U našu zemlju Nardy Ahmetović je došao iz Italije. Dok je bio u osnovnoj školi želio je da postane vaspitač, ali je morao da radi, a plan je bio da se sa 16 godina oženi… Danas on radi ono što voli, završava fakultet i biće vaspitač.
Emisiju "Linija života" možete pratiti petkom od 18 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_0tKy_Tyn_Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nardy Ahmetović u "Liniji života"

Generalni direktor Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv Stefano Sanino više neće obavljati tu funkciju, saopštila je danas Evropska komisija, pošto je on, zajedno sa rektorkom Evropskog koledža Federikom Mogerini, priveden u okviru istrage o prevari.
Sanino je uzeo odsustvo do kraja godine, kada će se penzionisati kao što je planirano, navode u Evropskoj komisiji, prenio je belgijski portal Politiko.
U mejlu poslatom kolegama, u kojem je najavio svoje skoro penzionisanje, Sanino je naglasio da u ovim okolnostima ne smatra da je prikladno da nastavi da bude na svojoj sadašnjoj poziciji.
On je dodao da je "uvjeren u rad sudija i da će sve biti razjašnjeno".

Stefano Sanino podnio ostavku

Vaterpolisti Jadran m:tela poraženi su večeras u Trebinju od Pro Reka 19:12, u petom kolu B grupe Lige šampiona.
To je treći poraz hercegnovskog tima ove sezone, u kojoj ima i dva trijumfa.
Pro Reko, koji je dobio i prvi međusobni duel &nbsp;16:7, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Višestruki evropski prvak je, nakon izjednačene prve četvrtine (3:3), do polovine meča stekao četiri gola prednosti (9:5).
Sve dileme riješio je u trećoj četvrtini, koju je dobio 6:2 i uoči posljednjih osam minuta razliku uvećao na osam golova (15:7).
U hercegnovskom timu najefikasniji je bio Đorđe Lazić &nbsp;sa tri gola, dok su po dva dodali Jovan Vujović i Fran Valera.
Kod gostiju najbolji je bio Brus Irving sa pet, dok je gol manje postigao Fran Kanelja.
Jadran će u posljednjem kolu igrati protiv Novog Beograda.

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja – rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja i univerzitetska profesorica Nikoleta Đukanović.
Proces izbora sudija za Ustavni sud, kaže Đukanović, nikad nije prestao da bude dio političke trgovine, jer Ustavni sud, iako predstavlja simbol nezavisnosti, nikad nije bio, kako tvrdi, u potpunosti nezavisna institucija.
Podsjeća da odabirom kandidata od strane političara i sagledavanjem istih kao političkih protivnika dolazi do degradacije društva i kompletnog pravosudnog sistema.
– Kako i ranije, tako i sada Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja. Tu se prije svega gubi fokus na to da vi, kad izaberete i popunite prazna mjesta u Ustavnom sudu, nećete imati nezavisnu instituciju, nažalost, nećete imati nezavisne pojedince koji tu rade upravo zbog te velike politizacije – rekla je Đukanović.
Smatra da se dok god Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa apsolutno nezavisnim sudijama – ne može govoriti o demokratiji.
Naglašava i da društvo ne razumije šta je vladavina prava i šta su evropske vrijednosti u potpunosti, što neki od političara razumiju i koriste da sabotiraju proces.
Dodaje i da je Međuvladina konferencija u najavi i da ima rok od nekih 15 dana, a od najavljenih zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine – zatvoreno je samo jedno i pitanje je šta će se, kako kaže, zaista desiti.
– Po građane može da bude vrlo problematično sjutra ukoliko zaista ne budemo imali kapaciteta da uzmemo sve ono što Evropska unija nudi. Mislim da je crnogorska Vlada jedna od rijetkih koja će svoj proces definisati kao – kako oni to kažu – interno smo spremni, šta god to podrazumijevalo. Dakle, vi ste spremni i poglavlja se zatvaraju onda kada su zaista zatvorena, a mi danas ipak živimo situaciju da i neka poglavlja koja smo zatvorili u stvari ponovo mogu biti otvorena, zato što u okviru tih poglavlja imamo zaista ogromne probleme u funkcionisanju institucija, sprovođenju zakona i tako dalje. Tako da ja mislim da je to jedno veliko pitanje. Politička volja zaista postoji, ali ja ne bih rekla da je ta jednoglasnost baš toliko neupitna, bez obzira što ćemo u nekim naznakama moći prepoznati taj stav da je EU davno odlučila da nas uključi i da će to biti njen mjerni instrument oživljavanja te politike proširenja, jačanja njene moći i reputacije na globalnom nivou. Ali kad vidite kako teku pregovarački procesi i činjenicu da je naša Vlada, za punih 11 mjeseci, zatvorila samo jedno poglavlje – istakla je Đukanović.
Smatra da građani ne razumiju vladavinu prava, da crnogorsko društvo nije demokratsko društvo, jer se ne poštuju presude suda, naročito ako se uzme u obzir RTCG i zatvorena poglavlja koja su dovedena u pitanje, podsjeća ona, nezakonitim izborom direktora i nepoštovanjem presuda koje se odnose na taj slučaj.
– Zakon se zaobilazi i krši bez ikakve odgovornosti, posebno ako imate javnu funkciju. U jednoj takvoj atmosferi i takvim uslovima onda dolazite do toga da kritička misao nije dobrodošla, naprotiv, ona se guši na sve načine. RTCG mislim da ne treba previše pominjati, više od onoga što svakodnevno vidimo, posebno u kontekstu nepoštovanja presuda i rada Savjeta i uopšte menadžmenta. Način na koji posluju u kontekstu uređivačke politike koja tobože pokušava da bude inkluzivna, a u stvari je izuzetno monolitna – naglasila je Đukanović.
Sagovornica Televizije E se osvrnula i na hibridne operacije i prijetnje koje smatra da su se dešavale i u periodu kad se Crna Gora pripremala za članstvo u NATO. Međutim, ulazak Crne Gore u EU biće test po regionalne odnose i pitanje je kako će to, ako do toga dođe, kako kaže – Srbija doživjeti.
Ukazuje i na ubrzan napredak Albanije i naklonost Evropske unije toj zemlji, pa smatra da će doći do neke vrste pregrupisavanja snaga u regionu.
– Hibridne prijetnje su razumljive zašto i sa kojih adresa dolaze, upravo u kontekstu uspjeha jedne male države u odnosu na njene susjede koji predstavljaju opet značajnije aktere u regionu, pa su te prijetnje očekivane i njihov intenzitet biće sve veći kako se taj proces bude dovodio do kraja i ukoliko se bude doveo do kraja naredne godine. Ono što je nažalost činjenica je da za te podatke mi znamo na osnovu rada nevladinih organizacija, a ne na osnovu državnih institucija koje moraju pratiti te trendove i imati politike i strategije upravljanja takvim podacima i situacijama. To na kraju govori o slabosti države koja je apsolutno gluva na tako važne stvari – zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjVhYmeovajI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odlučila je privremeno obustaviti sve imigracione zahtjeve, uključujući aplikacije za zelene karte, za građane 19 zemalja kojima je ranije ove godine zabranjeno putovanje u SAD.
Ova odluka dio je šireg paketa izmjena u imigracionoj politici, koji je uslijedio nakon pucnjave u kojoj su dva člana Nacionalne garde povrijeđena.
Obuhvaćene su zemlje: Afganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan, Jemen, Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Izmjene su detaljno opisane u memorandumu koji je objavljen na zvaničnom sajtu Službe za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), agencije odgovorne za obradu i odobravanje svih zahtjeva za imigracione povlastice.
Pauza se odnosi na širok spektar imigracionih odluka, uključujući zahtjeve za zelene karte i naturalizaciju za imigrante iz tih 19 zemalja, koje je administracija Trampa označila kao visoko rizične.
Prema saopštenju, odluku o ukidanju pauze donosi direktor USCIS-a Džozef Edlou.
Podsjećamo, u junu je Trampova administracija zabranila putovanje u SAD za građane 12 zemalja, dok je za građane sedam drugih zemalja uvela restrikcije, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost.
Nedavne izjave Trampa i visokih zvaničnika njegove administracije, u kojima su kritikovali veliku somalijsku zajednicu u Minesoti, ponovo su skrenule pažnju na imigrante iz Somalije, ratom pogođene istočnoafričke zemlje i njihove potomke.
Tramp je juče izjavio da ne želi Somalijce u SAD jer, kako je rekao, ne donose ništa.

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: nardy-ahmetovic

Nardy Ahmetović u "Liniji života"

Stefano Sanino podnio ostavku

Pro Reko savladao Jadran m:tel

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

PRATITE TVe UŽIVO