tužilaštva – podvukli su oni.
Dodali su da mediji, često na osnovu „curenja“ informacija iz tužilaštva ili policije, unaprijed oblikuju percepciju krivice u javnosti, stvarajući pritisak na sudije.
- Pritvor postaje instrument kontrole javnog mišljenja, a ne zakonski utemeljena mjera – dodali su oni.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je Crna Gora postala policijska država i rob pojedinih političara kojima su hapšenja i pritvaranja postala jedini „uspjeh“ koji mogu prikazati preko svojih odabranih medija.
- Sudije moraju ostati nezavisne i imune na politički pritisak, bez obzira od koga on dolazi. Njihova dužnost je da donose odluke isključivo na temelju zakona i dokaza, a ne prema željama ili interesima vlasti, režima ili javnog mnijenja. U teškim vremenima, kada se na njih vrši otvoren ili prikriven pritisak, jedino dostojanstvene, časne i hrabre sudije ostaju vjerne svojoj zakletvi i pravdi. Onaj ko popusti pod pritiskom i odstupi od zakona čini nezakonito djelo, gubi sopstveni integritet i izdaje povjerenje građana – naveli su pritvorenici.
Sudijska funkcija, kako su podvukli, nije privilegija, već obaveza - a obaveza, kako su kazali, zahtijeva da se pravda štiti bez kompromisa.
- Crna Gora, kao država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ne može sebi dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska. Zadržavanje lica u nehumanim uslovima, bez realnog pravnog razloga i bez prihvatanja jemstva, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i udar na integritet pravosuđa – naveli su pritvorenici.
Oni su predsjednika države, premijera, predsjednika Skupštine, Advokatsku komoru i nevladin sektor pozvali da hitno reaguju - ne da bi se, kako su kazali, pritvorenima činila usluga - već da bi se pokazalo da Crna Gora poštuje pravo, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
- Očekujemo da se u rješavanje ove situacije uključe nevladine organizacije, pravnici, advokatske komore i svi pojedinci i institucije kojima su pravda, zakon i ljudsko dostojanstvo neprikosnoveni principi. Duboko poštujemo rad organizacija koje se bore za dobrobit i zaštitu životinja, jer s pravom se kaže: „Pas je čovjekov najbolji prijatelj“. Međutim, nedopustivo je da u društvu koje teži evropskim vrijednostima „čovjek čovjeku postane vuk“ i da se ljudska bića drže u uslovima gorim od onih koje obezbjeđujemo životinjama u azilima – naglasili su pritvorenici.
Ljudsko dostojanstvo nije, dodaju oni, milostinja.
- Ono je neotuđivo pravo koje niko ne smije ugroziti. Jer, kako stoji u Svetom pismu: „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Matej 25:40) – zaključili su pritvorenici.

Otvoreno pismo iz Spuža: Crna Gora ne može dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska

Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova na brodu „Santa Cruz“ preživljava u krajnje nehumanim uslovima – bez plata već četiri mjeseca, bez lijekova, vitamina i osnovne kozmetike. Vode za piće imaju još samo za danas, klimatizacija im ne radi, a zbog velikih temperatura iscrpljenost i dehidratacija dodatno pogoršavaju situaciju.
Kako je jutros za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, stanje na brodu se dodatno pogoršava.
- Juče nismo dobili ručak, a doručak nam se ne priprema već dva i po mjeseca. Ipak, ručak je na kraju stigao zahvaljujući organizaciji ‘Stella Maris’, čiji su predstavnici donijeli namirnice - izjavio je Antunović.
Pohvalio je i, kako je naveo, brzu reakciju iz Ministarstva pomorstva Crne Gore, posebno Mašu Štampić koja je, kako tvrdi, više puta urgirala prema organizaciji ‘Stella Maris’.
- Juče su nas posjetili i predstavnici moćnog italijanskog sindikata transporta FIT-CISL Liguria (Federazione Italiana Trasporti – Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori), koji su je najprije razgovarali s vlasnikom broda, a potom, na naše insistiranje, i sa posadom. Tom prilikom je vlasnik pokazao dokument o prijemu novca od kompanije ‘Lauris Charters’, te mu je dat rok do ponedjeljka da riješi problem – u suprotnom brod ulazi u pravni status arresting ship. Naša agonija, ipak, može potrajati zbog procedura koje se moraju ispoštovati prema P&amp;I osiguravajućem klubu kod kojeg je brod osiguran - naveo je Antunović.
Dodaje da je sindikalni predstavnik Antonio Enzo Vella juče bio na brodu, te da su više puta komunicirali neposredno, pri čemu je tražio njegovu intervenciju i dolazak.
- Zbog radova na liftu, starom koliko i sam brod, juče je zamalo došlo do ozbiljnog incidenta u kojem je mogao biti povrijeđen član posade. Nismo imali radni nalog za obavljanje opasnih poslova, koji mora da potpiše vlasnik. Njega, međutim, zanima samo da se nešto popravi – i to na dijelovima za koje je, po svim pravilima, nadležan isključivo ovlašćeni servis. Možete zamisliti da nemamo ni hljeba za ručak, ili ga kuvar mora kupovati iz svog džepa - upozorio je Antunović.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara. Redakcija Radio Kotora u svakodnevnom je kontaktu sa pomorcima iz Crne Gore od 30. juna.

Isrpljeni, bez plata četiri mjeseca - pomorci na brodu Santa Cruz vodu za piće imaju još danas, moguća zapljenja broda

U italijanskoj luci Đenova, na brodu „Santa Cruz“ dužine 152 metra, koji je mjesecima usidren, devet pomoraca – pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije – i dalje preživljava u krajnje nehumanim uslovima.
- Situacija se dodatno pogoršala u posljednja dva dana. Kako je za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, zaliha hrane ostalo je još samo za danas, dok se u međuvremenu očekuje humanitarna pomoć od organizacije ‘Stella Maris’ .Kada su u pitanju zalihe vode, koje se nisu obnavljane u protekla tri mjeseca, imamo je još za najviše dva dana. Zbog visokih temperatura, troši se znatno više. Tehnička voda je takođe pri kraju, a na brodu su ogromne količine smeća od kojeg se širi neprijatan miris, koji doseže i do pete palube. Veoma smo iscrpljeni, a na brodu nema ni vitamina ni lijekova, takođe nemamo ni osnovnu kozmetiku - kazao je Antunović.
Kako navodi, juče su mislili da je postignut dogovor koji bi doveo do razrješenja situacije, te im je bila obećana i isplata zaostalih zarada. Međutim, jutros ih je dodatno uznemirila odluka kapetana Roberta Pasqualea Giovannija, koji je oficiru Robertu Kašćelanu iz Crne Gore uručio papir sa zahtjevom da potpiše iskrcaj iz luke Đenova.&nbsp;
- Zamislite ironiju – traži se potpis iskrcaja jer navodno nije zadovoljan sa isplatama koje mu pripadaju po ugovoru, a plata nije isplaćena već četiri mjeseca. Mi smo se pobunili, Robert to nije potpisao, ali se bojimo šta će dalje biti, jer je njemu ugovor istekao 28. juna, dok nama ostalima ističe ovih dana - istakao je Antunović.
Posadu je kontaktirao i mr Goran Idrizović, direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, koji im je obećao pomoć.
- Za sada smo u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom pomorstva i inspektorima Međunarodne transportne federacije (ITF), Tomom Markolovićem iz Crne Gore i Lukom Simićem iz Hrvatske, kojima dugujemo veliku zahvalnost - rekao je on.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara.

Devet pomoraca i dalje u nehumanim uslovima: Dok čekaju pomoć, suočavaju se s prisilnim iskrcajem iz luke

Aktivisti za ljudska prava objavili su danas izvještaj o uslovima zatvora "političkih zatvorenika" u Venecueli, za koje su ocijenili da su "nehumani" i još pogoršani od ponovnog izbora predsjednika Nikolasa Madura prethodnog ljeta.
U izvještaju pod naslovom „Nepravedni zatvori, nehumane ćelije“, Komitet za slobodu političkih zatvorenika CLIPPVE ispitao je zatvorske uslove političkih zatvorenika u Venecueli, koji su se pogoršali poslije predsjedničkih izbora.
- Pored proizvoljnog i nepravednog zatvaranja, postoji i patnja koju trpe zbog surovih i nehumanih uslova lišavanja slobode kojima su podvrgnuti - navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu nevladine organizacije za ljudska prava Provea, a koji je sastavljen na osnovu razgovora sa bivšim zatočenicima.
U izvještaju se pominje „fizička i psihička tortura“ i činjenica da su zatvorenici podvrgnuti „dugotrajnoj izolaciji i nemogućnosti da kontaktiraju članove porodice ili advokate“.
Navodi se da je hrana „često zaražena insektima, pokvarena ili nedovoljno kuvana“, sa obrocima koji su „mali i nedovoljni“.
Ponovni izbor Madura 28. jula, za treći šestogodišnji mandat, oštro je osporila opozicija, koja smatra da je njen kandidat Edmundo Gonsales Urutia pobijedio sa više od 67 odsto glasova.
Proglašenje pobjede Madura dovelo je do protesta i sukoba sa bezbjednosnim snagama. U tim sukobima je stradalo 28 osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Više od 2.400 osoba uhapšeno je tokom nemira poslije izbora, optuženo za terorizam i podsticanje mržnje, i zatvoreno u centrima visoke bezbjednosti.

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: nehumani-uslovi