Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

1250x600

1084x550

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Crna Gora ostaje čvrsto i dugoročno posvećena jačanju kolektivne bezbjednosti i ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse - poručio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović na sjednici Vojnog komiteta NATO u Briselu.
Iz Ministarstva odbrane saopšteno je da je Vuksanović rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, odgovoran i kredibilan saveznik.
- U vremenu složenih i nepredvidivih bezbjednosnih izazova, jedinstvo NATO-a, spremnost za odvraćanje i sposobnost brzog prilagođavanja ostaju ključni stubovi naše zajedničke sigurnosti - rekao je Vuksanović.
On je dodao da će VCG nastaviće da, u skladu sa svojim kapacitetima doprinosi kolektivnoj odbrani Saveza.
Navodi se da su zasijedanju NATO Vojnog komiteta, na kojem su učestvovali načelnici generalštabova zemalja članica, razmatrana ključna pitanja u vezi sa aktuelnim bezbjednosnim okruženjem, sa posebnim fokusom na nastavak snažne podrške Ukrajini, jačanje odvraćanja i odbrane na istočnom krilu Alijanse, kao i bezbjednosne izazove u širem strateškom okruženju.
Ističe se da su razmatrane i NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), kao i dalje unapređenje vojnih sposobnosti država članica u skladu sa novim planovima odbrane.
- Posebna pažnja posvećena je ubrzanju transformacije NATO-a, razvoju novih sposobnosti, primjeni savremenih tehnologija, kao i jačanju interoperabilnosti i spremnosti snaga za odgovor na savremene i buduće prijetnje - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vuksanović imao više bilateralnih susreta sa kolegama iz savezničkih država na marginama sastanka Vojnog komiteta, tokom kojih su razmijenili mišljenja o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, kao i modelima daljeg unapređenja vojne saradnje.

Vuksanović: Crna Gora dugoročno posvećena ispunjavanju obaveza u okviru Alijanse

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je danas da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saopštenju je ocijenika da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i posle njegovog jučerašnjeg sastanka sa Trampom u Davosu.
- Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome takođe razgovara izmedju generalnog sekretara i predsjednik SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku - piše u saopštenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska vlada koordinisala napore sa vladom Grenlanda tokom celog procesa.
- NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o našem suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj - rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je oštar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u više navrata, od tog saveza nikad ništa nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve što žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saopštio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentarišući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić <a href="https://www.antenam.net/clanak/radic-tramp-nastupio-ostrije-nego-sto-je-bilo-ko-ocekivao-ide-direktno-protiv-evrope">u izjavi za Antenu M</a> ističe da je Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
- Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako naglašava, težak izbor.
- Naravno da je sada svakome od dosadašnjih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor – da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa šakom o sto, ili pokušati pronaći neki svoj put - ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezništvo zemalja koje su članice Evropske unije.
- I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda – zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali teško da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije - zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Članice NATO saveza neće se pozivati na član 5. u slučaju da Sjedinjene Američke Države odluče da vojnom akcijom zauzmu Grenland, izjavio je danas bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske general Pjer de Vilije listu „Žurnal du dimanš".
- Bezbjednosni kišobran koji je do sada postojao zahvaljujući članu 5 raspada se zbog najava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali budimo jasni - nećemo se pozivati na taj član da bismo se borili protiv Sjedinjenih Država, koje su centralni stub NATO saveza - rekao je De Vilije.
On je naveo da Sjedinjene Države finansiraju više od 50 odsto svih troškova NATO saveza, zbog čega neće biti rata koji bi vodile druge članice Sjevernoatlantskog saveza protiv Amerike, prenosi Tass.
Francuski general je dodao da je ograničeni kontingent francuskih vojnika poslat na Grenland samo da "procijeni situaciju" i pripremi se za moguće raspoređivanje većih kontingenata.
- Da li je ovo adekvatan odgovor na zahtjeve Sjedinjenih Država, budućnost će pokazati. Moramo pokazati solidarnost unutar EU, prilagoditi se novoj situaciji i pokazati neophodnu snagu, čak i ako ona nije na nivou one koju imaju Sjedinjene Države - rekao je de Vilije.
Prema njegovim riječima, prethodni svjetski poredak, kojim su upravljale međunarodne organizacije, ustupio je mjesto „zakonu sile“.
On smatra da Tramp teži širenju teritorije SAD, zbog čega evropske zemlje moraju „pokazati čvrstinu“, jer će u suprotnom biti doživljene kao slabe i postaće „plijen jačih“.
De Vilije ukazuje da su evropske zemlje „spremne da vode vojne operacije, ali ne i rat“, zbog čega se mora ubrzati naoružavanje evropskih vojski, ali bi obnavljanje njihove sposobnosti da vode ratove moglo da traje oko 10 godina.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Francuske: NATO se neće boriti sa SAD ako zauzmu Grenland

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u nedjelju da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o bezbjednosnoj situaciji na Grenlandu i na Arktiku.
- Nastavićemo razgovore o tome i radujem se susretu s njim u Davosu sljedeće nedjelje - napisao je Rute na mreži Iks (X).
On nije naveo nikakve detalje o sadržaju telefonskog razgovora.
Politička i poslovna elita sljedeće nedjelje okuplja se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) u Davosu.
Na forumu se očekuje i nastup američkog predsjednika.
Tramp želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, i zaprijetio je uvođenjem viših carina za osam zemalja koje su pristale da doprinesu osobljem za NATO vježbu na Grenlandu.

Rute razgovarao sa Trampom o Grenlandu: Radujem se susretu u Davosu

Američki milijarder Ilon Mask često na svom profilu na društvenoj mreži X, koja je u njegovom vlasništvu, kritikuje evropske države zbog „masovnih migracija“, a sada mu je stigao i odgovor premijera Španije Pedra Sančeza.
Mask je na mreži X podijelio objavu u kojoj je oštro kritikovao Španiju zbog odluke da 500.000 migranata dobije legalni status.
Sančez je ubrzo odgovorio na Maskovu objavu i tom prilikom podsjetio na njegov dugogodišnji san o kojem često govori u javnosti.
- Mars može čekati, ali humanost ne može - kratko je napisao Sančez u odgovoru koji je ubrzo postao viralan.
Vrijedi istaći da je Sančez jedan od rijetkih evropskih lidera koji je stao uz migrante, uprkos čestim napadima drugih političara koji se identifikuju s radikalnom desnicom.
Čak su i neki lideri stranaka koje pripadaju političkoj ljevici promijenili stav prema migracijama pod pritiskom javnosti, ali je Sančez ostao pri svojim uvjerenjima, što potvrđuje i ovaj potez.
S druge strane, Mask na svom profilu često kritikuje stanje u evropskim državama, a većinu problema na Starom kontinentu povezuje s migrantima.

Premijer Španije odgovorio Masku na kritike zbog davanja papira migrantima: Mars može čekati, humanost ne može

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tradicionalno je organizovala učešće crnogorskih privrednika na Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agro Belgrade 2026, koji se održava u Beogradu u periodu od 29. do 31. januara 2026. godine.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju. na zajedničkom štandu crnogorski proizvođači se predstavljaju sa raznovrsnom ponudom domaćih proizvoda koji privlače veliko interesovanje posjetilaca.
Crnogorske privrednike na štandu je posjetio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zajednički nastup crnogorskih privrednika na sajmu AGRO BELGRADE 2026 Vladimir Joković koji je ukazao na značaj učešća na ovakvim sajmovima.&nbsp;
- Sajmovi su nešto što je potrebno poljoprivrednim proizvođačima kako bi pokazali svoje proizvode, proširili proizvodnju, te kako bi u razgovorima sa ostalim proizvođačima dobili neka nova saznanja i razmijenili iskustva. Crna Gora bi trebala ući u EU 2028. godine, te oni koji imaju ambiciju, snagu i potencijal da mogu više da proizvode treba da djeluju globalno. Mi imamo izuzetno kvalitetne proizvođače koji su u Crnoj Gori već brend, ali moraju početi djelovati i globalno kako bi snagom tog brenda postigli mnogo veću cijenu, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila neuporedivo isplativija nego što je sada. Moramo više proizvoditi, ukrupnjavati imanja, te makar za početak krenuti od regionalnog tržišta - ispričao je ministar Joković.
Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš istakla je da je važno što se sajam fokusira na sektor voća, povrća i vinogradarstva.&nbsp;
- Crna Gora ima namjeru da sektor voćarstva i povrtlarstva jako dobro razvija u narednom periodu upravo zato što smo mesni i mljekarski sektor već razvili koristeći sredstva IPARD-a, te se sa tim proizvodima u značajnoj mjeri i nalazimo na tržištu regiona. Sada nam je cilj da se što bolje razvije sektor voća i povrća zato što imamo značajnih površina koje još nisu iskorištene. Sektor je počeo da se razvija posljednjih godina zato što smo koristili sredstva IPARD-a – pretpristupne pomoći EU, te svjedočimo razvijanju proizvodnje džemova, sokova, vina. Na ovom sajmu ima oko 500 izlagača, te je dovoljno da vidite kako to drugi rade da biste dobili viziju kako da svoju proizvodnju unaprijedite - navela je Rmuš i napomenula je da se na crnogorskom štandu većinom predstavljaju mali proizvođači kojima preporučuje da rade premium proizvode.
Veliku pažnju na sajmu, kako se dodaje, privukli su pršuti i drugi crnogorski delikatesi iz ponude kompanije Meat Group.&nbsp;
- Nama su sajmovi izuzetno značajni zbog poznanstava i mnogo kontakata. Od ranije imamo zaista lijepo iskustvo. Dopada nam se organizacija, dostupni su nam organizatori za sve što nam je potrebno, tako da smo zadovoljni. U sklopu našeg štanda imamo dio za degustaciju, te se trudimo da osiguramo da ljudi probaju, da se uvjere u kvalitet i samim tim da nas kontaktiraju radi dalje saradnje - saopštila je Marija Dramlić ispred Meat Group.
Svoje premium organske džemove na crnogorskom štandu predstavila je Fabienne Mikulić, Francuskinja koja već pet godina živi u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo je tradicionalni recept koji u Francuskoj dobijamo od majke ili bake. Receptura je francuska, ali je voće iz Crne Gore. Pravim džemove od kajsije, breskve, ruzmarina, đumbira. Imam između 50 i 100 vrsta džemova - ispričala je Mikulić.
Željko Macanović iz sela Glibaća kod Pljevalja na Agro Belgrade sajmu se predstavio sa žitaricama – heljda, spelta, raž, ječam, ovas, kao i brašnom kojeg od njih proizvodi.&nbsp;
- Ovo mi je već četvrti sajam u Beogradu. Najbitnije mi je da vidim ko šta radi, gdje mogu prodati proizvode ili gdje mogu nešto nabaviti. Trudim se da sačuvan našu tradicionalnu proizvodnju i stara autohtona sjemena. Ne koristim hibridna sjemena, već čuvam naše stare autohtone sorte - ispričao je Macanović.
Već četvrti put na Agro Belgrade sajmu učestvuje i proizvođač rakije Trnovača, Vidoslav Krvavac.
- Svaka čašica naše rakije sadrži priču o domaćinu, kulturi, tradiciji i podneblju odakle dolazi. Ja sam u svom selu Trnovica pokrenuo i etno turizam gdje i proizvodim svoju rakiju. Imanje posjećuju turisti iz različitih krajeva svijeta. Za četiri godine imao sam posjetioce iz 18 zemalja svijeta. Rakija Trnovača je već širom svijeta prepoznatljiva - naveo je Krvavac.

Crnogorski privrednici predstavljeni na sajmu Agro Belgrade 2026

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da uslovljavanje dodjele „Luče“ odličnim uspjehom na eksternoj polumaturi ili maturi može biti prestrogo i dovesti do nepravde prema učenicima koje obrazovni sistem treba da prepozna, podstakne i nagradi zbog dugogodišnjeg truda i talenta.&nbsp;
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.&nbsp;
Kako je navela u saopštenju, CGO smatra da je usvajanje nove Vladine Uredbe o diplomi „Luča“ opravdano u dijelu potrebe zaštite izvrsnosti, koja je očigledno posljednju deceniju dovedena u pitanje neskladom između školskih ocjena i rezultata na eksternim provjerama znanja.&nbsp;
Istovremeno, ističe Kaluđerović, ukazuju na one aspekte koje mogu dovesti ovaj princip u pitanje, jer izvrsnost treba štititi i obrazovni sistem ne smije kažnjavati djecu zbog ljudskih faktora koji su sastavni dio odrastanja i učenja.
- Naime, svrha ove diplome da je dobiju zaista izvrsni učenici, kao potvrdu ne samo kontinuiranog školskog uspjeha, već i izuzetnosti, odnosno priznanje onima koji su prvi među jednakima, polazeći od pretpostavke da su sve dobijene petice zaslužene - naglasila je Kaluđerović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovaj kriterijum je posebno problematičan za učenike osnovnih škola, dok je možda opravdaniji kod maturanata.
- Odlični učenici nijesu imuni na stres, tremu i strah, a kod mlađeg uzrasta to je još izraženije. Jedan loš dan, zdravstveni problem ili psihološki pritisak mogu dovesti do slabijeg rezultata na ispitu, čime se višegodišnji rad i dosljedan uspjeh praktično poništavaju zbog nekoliko sati testiranja. Takav pristup nije pravičan niti pedagoški utemeljen, a „Luča“ mora biti simbol znanja, rada i izuzetnosti, ali i pravednosti - poručila je Kaluđerović.&nbsp;
Kako je istakla, poseban problem je termin polaganja, koji se odvija usred školske godine, kada učenici paralelno pohađaju redovnu nastavu iz velikog broja predmeta (14), odgovaraju usmeno, pišu testove i kontrolne zadatke, te usvajaju novo gradivo. U takvim okolnostima, dodaje ona, priprema za eksternu provjeru znanja postaje dodatno opterećenje, što učenike izlaže prekomjernom pritisku u već zahtjevnom periodu.
- Obim gradiva koji je potrebno obnoviti i sistematizovati izuzetno je velik, a učenici osnovnih škola sve predmete polažu u samo tri dana. Takav tempo ne ostavlja prostor da se znanje pokaže smireno i postepeno, već favorizuje učenike koji se bolje snalaze pod pritiskom, što ne mora značiti da posjeduju i više znanja. Kada jedan ispit dobije presudnu težinu, sistem postaje rigidan i zanemaruje niz važnih faktora, uključujući različite stilove učenja, psihološku spremnost djece, ali i neujednačene uslove pripreme. Istovremeno, teret odgovornosti se gotovo u potpunosti prebacuje na učenike, dok se manje govori o odgovornosti sistema, podršci nastavnika i kvalitetu procesa ocjenjivanja tokom školovanja - podvukla je Kaluđerović.&nbsp;
CGO, kako ističe, cijeni da eksterna matura može biti važan korektiv, ali ne smije biti jedini presudan uslov za najprestižnije priznanje u obrazovanju.&nbsp;
- Umjesto isključivog restriktivnog modela, potrebno je obezbijediti dodatnu podršku učenicima u pripremi za eksternu provjeru znanja, kao i razmotriti fleksibilnije modele vrednovanja koji uvažavaju kontinuitet rada, a ne samo učinak u jednom danu - zaključuje Kaluđerović.&nbsp;

Kaluđerović: „Luča“ mora štititi izvrsnost, ali ne smije kažnjavati učenike zbog jednog dana

Gost u podkastu Dres nacija reprezentacija bio je Jakov Bijelović, o rvanju, uspjesima, ali i poteškoćama.
Pratite Dres naciju reprezentaciju subotom od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQgTUMDPCRcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nato