Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Iz NVO Crnogorski forum poručuju da se kroz predložene izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš pokušava pravnim manipulacijama opravdati istorijska nepravda i okupacija Crne Gore, te upozoravaju da bi brisanje termina „nasilna aneksija“ predstavljalo pravnu podlogu za novu, ovaj put mirnodopsku, aneksiju države.
- Crna Gora je 1918. godine vojno okupirana od strane dinastije Karađorđević, a zatim nasilno pripojena Srbiji. Kralju Nikoli I Petroviću bilo je zabranjeno da se vrati u svoju državu, a Crna Gora je brisana s mape Evrope i svijeta. Taj zločin i ta istorijska nepravda danas se pokušava opravdati pravnim izmjenama i manipulacijama, kroz koje se Karađorđevićima želi omogućiti povraćaj imovine stečene na pljački i okupaciji - navodi se u saopštenju Crnogorskog foruma.
Kako ističu, predložene izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojima se briše termin „nasilna aneksija“, nijesu samo tehnička promjena, već pravna podloga za novu nasilnu aneksiju Crne Gore drugim sredstvima, jer se time poništava istina o okupaciji i otvara put da potomci okupatora dobiju imovinu koja nikada nije bila njihova.
- Podsjećamo da je predmet zahtjeva Karađorđevića za povraćaj imovine (Miločer, kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića) prije petnaestak–dvadeset godina vodila advokatica Ana Đukanović-Kolarević, koja ga je potom iznenada predala drugom advokatu, kako i zašto to ne znamo. Do danas se ne zna zašto je to učinila, ali se vjeruje da je uočila da nastavak tog postupka u tom trenutku nije bio politički koristan za strukture kojima je bila bliska. Dakle, ne zato što je prepoznala nepravdu prema Crnoj Gori, već zato što tada nije bilo pogodno vrijeme da se pitanje imovine Karađorđevića javno otvara? - navodi se.
Iz Foruma ocjenjuju da se, umjesto da Karađorđevići i Srbija vrate Crnoj Gori ratne reparacije u iznosu od najmanje 2,8 milijardi eura, sada vodi proces kroz koji oni i njihovi nasljednici, zajedno s Crkvom Srbije, „otimaju crnogorsku zemlju, svetinje i kulturnu baštinu“.
- Sramno je što su DPS i SDP sve to dopustili, iako su znali kakva je istorijska i pravna pozadina. Oni su, dok su bili na vlasti, morali da tu imovinu stave pod zaštitu kao kulturno dobro, što bi učinila svaka vlast koja poštuje sopstvenu državu. Umjesto toga, današnja vlast, pod jakim uticajem Srbije i Rusije, nastavlja da radi protiv interesa Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Poseban skandal, dodaju, predstavlja to što danas „DPS i tzv. Evropski savez u Budvi, umjesto da se bore za izgradnju bolnice, vrtića i škola, časte Joanikija placevima za gradnju srpskog hrama“.
- Ovo važi i za Vladu Crne Gore. Dakle, umjesto da ulažu u zdravlje i budućnost građana Budve i Crne Gore, oni poklanjaju zemlju uzurpatorima, dok Crkva Srbije već drži pod svojom kontrolom manastire, crkve i ogromne površine zemlje koje pripadaju Crnoj Gori - poručuju iz Crnogorskoga foruma.&nbsp;
Podsjećaju i da je prilikom razdvajanja Crne Gore i Srbije dogovoreno da sve što se nalazi na teritoriji jedne države pripada toj državi, te da je svaki pokušaj prenosa imovine Karađorđevićima ili Crkvi Srbije „protivustavan i nezakonit“.
- Tražimo od princa Nikole Petrovića i nasljednika dinastije i svih javnih ličnosti povezanih s ovim zahtjevima da odmah daju javnu i dokumentovanu izjavu o svom stavu prema izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, jer podržati brisanje 'nasilna aneksija' je sraman čin - ističe se u saopštenju.
Iz NVO Crnogorski forum pozivaju i državne institucije da zahtijevaju potpunu transparentnost i jasno pravno obrazloženje prije nego bilo ko pokuša izmijeniti istinu o istorijskoj okupaciji i pravnom statusu crnogorske imovine.
- Takođe pozivamo Vrhovno državno tužilaštvo i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da ovo dobro prate i zaštite. U protivnom, odgovornost za eventualne pravne i političke posljedice moraće se tražiti kod onih koji svojim djelovanjem omogućavaju reviziju istorije i pljačku države - poručuju.
Na kraju saopštenja upozoravaju da će protiv svakog poslanika, ministra, premijera ili bilo koga drugog ko bude radio protiv interesa Crne Gore i njene imovine podnositi krivične prijave.
- Crna Gora nije ničija prćija. Ona je suverena, međunarodno priznata država i mora se braniti od svakog novog oblika okupacije, bilo političke, pravne ili crkvene - zaključuju iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Karađorđevići ponovo nasrću na Crnu Goru, vlast ćuti

Danas se oglasio i princ Nikola Petrović Njegoš. Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza — dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njegoš — ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije, kazao je nekadašnji ambasador Crne Gore u Argentini i poslanik Pokreta Evropa sad Gordan Stojović.
Stojović je u objavi na Iks mreži naveo podsjećanje princa Nikole u kojem kaže da je "proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. trajao sedam godina – sedam godina teških pregovora čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije Petrović-Njegoš“.
Prema riječima Stojovića, i tada, kao i danas, polemike o terminima pokušavaju da zasjene suštinu.&nbsp;
- A suština je jednostavna: pravda se ne mjeri riječima, već djelima. &nbsp;Za princa, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica – ona koja je Crnu Goru izbrisala sa mapa i njegovu porodicu bacila u izgnanstvo. Ali današnji zakon nije o brisanju istorije, već o vraćanju dostojanstva - poručuje Stojović.&nbsp;
Kako je dodao, dinastija Petrović Njegoš ne traži privilegije – već poštovanje.
- I zato je dobro da se princ oglasio - zaključuje Stojović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stojović: I princ pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu

Ako je aneksija kako kažete izazvala “bol izgnanstva” vašoj porodici kako nije bila nasilna, upitao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić povodom saopštenja Nikole Petrovića - nasljednika dinastije Petrović-Njegoš i praunuka kralja Nikole Petrovića.
- Očigledno je da se kako kaže, 35-ogodišnji angažman Nikole Petrovića praunuka kralja Nikole Petrovića na očuvanje mira i ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavija sveo na “ neispunjenje određenog broja obaveza, od kojih je za nas najvažnija – dodjeljivanje rezidencije našoj porodici”! - dodaje Nenezić. 
Nenezić ističe da se postavlja pitanje da li je Petrović u 35 godina pregalačkog rada na povraćaju rezidencije njihovoj porodici, posjetio porodice ljudi koji su do smrti ostali vijernik njegovom prađedu - mnogi od njih svoje živote završili van terotorije naše Crne Gore, mnogima neznajući groba, a ostalima kosti ostale na grobljima po Italiji. 
- Da li ste se angažovali da se obnovi neka od preko 5000 spaljenih “rezidencija” crnogorskih rodoljuba koji su platili cijenu jer su branili slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore - upitao je Nenezić. 
Očigledno je, kaže Nenezić da Petrović čita "verziju događaja" koja mu je dostavljena.
- Očigedno da čitate “verziju događaja” koja vam je dostavljena, a mi neki ćemo ipak ostati vijerni pričama i tradicijama naših porodica, neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije” - zaključuje Nenezić. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić princu Petroviću: Neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije”

Polemika izazvana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine duboko me rastužuje, kazao je Princ Nikola, pranunuk kralja Nikole, oglasivši se povodom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine.
On je podsjetio da je revizija ovog zakona postala neophodna zbog neispunjenja određenog broja obaveza, od kojih je za njih najvažnija – dodjeljivanje rezidencije toj porodici.
- Moje angažovanje već 35 godina za mir i ljudska prava tokom teškog perioda sukoba u bivšoj Jugoslaviji, a zatim i za priznanje Crne Gore i njene nezavisnosti, poznato je svima. Djelovao sam, u svojoj savjesti i srcu, tokom cijelog tog perioda, samo iz želje da budem od koristi Crnoj Gori i da odam počast uspomeni svojih slavnih predaka. Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihovom uticaju - naveo je u saopštenju.&nbsp;
Kako kaže, podsjeća, da je proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. godine trajao sedam godina.&nbsp;
- Sedam godina teških pregovora, čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše Dinastije, zahvaljujući i neumornom angažovanju, uz mene, moje savjetnice i dugogodišnje vjerne prijateljice naše porodice, Tanje Turquin-Spičanović. Ono što mi je tada bilo najvažnije bila je pravda – pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore. Da, bili smo veoma ponosni kada je usvojen Zakon iz 2011. godine - pojasnio je princ Nikola. &nbsp;
Prema njegovim riječima, već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika...
- Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina. &nbsp;Ipak, želim da podsjetim na jednu važnu činjenicu – da je Francuska, tokom zvaničnog govora u Ministarstvu spoljnih poslova u Kej d’Orseju, koji je održala gospođa Manžen 2017. godine, prilikom uručenja ordena viteza Legije časti, priznala veliku nepravdu učinjenu Kralju Nikoli i Crnoj Gori - istakao je princ Nikola.&nbsp;
Bili su, kako dodaje, ponosni i ganuti do suza, jer je i to bio rezultat naših neprekidnih napora da se konačno na najvišem mjestu izgovori Istina, tamo gdje je ranije bila stvorenajedna druga verzija istih događaja.
- Dozvolite mi da prenesem najvažniji dio tog govora – onaj koji je zaključio našu potragu za moralnom rehabilitacijom mojih predaka - kazao je on.&nbsp;
“« Stalo mi je prije svega da Vam kažem da ovdje u Kej d’orseju (Ministarstvu vanjskih poslova Francuske) smo imali neku vrstu drevnog moralnog duga prema Vašoj porodici.Neću podsjećati na čitavu istoriju Vaše zemlje koja se, sama na jugoistoku Evrope, pobjedonosno odupirala tokom više od tri vijeka otamanskim pritiscima. Ali i pored toga mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918.žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što cinično zovemo “viši interesi”. Vaš prađed, kralj Nikola, je od samog početka rata 1914, bio saveznik koji se hrabro borio protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja, za šta je bio loše nagrađen, na Versajskoj mirovnoj konferenciji jeto zaboravljeno. Odlučili smo u tom periodu da rekonstruišemo jednu novu Evropu i da stvorimo veliku Jugoslaviju koja je trebalo da postane stub jednog novog i jakog političkog i vojnog saveza, Mala Antanta, predodređena da se suprostavi svim osvetničkim i revizionističkim pokušajima onih koji su prethodno potučeni. A to je učinjenuna vašu štetu.
Uzimajući za izgovor sjednicu jedne skupštine na brzinu sazvane i jednog “referenduma ” organizovanog u Vašoj zemlji, takođe,na brzinu, naš tadašnji Ministar, Stefen Pišon, je bio zadužen da ovakoKralju objavi užasnu vijest “pošto se Vaš narod izjasnio, Vlada Rapublike Francuske nema više razloga zbog kojih bi nastavila da održava odnose sa Njegovim Veličanstvom kraljom Nikolom i njegovom Vladom.“Suveren koji je odabrao upravo našu zemlju da u njoj nastavi borbu i da zastupainterese Crne Gore, sa Vladom koja je sa ministrimavijećala u Neiju.
Biće potrebno 70 godina da se počne sa ispravljanjem nepravde, kada će Vlada zemlje koja je još uvijeksocijalistička republika Crna Gora organizovati povratak u postojbinu posmrtnih ostataka kralja, koji je u međuvremenu umro u skromnom i otuđenom egzilu u Antibima,veoma daleko od svoje Prijestonice. »
- Evo to su „moje“, činjenice…..- poručio je princ Nikola.&nbsp;
U predlogu izmjena zakona predviđa se brisanje riječi „nasilna“, a da se zadrži termin „aneksija“, koji to već sam po sebi podrazumijeva.
- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Njegova namjera da ispoštuju crnogorsku dinastiju i vraćanjem jednog simboličnog mjesta – takođe. Imati u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom djedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nisu bile sprovedene evo već 15 godina - istakao je princ Nikola.&nbsp;
Zna, pojašnjava, da su naše memorije i sjećanja selektivni i da su povezani sa pričama i tradicijama naših porodica. Međusobne rane su teško premostive.
- Selektivni su i istorijski izvori, jer biramo ono što potvrđuje naša već formirana mišljenja. Rijetki su oni koji mogu da se oslobode tih veza i prihvate da čuju, vide ili pročitaju verziju događaja koja nije njihova. A ništa nije bliži istini od laži. &nbsp;Usuđujem se nadati da bi, povodom ove nove polemike, konačno mogli započeti konstruktivni dijalozi. Sa svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti. Kako zajedno izgraditi održivu budućnost za našu djecu i nove generacije – to je za mene jedino pravo pitanje. Ime Petrović Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja - zaključuje se u saopštenju princa Nikole.&nbsp;

Princ Nikola: Aneksija ostaje istorijska činjenica, mnogo više brinem o budućnost Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti

Nasilna aneksija je istorijska činjenica za koju sve više ljudi zna, za način kako je izvršena, stradanja crnogorskih porodica od srbijanske žandarmerije i način na koji je oteta crnogorska država. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla predsjednica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Smatra da je prijedlog brisanja riječi nasilna, u kontekstu aneksije iz 1918. godine, u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojom žele da maskiraju sve loše stvari koje se događaju i koja će izazvati još veće podjele.
- Njihova namjera je bila navodno manje podjela, a ovo je jedna riječ koja izaziva revolt, zbog toga što nasilna aneksija jeste bila i to je istorijska činjenica za koju je bitno da se zna. Sve više ljudi u Crnoj Gori ima pristup informacijama koja su sve stradanja crnogorskih porodica bila, šta je radila srbijanska žandarmerija, kako je nasilno oteta država i kako je nasilno stupila u tu državu 1918.godine, poslije Prvog svjetskog rata. Ovo što trenutno radi PES je pokazatelj da su produžena ruka Demokratskog fronta, tako da mogu s takvim dogovorom da trljaju ruke, ali ne može im služiti na čast - rekla je Pajović-Musić.
Podsjetila je na skorašnje zasjedanje bjelopoljskog parlamenta na kome se glasalo o oduzimanju književne nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću, na kom je, kaže, jedna odbornica Pokreta Evropa sad branila lik i djelo Radovana Karadžića.
I to što se ne može pronaći i oduzeti “odbjegli” spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću odavno je, dodaje ona, prestalo da bude komično i duboko je zabrinjavajuće.
- Zabrinjavajuće je mnogo toga što se dešava. Upravo ova hajka koja se dešava i propaganda, načini, sredstva i ciljevi su apsolutno slični Vučićevim metodama. Živimo u vremenu informacija u stilu Pinka i Informera, Zadruge, reality show-a gdje se ljudima zalazi u privatne živote, podilazi se najnižim ljudskim porivima, sve to služi kao jedna maska za sve ono što se dešava - istakla je Pajović-Musić.
Podsjetila je i na proteste koje su građanski aktivisti održali povodom hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, jer je taj njegov slučaj, kako kaže, bio lakmus papir kako će društvo da reaguje na nepravdu, progon i diktaturu.
- Ušli smo u diktaturu jer se krše osnovna ljudska prava, ljudi se zatvaraju po spisku, ko ne odgovara on ide, nema veze da li je to po zakonu i Ustavu. Tako da nema više smisla da pričamo niti da apelujemo na sudstvo i tužilaštvo, jer očigledno moramo da se borimo protiv toga - poručila je Pajović-Musić.
Smatra da cijelo crnogorsko društvo treba da se zapita kako reaguje na igru i taktiku koju BIA formira, a koju promovišu određni mediji poput, kako tvrdi, koncerna Vijesti i Javnog servisa Crne Gore.
Kaže i da cijelu hajku protiv medija i pojedinaca vodi novinarka koncerna Vijesti za koju je šest puta sud dokazao da je lažno iskonstrusala Birnovu mapu ekstremista, u koju je, podsjeća Pajović-Musić, stavila časne ljude, novinare i građanske aktivste, ugrožavajući njihov profesionalni i lični integritet.&nbsp;
- Ne treba da se nasjeda na tu igru i ponekad se zapitam da li smo mi glupi, ili nemamo hrabrosti, jer zašto nasjedati na njihove igre i pravdati se bilo kome za bilo šta. Smatram da ne smijemo da dozvolimo da kriminalizuju crnogorske građane i crnogorske suvereniste, jer je to njihov cilj da kriminalizuju kompletan suverenistički blok, kao i određene partije i strukture koje su učestvovale u stvaranju suverene Crne Gore. Apelujem i na suverenističke partije i na nevladine organizacije da se ne nasjeda na ovo, kao i na medije da ne šire takve priče, a oni koji su u službi BIA-e neka rade to što rade, ne služi im na čast i na profesionalnu etiku - naglasila je ona.
Doaje i da se ne smije dozvoliti progon crnogorskih medij, već se protiv toga treba boriti svim pravnim sredstvima.
- Vjerujem da u sudstvu Crne Gore postoje ljudi sa integritetom koji će raditi isključivo na poznavanju Ustava ove države, a ne po naredbama i po političkoj volji vladajuće klike. Došli smo u situaciju na koju upozoravali &nbsp;posle hapšenja Milivoja Katnić. Ko god bude njima smetao oni će nastaviti sa progonom, ali to treba da bude ono što će da pokrene sve ljude, da se prkosno pokaže da se slobodna riječ ne može ugušiti, nije mogla u gorim vremenima, a ne sad - zaključila je Pajović- Musić.&nbsp;

Pajović-Musić: Htjeli su manje podjela, a upravo uklanjanje riječi “nasilna” izaziva revolt

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš je još jedan perfidan pokušaj prekrajanja crnogorske istorije - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal ETV nakon što su poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović i Miloš Pižurica Skupštini Crne Gore dostavili dokument kojim, pored ostalog, nastoje izbrisati prefiks „nasilna“ u odnosu na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Tada je Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca. Srpski agenti koji su poslati u Podgoricu su proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ uprkos činjenici da je postojala redovna crnogorska narodna skupština - i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom države, i uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
Vukotić, kako je naglasio u razgovoru za Portal ETV, odavno govori da nije u pitanju revizionizam - jer to znači ispravljanje na osnovu novih činjenica, već da se radi o brutalnom prekrajanju fakata.&nbsp;
- Pokušaj da se iz zakona izbaci kvalifikacija nasilna aneksija još jedan je u nizu od trenutne vladajuće koalicije koja visoko na svojoj agendi ima rastakanje istorijskih činjenica i prepravljanje crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda - jasan je istoričar.
<h2>DUBLJA AGENDA</h2>
To je, kako je ustvrdio, sve u sklopu projekta „pomirenja“ koji podrazumijeva da se odreknemo vlastite istorije u korist beogradskih bajki.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV može li se uopšte polemisati o tome je li aneksija 1918. bila „nasilna“, Vukotić je odgovorio da je to vrlo teško.
- Jer suština ovog zakona jeste da se osudi kako nezakonita aneksija - tako i represija i zločini koji su uslijedili nakon srpske okupacije – naglasio je Vukotić.
Krajnji cilj ovih izmjena, prema njegovom mišljenju, je nametanje volje trenutne vlasti svim građanima.
- Bojim se da se iza toga krije dublja agenda kojoj je cilj da potpuno asimiluje Crnogorce i utopi ih u fantazije „srpskog sveta“ - ocijenio je Vukotić.
Otuda, upozorava on, i ovi stalni i uporni pokušaji da se nametne njihovo gledanje prošlosti što bi, smatra istoričar, predstavljalo uvod u dalje radnje na rastakanju crnogorske kulture.
<h2>CRNA GORA SE KOREKTNO ODNIJELA PREMA NASLJEDNICIMA</h2>
Na pitanje Portala ETV može li se Zakon o dinastiji Petrović Njegoš uopšte ponovo mijenjati s obzirom na činjenicu da je princu Nikoli, shodno aktuelnom važećem zakonskom rješenju, već pripala nezanemarljiva svota novca za projekte njegove fondacije, da se odrekao restitucije i političkog djelovanja, Vukotić je decidan da bi dalje obeštećenje bilo apsurdno.
- Neko dalje obeštećenje dinastije Petrović Njegoš je apsurdno, država Crna Gora se sasvim korektno ponijela prema njima. Prema tome, jedino je logično da je ovaj pokušaj proturanja zakona paravan za naredna djelovanja - naveo je on.
Vukotić kaže i da bi, ako bi se ovaj Zakon sada promijenio, teoretski bilo moguće da to iznova čini bilo koja naredna parlamentarna većina i da se Crna Gora tako dovijeka odužuje nasljednicima dinastije Petrović Njegoš.&nbsp;
- Ovim izmjenama i dopunama zakona se uvode i ženski potomci što bi se moglo tumačiti i kao uvođenje Karađorđevića na mala vrata - istakao je Vukotić.
No, trenutnu većinu malo je, smatra on, briga za status dinastije Petrović Njegoš.
- Oni imaju druge ciljeve na kojima rade: i ovo je dio toga narativa. Sa ovakvim malim pokušajima želi se postići atmosfera u kojoj bi bilo normalno dalje prekrajanje istorije i micanje mauzoleja na Lovćenu - zaključio je Vukotić.

Anja Ivanović

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

Koliko sam puta osuđivala zločin nad porodicom Petra Zvicera i s prezirom mislila o zvijerima zbog kojih su u Rokočima kao svijeće gorjela đeca. Tek danas, nakon prijedloga da se aneksija više ne kvalifikuje kao nasilna, shvatila sam da je to moje osuđivanje zločina povrijedilo one koji taj zločin opravdavaju ili, ako ih ima – one koji bi ga rado ponovili.
Zaista, nikad nijesam razmišljala, dok PES na to nije ukazao, o emocijama svih onih ljudi koji relativizuju jedan od najstrašnijih događaja crnogorske istorije, o onima kojima nije strašna pomisao na kuću koja gori, iz koje vrište majka, sestra, brat, žena i troje malo đece – koji su krivi, kako onima tada, tako i ovima danas, zato što je član njihove porodice odlučio da se bori za slobodu Crne Gore.
Poslanici PES-a podnijeli su Prijedlog da se ispred aneksije iz 1918. ukloni riječ nasilna, a kao obrazloženje navode prevazilaženje negativnih konotacija i pomirenje društva. Dakle, ako dobro shvatam, potrebno je, radi pozitivnih konotacija onih koji paljenje đece smatraju nenasilnim - &nbsp;izmijeniti zakonsko rješenje. PES i nekadašnji DF imaju većinu, pa se to čini kao lak postupak. Eto, to je formalno-pravni epilog.&nbsp;
Ali, ostaje suštinski – kako paljenju porodice dati pozitivne konotacije, kako da se onaj dio društva, o kojem PES brine, a za koji je zgarište u Rokočima nenasilan, dakle – mirnodopski događaj, uvijek osjeća slobodno i dobro dok dio društva ukazuje na svirepost toga čina?&nbsp;
Za primjenu ovog zakona – relativizaciju ovog i brojnih drugih zločina koji su uslijedili za vrijeme bijelog terora – po samom nazivu se vidi da nije nasilno vrijeme bilo – trebalo bi da budu zaslužni predlagači. Predložila bih im da odu do Rokoča, do mjesta strašnoga stradanja. Da na trenutak zastanu, zanemare političke poene, da zamisle istorijski (činjenicama dokazan) događaj iz 1923.&nbsp;
Da zamisle da stoje ispred kuće iz koje se čuju krici porodice koja je zapaljena. Šta bi uradili? Da li bi čuli vrisku Petrovo troje đece ili bi čuli ushićene usklike onih koji su taj zločin počinili i onih koji su ga podržali? Eto, to je odgovor na pitanje o čijim emocijama treba brinuti, a dalja sudbina ovog Prijedloga će pokazati stav onih koji budu odlučivali.
Toj đeci iz Rokoča jedini je grob dio istorije koji svjedoči o zločinima koji su leteći odredi počinili nad njima. Pokušajem da, zarad pozitivnih konotacija svirepih ubistava i tananih emocija onih koji ta ubistva podržavaju, taj dio istorije izbrišu, pretura se po grobovima nevinih žrtava, po grobovima đece.&nbsp;
Dakle - pred kućom ste Zvicera i 1923. je godina. Ili ćete čuti vrisku Petrovo troje đece, i o njihovim emocijama razmišljati, ili ćete se fokusirati na ushićene uzvike i emocije onih koji su ih zapalili.
Naivno ili ne - sigurna sam da biste, makar neki od vas, ušli i pokušali da ih spasite.

Marija Mitrović

Nenasilna aneksija – kada su Zviceri gorjeli, kada su nebesa plakala

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nasilna-aneksija