Indija i Rusija dogovorile su se o obimnom programu ekonomske saradnje usmjerenom ka dostizanju 100 milijardi dolara bilateralne trgovine do 2030. godine, saopštio je danas indijski premijer Narendra Modi nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Cilj inicijative, koja je najavljena tokom Putinove prve posjete Indiji od početka rata u Ukrajini, jeste značajno proširenje trgovinskih odnosa van okvira sporazuma o nafti i oružju. Putin je u najmnogoljudniju državu na svijetu doputovao juče u dvodnevnu posjetu. Obje države rade na sporazumu o slobodnoj trgovini između Indije i Evroazijske ekonomske unije, predvođene Rusijom, u kojoj se takođe nalaze Jermenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan, istakao je Modi.
Indija održava odnose i sa Moskvom i sa Zapadom
Putin smatra da je ovo ekonomsko udruživanje efikasan alat protiv zapadnih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Indija je do sada zauzela pragmatičan stav prema sukobu, nastavljajući da održava dobre odnose i sa Moskvom i sa Zapadom.
Indija iz ruskog uvoza obezbjeđuje veći dio svojih potreba za sirovom naftom, a veliki dio svoje vojne opreme takođe nabavlja iz Rusije. Moskva koristi prihode od prodaje nafte za finansiranje rata, čijem se okončanju Modi kontinuirano nada i poziva na njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Najvažniji čovjek na svijetu dan započinje jogom. Kako stoji na službenim stranicama njegove kancelarije, to mu „jača tijelo i um te usađuje moć smirenosti u inače užurbanu rutinu”. Već iz tog spiritualnog momenta možemo zaključiti da najvažniji čovjek na svijetu nije ni Tramp, ni Putin, ni Si, nego onaj naizgled četvrti, a zapravo prvi: Narendra Modi, premijer Indije.
Zašto je baš on najvažniji? Jer o njemu zavisi ishod planetarne bitke koja se pomalo pomalja iz magle ukrajinskog rata. Ako Indija stane na stranu Amerike, pobjeđuje Zapad. Ako stane uz Rusiju i Kinu, pobjeđuje Istok. A ako zadrži stari nesvrstani kurs, konačni ishod globalne bitke je neizvjestan. Zato svi žele Modija na svojoj strani. Ili ga barem ne žele na onoj drugoj strani.
O tome govore i visoke počasti koje Modi prima i u Vašingtonu i u Moskvi. Tramp ga je u decembru u 2020. odlikovao Legijom za zasluge za poboljšanje odnosa između Indije i SAD-a, dok ga je u julu 2024. Putin u Moskvi odlikovao Redom svetog Andrije - najvišim ruskim civilnim odlikovanjem - za njegov trud u razvoju bilateralnih veza između Indije i Rusije.
Otkad je 2014. postao premijer, Modi je pozicionirao Indiju kao zemlju koja sebi može dopustiti da svjetsku geopolitičku scenu tretira kao švedski sto, s kojeg će uzeti ono što joj odgovara bez obzira što neko na Istoku ili Zapadu mislio o tome. Tako je 2017. uveo Indiju u obnovljeni američki savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), ali nije izlazio iz rusko-kineske skupine BRICS. Kupovao je zapadne ratne avione, ali i ruski raketni sistem S-400. Jednom nogom stoji na Zapadu, drugom na Istoku.
Šest izbora, šest pobjeda
Od svih vodećih članica BRICS-a, Modijeva Indija imala je najbolje odnose s Amerikom. No, Indija je 2022. odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu te je ostala neutralna. Štaviše, samoubilačko odustajanje Evrope od jeftinih ruskih energenata Modi je iskoristio da manirom dobra gospodara te iste energente – po povlaštenoj cijeni – priskrbi Indiji. Osim što je uspješno sabotirala zapadne napore da sankcijama slome Rusiju, Indija je time osigurala energetske uslove za svoj ekonomske rast, dok evropske zemlje tavore između stagnacije i recesije.
A onda se u Bijeloj kući po drugi put pojavio Donald Tramp, koji je pomislio da agresivnim pristupom prema Modiju - uvođenjem visokih carina Indiji i uvredljivom opaskom o njenoj „mrtvoj ekonomiji” – može slomiti indijskog premijera i natjerati ga da odustane od ruske nafte i prikloni se zapadnom taboru. Umjesto toga, Modi je reagovao demonstrativnim odlaskom u Kinu kod Sija na sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje se grlio i s Putinom, pokazavši time Trampu da se s premijerom Indije tako ne može razgovarati, jer Indija ima prijatelje na svim stranama, pa može preživjeti i bez Amerike.
Tramp i njegovi savjetnici očito nijesu dobro proučili biografiju i karakter Narendre Modija. Da su to učinili, znali bi da agresivni pristup Modiju neće proći. Jer Modi je u životu izašao na šest izbora (2002., 2007. i 2012. za glavnog ministra države Gujarat, a 2014., 2019. i 2024. za premijera Indije), i na svih šest je uvjerljivo pobijedio s jednom te istom agendom nacionalističkog vođe koji nastupa kao zaštitnik Gujarata od ostatka Indije, odnosno kao zaštitnik Indije od ostatka svijeta.
Da je Modi pokleknuo pred Trampom, urušila bi se čitava harizma na kojoj je izgradio svoju političku karijeru. Stoga, suočen s Trampovom ucjenom, praktično i nije imao izbora – morao je otići u Kinu.
Agenda hinduističke nadmoći
Narendra Modi rođen je 1950. u gradiću Vadnagaru u državi Gujarat. Njegova obitelj pripadala je marginaliziranim dijelovima društva: kako je jednom rekao, odrastao je u siromašnoj obitelji „bez viška rupije”. U Vadnagaru je završio srednju školu, a 1978. diplomira politologiju na sveučilištu u Delhiju, te 1983. magistrira na Sveučilištu Gujarat.
Već u mladosti postaje politički aktivan, uključivši se 1971. u desničarsku paravojnu organizaciju Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koja je osnovana 1925. s ciljem širenja nacionalističke hinduističke ideologije. U tu svrhu RSS je osnivao brojne škole, dobrotvorne organizacije i klubove, a 1980. je osnovao i konzervativnu političku stranku Bharatiya Janata Party (BJP), kao protutežu ljevičarskoj Kongresnoj stranci koja je vladala Indijom veći dio vremena nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine.
RSS je opisivan kao organizacija „utemeljena na pretpostavci hinduističke nadmoći”, te je često optuživan za netoleranciju prema manjinama, širenje mržnje i poticanje nasilja, posebno prema muslimanima. Indijska vlada više je puta zabranjivala RSS – među ostalim, upravo je član ove organizacije 1948. ubio Mahatmu Gandhija – ali je RSS ne samo opstao, nego je i njegova partija BJP u 21. vijeku zavladala Indijom.
RSS je Modija još 1985. dodijelio BJP-u, a on se uzdigao kroz stranačku hijerarhiju, postavši 1998. glavni sekretar partije, koja ga 2001. imenuje za glavnog ministra države Gujarat. Već u februaru i martu 2002. u Gujaratu izbijaju vjerski neredi koji će označiti prvu veliku kontroverzu Modijeve političke karijere – optužen je da je svojim zapaljivim nacionalističkim izjavama potaknuo nasilje nad muslimanima.
Nepoželjan u Americi
Spomenuti neredi začeti su 27. februara 2002., kada je voz s nekoliko stotina hinduističkih hodočasnika izgorio u blizini grada Godhre, pri čemu je poginulo oko 60 ljudi. Modi je tada izjavio da su za incident odgovorni lokalni muslimani, nakon čega se antimuslimansko nasilje proširilo Gujaratom. Prema službenim podacima, u neredima je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa, dok nezavisni izvori navode brojku od preko 2000 poginulih, mahom muslimana.
- Ono što se događa je lanac akcije i reakcije- komentisao je tokom nereda Modi.
Mnogi promatrači optužili su vladu Gujarata kao saučesnika u neredima, a neki su izravno krivili Modija, opisujući nasilje nad muslimanima kao „pogrom”, odnosno kao „primjer državnog terorizma”.
- Postoji široki konsenzus da je nasilje u Gujaratu bilo oblik etničkog čišćenja, da je u mnogim aspektima bilo unaprijed smišljeno i da je provedeno uz saučesništvo državne vlade i policijskih službenika- utvrdila je 2008. američka pravna stručnjakinja Marta Nusbaum sa Univerziteta a u Čikagu, u svom naučnom članku „Sukob unutar nas: Demokratija, vjersko nasilje i budućnost Indije”.
Vrhovni sud Indije imenovao je 2008. Posebni istražni tim (SIT) kako bi istražio Modijevu odgovornost za nasilje, ali je nakon nekoliko godina istrage SIT objavio da nije pronašao dokaze za pokretanje kaznenog postupka protiv Modija.
No, Modijeva antimuslimanska retorika izazvala je kritike na Zapadu. U martu 2005., za vrijeme administracije Džordža Buša, State Department zabranio je Modiju ulazak u SAD, u skladu s preporukama američke Komisije za međunarodnu vjersku slobodu, a američki primjer slijedili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Europska unija (EU). No, kako se Modi uspinjao kroz politički krajolik Indije, tako su ove zabrane ukidane, a nakon što je 2014. postao indijski premijer, tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama lično ga je pozvao u Ameriku.
Odveo Indiju u nacionalizam i kapitalizam
Modijevi mandati glavnog ministra Gujarata zapamćeni su po visokoj stopi rasta BDP-a od prosječnih 10 odsto, što je bilo iznad stope rasta na nivou čitave Indije. Unatoč tome, Gujarat pod Modijem nije značajno promijenio svoj rang među indijskim državama u pogledu siromaštva, pismenosti žena ili smrtnosti novorođenčadi. 
&nbsp;
- Socijalne politike državne vlade uopšteno nijesu koristile muslimanima, dalitima i adivasima, te su uopšteno povećale društvene nejednakosti. Razvoj u Gujaratu bio je ograničen na urbanu srednju klasu, a građani u ruralnim područjima i oni iz nižih kasta bili su sve više marginalizovani. Pod Modijem, državna vlada trošila je manje od nacionalnog prosjeka na obrazovanje i zdravstvenu skrb- pisao je 2015. francuski politolog Christophe Jaffrelot u članku pod naslovom „Što je ‘gujaratski model‘? Rast bez razvoja – i sa socio-političkom polarizacijom”.
U svojoj prvoj kampanji za premijera Modi je isticao upravo svoje ekonomske uspjehe u Gujaratu. Birači su mu to honorisai: Modijeva partija BJP osvojila je 31 posto glasova i više nego udvostručila broj zastupnika u donjem domu indijskog parlamenta (Lok Sabha). Osvojivši 282 od ukupno 543 zastupnička mjesta, BJP je postao prva stranka koja je samostalno osvojila većinu još od 1984., kada je to ostvarila Kongresna stranka.
Uvjerljivost Modijeve pobjede nagnala je mnoge komentatore da ustvrde kako su ti nacionalni izbori iz 2014. označili veliki politički preustroj Indije od progresivnih stranaka prema desnici. Osobito je bio zapažen Modijev pobjednički tweet: „Indija je pobijedila, dobra vremena uskoro stižu!” Kako je tada pisala indijska istoričarka Ravinder Kaur sa Sveučilišta u Kopenhagenu, taj je tweet simbolizirao „političko preusmjeravanje Indije od sekularne socijalističke države prema kapitalizmu i hinduističkom kulturnom nacionalizmu”.
Klizanje prema fašizmu
Sekularnu socijalističku Indiju utemeljio je Džavaharlal Nehru, bliski Gandhijev saradnik iz Kongresne stranke i prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine, koji je tu funkciju obavljao do smrti 1964. godine. Pola vijeka kasnije, kad je na vlast došao Modi, ojačao je taj hinduistički kulturni nacionalizam, koji se očitavao u rastu uticaja RSS-a, kao i u potiranju Nehruova političkog nasljeđa.
- Tokom svog prvog mandata, Modijeva administracija imenovala je članove RSS-a za čelnike univerziteta i istraživačkih institucija, iako mnogi od tih imenovanih nisu posjedovali kvalifikacije za svoje položaje. Modijeva administracija takođe je napravila brojne promjene u udžbenicima istorije koje je odobrila vlada, umanjujući naglasak na ulogu Džavaharlala Nehrua i veličajući Modijevu ulogu, istovremeno prikazujući indijsko društvo kao skladno i bez sukoba i nejednakosti- utvrdile su indijska sociološkinja Nandini Sundar i ekonomistica Kiran Bhatty u studiji „Klizanje od majorizacije prema fašizmu: Obrazovanje u Indiji pod Modijevim režimom”, objavljenoj 2020. u časopisu „international Sociology”.
Modi je potom još dvaput pobijedio na opštim izborima, 2019. i 2024. godine. Njegova administracija povećala je direktna strana ulaganja, ali je smanjila potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb. U svom drugom mandatu, nakon pobjede na izborima 2019. godine, Modi je ukinuo autonomiju većinski muslimanskog područja Jammua i Kašmira, što je dovelo do novih vjerskih tenzija i kratkotrajnog ovogodišnjeg rata s Pakistanom.
Od antimuslimanske retorike Modi nije odustao ni u kampanji za prošlogodišnje izbore, kada je muslimane nazvao „infiltratorima s mnogo djece koji bi uzeli bogatstvo Indije ako njegovi politički protivnici dođu na vlast”. Generalno se smatra da je za njegovih mandata Indija doživjela demokratsko nazadovanje i prešla na autoritarni stil vladavine, obilježen kultom ličnosti. Među ostalim, u februaru 2021. Kriket savez njegove matične države Gujarat preimenovao je stadion „Motera” u Ahmedabadu - najveći kriket stadion na svijetu - u stadion „Narendra Modi”.
Tako je indijski socijalizam postao misaona imenica. Gandhijev i Nehruov pepeo okreće se u urnama, a trojica današnjih ključnih svjetskih autokrata – Tramp, Putin i Si – čekaju kome će se prikloniti najvažniji čovjek na svijetu.

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Indija je posvećena poboljšanju odnosa s Kinom, poručio je indijski premijer Narendra Modi na sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. 
 
Modi je u Kini prvi put nakon sedam godina kako bi prisustvovao dvodnevnom sastanku Šangajske organizacije za saradnju, zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim liderima iz centralne, južne i jugoistočne Azije i Bliskog istoka u znak solidarnosti globalnog Juga. 
 
Sastanak kineskog i indijskog lidera organizovan je na marginama samita. 
 
Si je rekao Modiju da Kina i Indija treba da budu partneri, a ne rivali, dok je Modi rekao da sada među njima postoji “atmosfera mira i stabilnosti”. 
 
Bilateralni sastanak održan je pet dana nakon što je Vašington uveo carine od 50 posto na indijsku robu zbog njihove kupovine ruske nafte. Analitičari kažu da Si i Modi žele da predstave jedinstveni front protiv zapadnog pritiska. 
 
Lideri su takođe razgovarali o proširenju zajedničkih interesa o bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, te izazovima poput terorizma i trgovine na multilateralnim platformama. 
 
- Posvećeni smo unapređenju naših odnosa na temelju međusobnog poštovanja, povjerenja i osjetljivosti- rekao je Modi Siju. 
 
Modi je rekao da je stvorena atmosfera “mira i stabilnosti” na spornoj himalajskoj granici, mjestu dugotrajnog vojnog sukoba nakon smrtonosnih sukoba trupa 2020. godine, koji je zamrznuo većinu saradnje između Kine i Indije. 
 
On je dodao da je postignut sporazum između obje zemlje o upravljanju granicama, bez navođenja detalja. Susjedi dijele granicu dugu 3800 kilometara koja je slabo razgraničena i o kojoj se spori od 1950-ih. 
 
- Ne smijemo dopustiti da granično pitanje definira cjelokupni odnos Kine i Indije- rekao je Si. 
 
On je kazao da bi veze Kine i Indije mogle biti “stabilne i dalekosežne” ako bi se obje strane usredotočile na to da se međusobno promatraju kao partneri, a ne kao rivali. 
 
Modi je najavio da će direktni letovi između dvije zemlje, koji su obustavljeni od 2020, biti nastavljeni.

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je Indija samo pauzirala vojnu akciju protiv Pakistana i da će uzvratiti pod svojim uslovima na bilo kakve napade, nakon što je prekid vatre tokom vikenda zaustavio eskalaciju neprijateljstava između dvije zemlje.
Modi je u prvom obraćanju od početka napada između Indije i Pakistan, koji su kulminirali lansiranjem raketa na ključne vojne baze i aerodrome obje strane u subotu, rekao da "prati svaki korak Pakistana", prenosi Gardijan.
Indija je prvo pokrenula napad na Pakistan 7. maja kao odmazdu za smrtonosni militantni napad u aprilu u Kašmiru kojim upravlja Indija, za koji je okrivila terorističke grupe koje podržava Pakistan.
Napad je eskalirao u napade dronova i raketa sa obje strane i smrtonosno granatiranje duž sporne granice koja dijeli spornu regiju Kašmir.
Predsjednik Sjedinjenih Američki Država (SAD) Donald Tramp objavio je u subotu prekid vatre između dvije zemlje, zaustavljajući strahove da dvije nuklearno naoružane nacije, prvi put tokom decenija tenzija, jure ka totalnom ratu.
I Tramp i pakistanski zvaničnici pripisali su zasluge američkom državnom sekretaru Marku Rubiu i potpredsjedniku Džej Di Vensu za posredovanje u postizanju mira između dvije države, nakon sati intenzivnih pregovora s Indijom i Pakistanom.
Međutim, Modi nije spomenuo ulogu SAD-a u prekidu vatre. Umjesto toga, zadržao je indijsku tvrdnju da je Pakistan prvi kontaktirao indijskog šefa vojnih operacija u subotu za prekid vatre i da je Pakistan pozvao međunarodnu zajednicu u pomoć.

Modi: Indija samo pauzirala vojnu akciju protiv Pakistana

Indija i SAD će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi USD do 2030. godine, saopštio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi Capital.ba.
Modi je takođe rekao da će njihovi timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma.
On je najavio veću saradnju sa SAD u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije.
SAD će počev od ove godine povećati svoju vojnu prodaju Indiji i na kraju obezbijediti borbene avione F-35 azijskom savezniku, rekao je Tramp na brifingu, u nastojanju da se suprotstavi onome što je nazvao “prijetnjom radikalnog islamskog terorizma”.
Tramp je nekoliko sati prije susreta sa Modijem potpisao plan uvođenja recipročnih carina stranim državama, među kojima je i Indija.
SAD bi mogle da jednostavno uvedu iste carine koje naplaćuje Indija, rekao je Tramp, dok bi trgovinski deficit sa Indijom mogao da se riješi većom prodajom američke nafte i gasa.

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su SAD i Indija postigle sporazum po kojem će Indija uvoziti više američke nafte i gasa kako bi se smanjio trgovinski deficit između dvije zemalje.
Tramp je to komentarisao nakon bilateralnog sastanka u Bijeloj kući s indijskim premijerom Narendrom Modijem.
Sjedinjene Države povećaće prodaju vojne opreme Indiji počevši od 2025. i na kraju će osigurati borbene avione F-35, rekao je Tramp.
Tramp je takođe rekao da će Vašington i Nju Delhi sarađivati ​​kako bi se suočili s onim što je nazvao "prijetnjom radikalnog islamskog terorizma".
Indija i Sjedinjene Američke Države će više nego udvostručiti bilateralnu trgovinu na 500 milijardi dolara do 2030. godine, izjavio je indijski premijer Narendra Modi na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Tramp je pozdravio nedavni potez Indije da smanji carine na odabrani uvoz i rekao da će započeti razgovore o disparitetima u trgovini i da se nada da će postići sporazum, prenosi CNBC.
Govoreći na kraju sastanka dvojice lidera u Vašingtonu, Modi je takođe rekao da će "naši timovi raditi na zaključivanju veoma brzog, obostrano korisnog trgovinskog sporazuma".
Modi je najavio veću saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblasti vojne industrije, kao i na razvoju poluprovodnika, kvantne tehnologije i vještačke inteligencije, navodi "New York Times".

Tramp indijskom premijeru: Vi našu naftu i gas, mi vama F-35

Najmanje šest osoba je poginulo i više ih je povrijeđeno u velikoj gužvi tokom vjerskog skupa na jugu Indije, saopštile su vlasti države Andra Pradeš.
Nesreća se dogodila kada su hiljade vjernika pokušale da uđu u hram u Tirupatiju, glavnom hinduističkom mjestu hodočašća.
U poruci na društvenim mrežama, hinduistički ultranacionalistički premijer Narendra Modi izrazio je žaljenje zbog nesreće i izrazio saučešće porodicama poginulih.

Najmanje šest osoba poginulo u gužvi na hinduističkom skupu u Indiji

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Bivši poslanik Adnan Striković, po struci ljekar, kazao je sarkastično da osjeća potrebu da stane u zaštitu predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, takođe ljekara.
- Trpim dugo, ali vrijeme je da stanem u zaštitu Darija Vraneša. S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina i da je tek na prvoj godini specijalizacije iz hirurgije, mnogo je bolje — čak i sreća — da obavlja posao predsjednika Opštine Pljevlja- poručio je Striković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1996886457584439744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996886457584439744%7Ctwgr%5E8eaddf805035b94c402c6057638c86525338272c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Poslanice u Skupštini Crne Gore najoštrije su osudile mizogini i seksistički napad Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja na novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milku Tadić Mijović, i zatražila od njega da uputi javno izvinjenje, a od aktera ruštveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
U saopštenju koje su potpisale &nbsp;Zdenka Popović, Aleksandra Vuković Kuč, Radinka Ćinćur, Bojana Pićan, Jelena Kljajević, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Nela Savković Vukčević, Sonja Popović, Jelenka Andrić, Kenana Strujić Harbić, Dragana Vučević, Nađa Laković, Branka Marković, Anđela Vojinović, Slađana Kaluđerović, Jevrosima Pejović, Edina Dešić, Maja Vučelić i Milena Vuković opominju da već godinama svjedočimo porastu verbalnih i digitalnih napada usmjerenih ka ženama koje aktivno učestvuju u javnom životu.
- Ti napadi često imaju oblik seksističkih uvreda, prijetnji i mizoginog sadržaja. Oni nijesu samo problem pojedinki koje ih trpe – oni predstavljaju direktnu prijetnju demokratskim procesima, principima ravnopravnosti i slobodi profesionalnog djelovanja. Zajednička je odgovornost institucija, društva i svakog pojedinca da obezbijedimo atmosferu u kojoj svaka žena – novinarka, službenica, političarka ili odbornica – može svoj posao obavljati bez straha, ponižavanja ili prijetnji- kazale su poslanice.
Pozivaju sve aktere društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje. Ne smijemo dozvoliti da se narušava dostojanstvo bilo kojeg pojedinca, niti da se javni prostor pretvara u poligon za uvrede, lične napade i diskriminaciju.
- Javna funkcija podrazumijeva odgovornost, uzor i obavezu da se njeguje demokratska kultura dijaloga. Zbog toga očekujemo od predsjednika Opštine Pljevlja da uputi javno izvinjenje.- poručile su poslanice.

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: narendra-modi

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Modi sa Si Đinpingom: Indija posvećena poboljšanju odnosa s Kinom

Modi: Indija samo pauzirala vojnu akciju protiv Pakistana

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

Tramp indijskom premijeru: Vi našu naftu i gas, mi vama F-35

Najmanje šest osoba poginulo u gužvi na hinduističkom skupu u Indiji

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

PRATITE TVe UŽIVO