Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović reagovao je na raspravu koja se povela u medijima povodom štampanja knjige publiciste Danila Burzana “Gradonačelnici”.
Kako kaže u reagovanju, iznenađen je današnjim objavama,kako navodi, "politički "neutralnog publiciste Danila Burzana", koji ističe kako direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima saglasnost gradonačelnika za nezakonito ponašanje.
- Naime, publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu Monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od Biblioteke na način kako on smatra da treba. I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika - naveo je Mujović.&nbsp;
Kako dodaje, Burzanu ne daje za pravo da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od njega.
- Naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja - naglasio je Mujović u reagovanju.
Burzan je kazao za Pobjedu da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ nije pristala da bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, a da je razlog za to što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom. Knjige koje ustanova objavljuje moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva, za čiji rad je odgovorna direktorka Biblioteke. Na taj način biće tretirana i ponuda gospodina Burzana, ukoliko do nje dođe tokom naredne godine, saopšteno je iz Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".&nbsp;
Podsjećamo, iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Biblioteka bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić, prema riječima Burzana, nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
Prema navodima u saopštenju NB "Radosav Ljumović", ova ustanova kao najstarija ustanova kulture u Podgorici, predstavlja mjesto na kojem kulturni stvaraoci različitih afiniteta uvijek nailaze na podršku i razumijevanje.&nbsp;
Tako je, kao se ističe, bilo i s Burzanom, koji je izrazio želju da Biblioteka bude izdavač njegove knjige.
- Sastanak s njim bio je preliminarnog karaktera jer je u pitanju izdavaštvo Biblioteke koje je planirano za narednu, 2026. godinu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Biblioteka, kako se navodi, nema namjeru nikoga da diskriminiše, po bilo kom osnovu.
- Sve što tražimo jeste da se ne insistira na kvantitetu na uštrb kvaliteta. S politikom otvorenosti i dostupnosti ustanove, kao i sa spremnošću za razvoj, pored ostalih, i zavičajnog segmenta njenog rada, upoznat je i gradonačelnik, g. Saša Mujović, kao i sa činjenicom da g. Danilo Burzan u Biblioteci nije ni ponižavan ni vrijeđan, kako tvrdi, već naprotiv - srdačno je dočekan, poštovan i ispraćen s poklonom - zaključuje se u saopštenju NB "Radosav Ljumović".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.6531%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fgradska-biblioteka-ne-podrzava-legalnu-jotovanu-varijantu-crnogorskog-jezika-ilincic-odbila-da-stampa-burzanovu-knjigu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NB „Radosav Ljumović“: Burzan srdačno dočekan, knjige moraju zadovoljavati estetske i izdavačke kriterijume uredništva

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ - u godini obilježavanja 115 godina od rođenja Meše Selimovića - organizuje književno veče posvećeno velikom piscu.
Predavanje će biti održano u srijedu, 29. oktobra, u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati.
Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić.&nbsp;

Veče posvećeno Meši Selimoviću sjutra u NB „Radosav Ljumović“

U Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" koja nosi ime antifašiste i revolucionara biće predstavljena knjiga ratnog huškača Perice Đakovića "Razvedri mi više Crne Gore" koja govori o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Biblioteke, učesnici su lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, urednik i autor emisije "Kontroverza" Mladen Stojović i karikaturista Zoran B. Leković.&nbsp;
Promocija će se održati sjutra s početkom u 19 sati u sali "Marko Miljanov".

NB "Radosav Ljumović" promoviše knjigu o povratku kapele Karađorđevića na vrh Lovćena

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Tag: nb-radosav-ljumovic