U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Savjet Evrope, uz podršku Vlade Njemačke, pokrenuo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, koji će se realizovati u periodu od decembra 2024. do decembra 2026. godine.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ukupan budžet projekta iznosi 500.000 eura, a cilj je unapređenje sistema za prevenciju i zaštitu djece od vršnjačkog, onlajn i drugih oblika nasilja u školama, kroz podršku obrazovnim institucijama, nastavnom osoblju, roditeljima i učenicima.
- Projekat će pružiti podršku kreatorima obrazovnih politika, institucijama i profesionalcima u primjeni postojećeg zakonskog okvira za sprječavanje nasilja u školama. Poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje - poručili su u MPNI.
Ključne aktivnosti, kažu oni, obuhvataju sprovođenje nacionalnog istraživanja o procjeni sigurnosti u školama i dobrobiti učenika, kao i nacionalne studije o online nasilju.
- Na osnovu rezultata biće kreirane preporuke za poboljšanje bezbjednog školskog okruženja, izrađen praktični Vodič za nastavnike i stručne službe, te uspostavljena bolja koordinacija svih aktera uključenih u prevenciju nasilja - naveli su u MPNI.
Korisnici projekta su, dodaju oni, kreatori obrazovnih politika, organizacije civilnog društva, nastavnici i stručno osoblje u školama, učenici i učenice, njihovi roditelji i šira zajednica.
- Partneri u realizaciji projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Zavod za školstvo i organizacije civilnog društva - zaključili su u MPNI.

Pokrenut dvogodišnji projekat ,,Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je na sjednici Skupštine, na kojoj je predstavila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, rekla da ustanove više ne mogu ignorisati i zataškavati bilo koji oblik nasilja.
- Postoji zakonska obaveza da se protiv počinioca pokrene zakonom utvrđeni postupak - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je navela, izradom odgovarajućih pravilnika uvodi se sistematski pristup u prevenciji, čime će se izbjeći reagovanje nakon što se određeni incident desi.
Jakšić Stojanović je istakla da je Predlogom zakona propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
- Na ovaj način će se dodatno doprinijeti obezbjeđivanju uslova za zaštitu od svih oblika nasilja i zlostavljanja u ustanovama. Ako postoji osnovana sumnja, privremeno udaljavanje nastavnika iz učionice štiti potencijalne žrtve dok traje istraga - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da se Predlogom zakona institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, čime se jača veza između obrazovnog sistema i tržista rada.
Jakšić Stojanović je kazala da se prvi put uređuje i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada i bliže definiše način organizovanja tog oblika nastave. 
 
- Dodatno se uređuje oblast koja se odnosi na udžbenike, odnosno omogućava se izrada i primjena digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja. Za vrijeme onlajn nastave ustanova može da ustupi računarsku opremu na korišćene učenicima i zaposlenima - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da aktuelni zakon omogućava da se po konkursu za izbor direktora izabere drugorangirani ili trećerangirani kandidat, dok je izmjenama propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera.
- Na ovaj način se ne ostavlja mogućnost izbora drugog, osim kandidata koji, u skladu sa propisanim kriterijumima, ostvario najbolji rezultatat na provjeri znanja, vještina i kompetencija, čime će se ovaj postupak u potpunosti učiniti transparentnim i obezbijediti izbor najboljih kandidata - rekla je Jakšić Stojanović.
Kako je dodala, Predlogom zakona se propisuje i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove.
Jakšić Stojanović je kazala da su izmjenama Opšteg zakona pedviđeni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te da je definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani.
Ona je kazala da se na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima, tako da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje.
Prema riječima Jakšić Stojanović, novim zakonskim rješenjem definišu se prava, obaveze i odgovornost roditelja. 
 
- Roditelji su odgovorni da njihovo dijete redovno pohađa nastavu, a dužni su da na poziv ustanove aktivno učestvuju u svim oblicima obrazovno-vaspitnog rada, posebno u realizaciji plana pojačanog vaspitnog rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Roditelj je, kako je navela, obavezan da poštuje pravila o radu ustanove, a naročito u pogledu zabrane bilo kog oblika verbalnog i fizičkog nasilja.
Jakšić Stojanović je kazala da je izmjenama zakona utvrđena obaveza produženih boravaka da prije početka rada podnesu zahtjev za licenciranje, čime, kako je navela, osiguravaju da produženi boravci ispunjavaju propisane standarde kvaliteta, bezbjednosti i sručnosti kadra.
Jakšić Stojanović je rekla da se organizatorima obrazovanja odraslih licenca ograničava na pet godina, kako bi mogli da provjeravaju kvalitet rada i spriječe da nekompetentni organizatori ostanu u sistemu.
- Trenutno se u bazi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nalazi 109 organizaotra obrazovanja odraslih, od kojih su mnogi neaktivni ili izvode zastarjele programe -dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da je u Predlogu zakona dodato sedam novih uslova za razrješenje direktora, a kada je riječ o pravima učenika dodat je novi stav koji se odnosi na pravo na podršku i pomoć u savladavanju obrazovnog programa, naročito kada su u pitanju jezičke, kulturnološke, psihološke, socijalne i druge barijere.
Jakšić Stojanović je kazala da su zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na vođenje pedagoške evidencije sa ciljem da se administracija u tom dijelu smanji, dodajući da će najveći dio procesa biti digitalizovan.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko rekao je da se sistematski prišlo analizi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i da ima dosta kvalitetnih predloženih izmjena, navodeći da ohrabruje akcenat koji je dat na suzbijanju i prevenciji nasilja u školama.
On je ocijenio da bi, kada su u pitanju kriterijumi za zapošljavanje, bilo korisno da se uvede i rangiranje univerziteta sa kojih dolaze kandidati, ali i da jedan od kriterijuma bude dužina studiranja.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović kazao je da bi trebalo tražiti određeni stepen poznavanja jezika koji je u službenoj upotrebi, kako za nastavnike tako i za djecu koja dolaze sa drugih govornih područja, a koja se uključuju u crnogorski obrazovni proces.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima koja se odnose na suzbijanje nasilja u školama, Obradović je rekao da bi trebalo donijeti niz podzakonskih akata koji će da prate predložene norme.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da nije MPNI ono koje može riješiti svaki problem vršnjačkog nasilja. 
 
On je pohvalio odluku da se član 18 dopuni definicijom šta je nasilje i zlostavljanje, prije svega zbog pedagoga i psihologa koji će ocjenjivati prijave koje će dolaziti od učenika i nastavnog osoblja.
Nenezić je rekao da postoji nedoumica oko produženog boravka, odnosno u vezi sa obavezom dobavljanja važeće licence od pravnih ili fizičkih lica koja će pružati tu uslugu.
- Već smo u julu, škola počinje za nešto više od mjesec, da ne dođemo u situaciju da se jednom dijelu roditelja stvori problem da djeca ne mogu koristiti uslugu produženog boravka u ustanovi u kojoj uče - naveo je Nenezić. 
 
Jakšić Stojanović je apelovala na poslanike da što prije usvoje zakon, kako bi u naredna tri mjeseca obišli sve produžene boravke, koji moraju da ispune određene uslove da bi dobili licencu.
Na konstataciju Nenezića da bi vršioca dužnosti direktora obrazovnih ustanova trebalo birati iz lokalne zajednice u kojoj se škola nalazi, Jakšić Stojanović je kazala da je problem što u nekim seoskim sredinama neće niko da preuzme tu dužnost. 
 
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da je zanimanje nastavnika među najmanje privlačnim i da se sistem zbog toga suočava sa deficitom nastavnika biologije i hemije, uz napomenu da je prosječna zarada nastavnicima 953 eura, a da je prosječna na nivou države 1.014 eura.
Kada je riječ o obezbjeđenju kvalitetnog nastavnog kadra, Bojanić Lalović je rekla da je dobar mehanizma probni rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Poslanica Pokreta Rvropa sad Jelenka Andrić kazala je da se ovim Predlogom zakona vraća sigurno i inovativno obrazovanje i vaspitni karakter koji je, kako je navela, prethodno bio zapostavljen.
- Ovaj zakon obećava sigurno obrazovanje u Crnoj Gori u dijelu naselja, kao i inovativno, ako govorimo o onlajn nastavi koja se definiše prvi put - rekla je Andrić.
Ona je istakla da treba podržati amandman kojim se predlaže da ugovor na određeno vrijeme traje tokom cijele školske godine, što je ocijenila kao izuzetno važno imajući u vidu da time prosvjetni radnici više ne bi preko ljeta ostajali bez ličnog dohotka.
Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković-Kuč da li je upoznata sa inicijativom da jedna škola dobije naziv "13. jul", Jakšić Stojanović kazala je da postojećim obrazovnim ustanovama koje imaju naziv - on neće biti mijenjan.
- Konkretno do sad smo imali po jedan takav zahtjev iz Berana, iz Tuzi, iz Podgorice i Budve. To nije samo naša, već i nadležnost lokalnih skupština. Ali ako krenemo u tu problematiku, u izmjene naziva, otvorili bismo novu Pandorinu kutiju. Što se tiče novih ustanova - tu stojimo na raspolaganju da podržimo dobre inicijative - dodala je ona.
Istakla je kako je njihov prijedlog da novi vrtić u Podgorici dobije naziv po Sofiji Klikovac.
Riječ je o nekadašnjoj direktorici titogradskih vrtića, tokom čijeg su rukovođenja u glavnom gradu izgrađena brojna obdaništa, uključujući i prve jaslice.
- Ona je zadužila naše obrazovanje, udarila je temelje predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori - istakla je Jakšić Stojanović.

1084x550

Jakšić-Stojanović: Postojećim obrazovnim ustanovama naziv neće biti mijenjan, po Sofiji Klikovac ćemo nazvati novi vrtić u glavnom gradu

Jedan učenik danilovgradske Osnovne škole ,,Vuko Jovović“ zadobio je povrede nosa u tuči đaka koja je prekjuče organizovana nedaleko od školskog dvorišta. Iz uprave škole kazali su Pobjedi da su slučaj prijavili policiji, te da imaju saznanja da će đak imati hiruršku intervenciju na nosu.
Direktorica škole Mirjana Keković rekla je Pobjedi da su za vrijeme velikog odmora učenici napustili školsko dvorište bez dozvole, te da su se, prema njihovim izjavama, ranije dogovorili da ,,odmjere snage“. Ona podsjeća đaci te škole nemaju dozvolu da se udaljavaju previše od škole za vrijeme odmora.
Prema riječima Keković, započeli su tuču u kojoj je jedan od njih zadobio povrede nosa, te najavljuje da će na današnjoj sjednici Nastavničkog vijeća učenik, koji je povrijedio druga, biti predložen za najstrožu vaspitnu mjeru.
- Na osnovu informacije koju sam dobila kasnije od majke ovog učenika, on je vraćen kući, sanirane su mu povrede do ponedjeljka, kada će na nosu imati neku intervenciju i nakon toga isti dan biti otpušten kući. Po saznanju, odmah sam obavijestila Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad i podnijela prijavu o pomenutom događaju, a zatim su obaviješteni roditelji učenika i Centar za socijalni rad – navela je ona.
Keković kaže da škola ima formiran tim za prevenciju nasilja koji čine članovi uprave škole, pedagoško psihološke službe i sve odjeljenske starješine. Oni imaju obavezu da redovno održavaju radionice ili predavanja na temu svih oblika nasilja, a zahvaljujući, kako navodi, odličnoj saradnji sa Upravom policije i Centrom za socijalni rad imaju organizovana i predavanja njihovih stručnjaka u školi.
- Činimo sve što je u našoj moći da se preventivno djeluje, ali je ove školske godine generacija devetih razreda prilično izazovnog ponašanja. Naravno, samo jedna mala grupa učenika iz, uglavnom, disfunkcionalnih porodica – kaže direktorica.
Dodaje da im je Centar za socijalni rad odličan partner i sa njima dijele svako saznanje za bilo koji problem koji potiče iz porodice djeteta ili sa drugih strana, te da periodično imaju i organizovane sastanke svih čelnika važnih institucija grada kako bi skupa bolje djelovali.
<h2>Modrice&nbsp;</h2>
Ovo je drugi slučaj tuče koji škola, kako tvrde iz uprave, bilježi od početka godine.
Prethodni je registrovan nedavno kada je dječak zadobio povrede od udaraca starijih đaka. Ljekar je, prema informacijama Pobjede, utvrdio da ima mnogobrojne hematome u predjelu obje natkoljenice i potkoljenice. Jedan roditelj ispričao je Pobjedi da dijete ima zdravstvene posljedice zbog tog incidenta i da nijesu zadovoljni kako je uprava reagovala, te da nijesu stvoreni uslovi da se dječak vrati u školu. Roditelj navodi da su učestali slučajevi vršnjačkog nasilja u školi, da postoje problemi koji se ne rješavaju...
Direktorica škole Keković odbacila je sve optužbe i kazala da nije tačno da u ovom slučaju nijesu reagovali kako treba. Ona je rekla da je cijeli kolektiv veoma posvećen i da imaju roditeljski odnos prema učenicima. Keković je istakla da je učesnicima ovog događaja izrečena vaspitna mjera, a sjednica Odjeljenskog vijeća je zakazana kasnije od datuma odvijanja događaja, jer su zbog opsežne procedure i izvještaja Centra za socijalni rad morali čekati i da je to potrajalo.
Direktorica kaže da se bore protiv vršnjačkog nasilja, te da ,,analiziraju i najmanji uvredljiv pogled, a kamoli što drugo, i da vrlo često rade posao porodice“.
- Djecu zbilja ne možemo vezati u školi, kako bismo spriječili eventualne konflikte, ali možemo i moramo brzo reagovati i učiniti sve što je u našoj nadležnosti. A nadležnosti su upravo jako male i ograničavajuće - navodi ona.
Dodaje da je njihova ,,želja da nikad ne bude problema, ali da je u školi sa više od 1.000 učenika u savremenom dobu realnost drugačija“. Direktorica tvrdi da njihova ustanova važi za miran kolektiv, u kome zbog prevencije nasilja imaju veliki broj radionica i predavanja na tu temu i na nivou škole i u saradnji sa svim relevantnim institucijama grada.
<h2>Zaštitari</h2>
Od početka ove godine nekoliko crnogorskih škola zabilježilo je razne primjere vršnjačkog nasilja. Jedan od njih se dogodio u blizini podgoričke škole ,,Maksim Gorki“, kada je jedan dječak povrijeđen i imao je hiruršku intervenciju. Snimak te tuče objavljen je tada na društvenim mrežama. Petoro dječaka je sjedjelo na klupi u neposrednoj blizini škole, a onda je jedan od njih pesnicama počeo da udara drugog dječaka.
S druge strane, Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ u Podgorici obratio se ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović, navodeći da su zabrinuti za bezbjednost djece. Zahtijevali su hitno uvođenje školskog policajca u sve škole, a naročito nakon nasilnog incidenta kada je u blizini te škole grupa huligana pretukla četvoro djece od devet do 13 godina.
Na inicijativu Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja u NVU Udruženje Roditelji, Vlada je krajem januara donijela zaključke kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za angažovanje zaštitara u školama. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je tada da će od 15. februara sve škole u gradskim sredinama, 42 srednje i 65 osnovnih, dobiti zaštitare, što će, kako su tada komentarisali, biti prelazno rješenje do uspostavljanja školskih policajaca ili drugog vida obezbjeđenja.
Iz Mreže Savjeta roditelja Milica Gogić kazala je tada Pobjedi da primjeri vršnjačkog nasilja pokazuju koliko je neophodno hitno i sistemsko rješavanje problema bezbjednosti djece u školama i njihovoj okolini.
- Zaštitari nemaju ovlašćenja, a ni iskustvo koje imaju policajci i zato i dalje insistiramo na njihovom prisustvu u školama ili školskim zonama i čekamo da nas, kao i čitavu javnost Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijesti o planiranim aktivnostima i rokovima za njihovu realizaciju. Godinama se na ovakve roditeljske inicijative od MUP-a dobija odgovor: ,,Nema kadra“. Ako godinama imamo isti problem, onda odgovor - nema kadra, nije rješenje – rekla je tada Gogić.
Godinama se u javnosti ukazuje na problem vršnjačkog nasilja i kritikuju se nadležni da ne preduzimaju adekvatne mjere da se suzbije ova pojava. Na osnovu evidencije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, tokom 2024. godine, do avgusta, zabilježeno je 114 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama i školskim dvorištima na teritoriji Crne Gore. Prema tim podacima, 61 slučaj odnosi se na osnovne škole, a 53 na srednje.
Istraživanje Zavoda za školstvo iz 2023. godine pokazalo je da je 17 odsto učenika bilo izloženo nekom obliku nasilja.
Nasilje je najviše rasprostranjeno među učenicima od VI do IX razreda osnovnih škola (21,9 odsto), dok je najmanje među učenicima četvorogodišnjih srednjih škola (14,8 odsto) i gimnazija (13,9 odsto).

Đaku u tuči povrijeđen nos, imaće operaciju

Savjet za prava djeteta će formirati radnu grupu , sastavljenu od članova različitih resora, a koja će za cilj imati da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - kazala je u Emisiji E uživo na Televiziji E direktorica Direktorata za osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Nasilje se ne dešava samo u školama, kaže Drobnjak, već smo sa nasiljem suočeni u svim segmentima života i svakodnevnom okruženju.
- Taj događaj ispred barske Gimnazije, nažalost, desio se, ali se mogao desiti i u nekom drugom okruženju. Ovim želim da kažem, bez obzira što smo vrlo često upućeni na to da se nasilje jednako škole, dešava samo u školama, nije to tako. Vrlo veliki broj tih nasilja započne &nbsp;u nekom okruženju koje je prije škole, ili se prosto sami konflikt desi na nekom &nbsp;igralištu, u okviru zgrade, na ulici, i onda djeca, &nbsp;iz jednostavnog razloga što se najviše sreću u školama, prosto taj konflikt prenesu u škole, odnosno u učionice - rekla je Drobnjak.
Bez obzira na narativ da se nasilje dešava isključivo u školama, ističe Drobnjak, ipak su škole obrazovne institucije kojima se vjeruje i u kojima ipak, dodaje ona, roditelji osjećaju da su njihova djeca bezbjedna i sigurna.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća Mijušković, iniciralo je i uputilo ka Vladi informaciju, na koju je Vlada odmah reagovala, dodaje ona, te je zadužila Savjet za prava djeteta da formira radnu grupu, sastavljenu od članova različitih resora.
- Radna grupa ima rok od petnaest dana da se formira i donese analiza na osnovu čega i na šta bi se trebalo opredijeliti da budu sljedeći koraci svakog od resora. Svako je dobio određene korake u okviru svog resora kako bi mogao da doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja - naglasila je Drobnjak.
U narednom periodu će u MPNI, raditi na promjenama normativa i standarda, poručuje Drobnjak, na osnovu kojih će biti zapošljavani novi psiholozi ili pedagozi u školama.
- Važno je istaći da ne postoji dovoljno veliki broj psihologa i pedagoga, koji bi mogli istretirati svaki problem, ako nemamo podršku i saradnju kompletnog kolektiva škole i prvenstveno roditelja, odnosno porodice. Mi u školama vrlo često saznamo tek posljedice, kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa činjenicom da naše dijete ima problem. Najveći broj slučajeva, sa kojima se &nbsp;susrećemo i mi u ministarstvu, u okviru prijava za nasilje, svodi se na to da roditelji prosto, i ja kao roditelj ih razumijem, ali moramo ih osnažiti da u svom djetetu ipak prepoznaju neke elemente ponašanja koje nije dobro, da to prihvatimo, i da svi zajedno tretiramo da se to ponašanje jednostavno promjeni - zaključila je Drobnjak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drobnjak: Nasilje obično započinje u nekom drugom okruženju, ali eskalira u školi

Savjet za prava djeteta Vlade Crne Gore formirao je danas međuresorsku radnu grupu, koja je zadužena da u roku od 15 dana pripremi analizu o nasilju i vandalizmu u školama, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih. 
 
Navodi se da je Savjet zadužio radnu grupu i da predloži modalitete za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama i dostavi ih Vladi. 
 
Na dnevnom redu današnje sjednice bili su, kako je saopšteno, prezentacija završnog izvještaja nezavisne Evaluacije Strategije za realizaciju prava djeteta od 2019. do prošle godine i vršnjačko nasilje. 
 
Predsjedavajući Savjeta Dragoslav Šćekić podsjetio je da je Strategiju za ostvarivanje prava djeteta 2019-2023. u Crnoj Gori usvojila Vlada Crne Gore 2019. godine. 
 
On je rekao da su evaluaciju sprovela dva nezavisna evaluatora – međunarodnog eksperta i domaćeg eksperta – između novembra prošle i avgusta ove godine. 
 
Šćekić je naveo da je evaluacija imala za cilj da obezbijedi Vladi Crne Gore, nacionalnim partnerima i UNICEF-u Crna Gora nezavisnu ocjenu rezultata postignutih kroz Strategiju. 
 
- Preporuke koje su date kroz ovaj dokument važno je sagledati prilikom izrade nove Strategije za ostvarivanje prava djeteta. Jedna veoma važna preporuka koja je data u ovom dokumentu tiče se jačanja saradnje resora koji se bave dječijim pravim putem Savjeta za prava djeteta - rekao je Šćekić. 
 
On je dodao da se nada da će u tom smjeru ići u budućnosti. 
 
- Imajući u vidu poslednje događaje u kojima su djeca bila žrtve nasilja kao i činjenice da je sve učestalija pojava nasilja na našim ulicama i u školskim dvorištima smatram da se sve nadležene institucije moraju uključiti kako bi se preduzele neophodne mjere u cilju suzbijanja ove pojave - rekao je Šćekić. 
 
On je istakao da je cilj zaštita djece i suzbijanje nasilja među djecom i mladima, kao nasilja nad djecom uopšte. 
 
Šćekić je rekao da je na sjednici Vlade prethodne sedmice Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo informaciju u kojoj je izloženo sa kakvim problemima se u pogledu te teme društvo suočava. 
 
On je kazao da je zato Vlada donijela zaključak kojim se obavezuje Savjet za prava djeteta da oformi međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i da predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da problem vršnjačkog nasilja vrlo često eskalira u školskom dvorištu, ali sam problem nastaje nerijetko izvan školskog dvorišta. 
 
- Ministarstvo pravde će dati svoj doprinos i u saradnji sa drugim resorima uložiti napore u cilju rješavanja ovog pitanja - kazao je Božović. 
 
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će se taj resor aktivno uključiti i zajedno sa drugim resorima ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 
 
- Posmatrajući škole kao vaspitno-obrazovne ustanove, kakav naziv su nekada i nosile, može se reći da je ta vaspitna komponenta danas zapostavljena u odnosu na neki prethodni period - rekao je Šaranović. 
 
Članovi radne grupe iz Vlade su predstavnici ministarstava prosvjete nauke i inovacija, unutrasnjih poslova, sporta i mladih, rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ljudskih i manjinskih prava, kao i resora finansija, zdravlja i pravde. 
 
- U grupi su i predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Uprave policije, Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu te Lejla Kaladžija, članica Savjeta za prava djeteta i Katarina Čarapić, članica Savjeta za prava djeteta - kaže se u saopštenju.

Formirana radna grupa koja će pripremiti analizu o nasilju u školama

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: nasilje-u-skolama