Promocija zbirke poezije „Vento bremena“, autorke Sanje Pavićević, biće održana sjutra, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici.
U programu učestvuju: Aleksandra Vujišić, Pavle Gligorović, Jelena Ćipranić, Miloš Zvicer i autorka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Promocija zbirke poezije „Vento bremena“ u NB „Radosav Ljumović“

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizuje predavanje posvećeno jednom od najznačajnijih pisaca XX vijeka – Danilu Kišu, pod nazivom „Danilo Kiš – klasik književnosti XX vijeka“, saopšteno je iz ove ustanove.
- Predavač je doc. dr Goran Radonjić, koji će kroz književno-teorijski i interpretativni pristup govoriti o djelu, poetici i značaju Danila Kiša u savremenoj književnosti- navode organizatori.
Predavanje će se održati u četvrtak, 11. decembra, sa početkom u 19 časova, u sali „Marko Miljanov“.
Ulaz je slobodan.

Veče klasika: Predavanje o Danilu Kišu u čevrtak u biblioteci ''Radosav Ljumović''

U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), u ponedjeljak, 1. decembra, u Biblioteci „Radosav Ljumović“ biće održana promocija knjige „Nakon tačke“, autora Kemala Musića.
O knjizi će govoriti prof. dr Olga Vojičić Komatina, Edin Smailović i autor, dok će program moderirati Vesna Šoškić.
Promocija se organizuje u okviru manifestacije „Dani kulture manjina Crne Gore“.
Događaj će biti održan u sali „Marko Miljanov“ sa početkom u 19 časova.

1250x600

Promocija knjige „Nakon tačke“ Kemala Musića u ponedjeljak u Podgorici

Stranka evropskog progresa izražava neslaganje sa postupkom direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da zabrani štampanje knjige publiciste Danila Burzana „Gradonačelnici“ zbog toga što je napisana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
- Postupak direktorice predstavlja otvoren atak na državni identitet Crne Gore i pokušaj dezavuisanja nacionalnog i jezičkog identiteta crnogorskog naroda i građana Crne Gore koji baštine takve identitetsko-jezičke vrijednosti- kazali su iz SEP-a.
Ističi da je ponašanje čelne osobe jedne značajne ustanove kulture kakva je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ kršenje člana 13 Ustava Crne Gore koji propisuje da je crnogorski jezik službeni. Zvanični Pravopis crnogorskoga jezika iz 2009. godine daje dubletno, dakle ravnopravno, jotovanu i nejotovanu varijantu crnogorskog jezika.
Stranka evropskog progresa poziva čelne ljude Grada Podgorice, koji je osnivač Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, da ne dozvole ponašanje protivno Ustavu i važećoj regulativi u ovoj oblasti.
- Sigurni smo da će svi pokušaji identitetskog preobražaja Crne Gore ostati bezuspješni, te da će građanske i evropske vrijednosti biti dominantne u odnosu revizionističke i destruktivne aktivnosti dijela aktera na društvenoj i političkoj sceni- zaključuje se u saopštenju.

Lakčević: SEP poziva čelnike Podgorice da stanu na put neustavnom postupku Ilinčić

Ovo što se događa u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ nije samo loša urednička odluka, niti još jedan hir Slavice Ilinčić, već je riječ o kršenju Ustava Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije, jer se autoru uskraćuje pravo da objavi knjigu na jednoj od dvije službeno ravnopravne varijante crnogorskog jezika, poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Glavnog grada, Miloš Mašković.
- Kada javna ustanova nekome zabranjuje da koristi zvaničnu, standardizovanu varijantu jezika, to je suštinski primjer institucionalne diskriminacije- kazao je Mašković u objavi na mreži X.
&nbsp;Još je sramotnije, dodaje Mašković, što direktorica Biblioteke, umjesto da štiti kulturni identitet i slobodu stvaralaštva, uvodi političke filtere i lične jezičke preferencije u javni posao.
- Ali možda je još problematičnoje to što gradonačelnik Saša Mujović na sve ovo ne reaguje. Takvo ponašanje nije neutralno. To je poruka. Poruka da se ili slaže, odnosno da podržava ovakav model upravljanja i da mu je potpuno prihvatljivo da se budžetske institucije pretvaraju u servis političkih naloga ili da “po svaku cijenu” čuva koalicioni mir- ističe Mašković.
Pozvao je Mujovića da reaguje i da zaštiti Ustav i ključni princip nediskriminacije i zaštite ljudskih prava, kulturnog identiteta grada i države. &nbsp;
- Pozivam i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da hitno reaguje, jer je ovdje povrijeđeno osnovno ustavno pravo na slobodu izražavanja, ravnopravnu upotrebu jezika i nediskriminaciju u pristupu javnim ustanovama- dodao je.
Ako se ovo ne sankcioniše, smatra Mašković, otvara se prostor da svaka ustanova sutra uvodi svoje „dozvoljene“ i „nedozvoljene“ jezičke, nacionalne ili političke kriterijume.&nbsp;
- To je put u opasno urušavanje kulturnog, institucionalnog i demokratskog poretka. &nbsp;Ovo je trenutak kada moramo zaštititi elementarne civilizacijske vrijednosti od onih koji su COVID liječe dimom, od onih koji pripadnike manjinskih naroda nazivaju „šiptarima“, od onih kojima je spaljena NATO zastava zaštitni znak- poručio je odbornik ES.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1993598867531555227&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Ovo nije samo hir Slavice Ilinčić, već kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Gradska biblioteka ne podržava legalnu, jotovanu varijantu crnogorskog jezika: Ilinčić odbila da štampa Burzanovu knjigu

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, JU NB „Radosav Ljumović“ raspisuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Tema Konkursa je „Podgorica u mojim očima“.
Radove slati na email adresu: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a> do 08. decembra.

NB ''Radosav Ljumović'' raspisuje literarni konkurs za učenike na temu ''Podgorica u mojim očima''

Narodna biblioteka "Radosav Ljumović", u skladu sa Danom žalosti u našoj zemlji povodom stradanja građana i građanki u požaru u Domu penzionera u Tuzli, otkazuje sve programske aktivnosti planirane za današnji dan.
U saopštenju navode da ujedinjeni u bolu izražavaju saučešće porodicama nastradalih, njihovim prijateljima i svima koji su pogođeni ovim teškim događajem.

Otkazan današnji program u NB "Radosav Ljumović" zbog Dana žalosti

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici nagradila je najuspješnije učeničke radove pristigle na literarni konkurs organizovan povodom 13. novembra – Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša.
U kategoriji osnovnih škola, na temu „Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“, prvu nagradu osvojio je Danilo Galičić, učenik Osnovne škole „Vuk Karadžić“.
Drugu i treću nagradu dobile su učenice Osnovne škole „Vlado Milić“, Ksenija Janković i Maša Boljević.
U kategoriji srednjih škola, na temu „Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju“, prvonagrađena je Petra Gavrić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Druga nagrada pripala je Eleni Šćepanović iz Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“, dok je treće mjesto zauzeo Lazar Pejović, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Najbolji učesnici konkursa biće nagrađeni diplomom, knjigom i novčanom nagradom, a svečano uručenje nagrada zakazano je za četvrtak, 7. novembar u 19 sati, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici.

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ nagradila najbolje literarne radove povodom Dana Njegoševog rođenja

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ - u godini obilježavanja 115 godina od rođenja Meše Selimovića - organizuje književno veče posvećeno velikom piscu.
Predavanje će biti održano u srijedu, 29. oktobra, u sali „Marko Miljanov“ u 19 sati.
Tim povodom će predavanje, pod naslovom „O egzistencijalnim i književnim suštinama Meše Selimovića“, održati prof. dr Lidija Tomić.&nbsp;

Veče posvećeno Meši Selimoviću sjutra u NB „Radosav Ljumović“

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: narodna-biblioteka-radosav-ljumovic