Radi očuvanja dobrobiti životinja, ali i očuvanja javnog reda i mira kontrolisanjem broja napuštenih životinja, Glavni grad priprema novu odluku sa pooštrenim pravilima za vlasnike pasa i mačaka, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, aktivista za prava životinja Nikola Jočić.
- Glavni grad priprema novi pravilnik o kućnim ljubimcima, kojim će se pooštriti pravila za vlasnike pasa i mačaka. Propis predviđa kontrolisano razmnožavanje životinja, obaveznu identifikaciju, kao i subvencije za sterilizaciju i kastraciju, a sve u cilju smanjenja broja napuštenih pasa i mačaka na ulicama- kazao je Jočić.
Novim pravilnikom, ističe Jočić, biće propisane mnogo detaljnije i strožije mjere u odnosu na važeću odluku.
- Vlasnici će imati veću odgovornost, jer će psi moći da se izvode samo na povodcu. Vlasnik je dužan da obezbjedi higijenu u prostoru u kojima boravi kućni ljubimac, taj prostor mora biti ograđen, ne smije se puštati iz dvorišta, mora se osigurati kućica u kojoj pas može da boravi, a ko nije u stanu, ili nekoj drugoj odgovarajućoj prostoriji. Pored toga biće obavezna vakcinacija i identifikacija, jer imamo problem da većina pasa u Podgorici nije identifikovana od vlasnika iako je Zakonom o identifikaciji to jedna od obaveza vlasnika - rekao je Jočić.
Novina je, objašnjava Jočić, uvođenje komunalnih policajaca i inspektora za kućne ljubimce koji će na terenu kontrolisati da li su psi čipovani, vakcinisani i identifikovani u skladu sa novom odlukom i Zakonom o dobrobiti životinja.
- Građani će svakako &nbsp;biti upoznati kako putem medija, tako i preventivno će se raditi na tome da im se pruži mogućnost i da besplatno identifikuju svog psa, sterilišu, ili kastriraju. Tako će Glavni grad pružiti subvenciju za sve građane i to plaćanje 100 posto troškova za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju pasa vlasničkih. Nakon toga će krenuti kontrole i realizacije određenih sankcija ukoliko neodgovorni vlasnik ne bude identifikovao, čipovao, odnosno vakcinisao svog psa - zaključio &nbsp;je Jočić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jočić: Glavni grad će subvencionisati 100 posto troškove za sterilizaciju, kastraciju i identifikaciju vlasničkih pasa

Crna Gora bi za suočavanje sa problemom napuštenih životinja mogla iskoristiti pomoć organizacije Pet-a-tet, koja je nedavno izgradila azil u Podgorici u koji smješta i liječi napuštene životinje i na kraju im pronalazi dom, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Pet-a-tet Rescue Group je neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD, čiji je glavni cilj liječenje, udomljavanja i konačno pronalazak smještaja za napuštene životinje iz skloništa. Počelo je kao mali napor da se pomogne lokalnom skloništu, a preraslo je u pokret koji uključuje desetine volontera ujedinjenih oko istog cilja.
Osnivač Pet-a-tet azila za životinje Aleks Šabelskij kazao je u razgovoru za agenciju MINA da su počeli sa radom prije deset godina kao spasilačka grupa, te da su pomagali Ukrajini, Rusiji i Srbiji da u SAD nađu domove za neželjene pse.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Qu0gdcIb_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
U Crnu Goru su Šabelskij i njegova supruga prvi put došli prije tri godine kao turisti i, kako je rekao, zatekli se usred krize.
- Prvi pas kojeg smo spasili bio je teško bolestan i nalazio se bukvalno na magistrali, preko puta mjesta gdje smo kasnije otvorili azil. To nam je dalo ideju da moramo ostati ovdje i pomoći - rekao je Šabelskij.
Kako je naveo, kupili su zemljište, izgradili objekte, dobili licencu za legalan azil i sada su 100 odsto uključeni u sve što zahtijeva briga o životinjama.
- Nalazimo životinje na ulicama, pružamo im medicinsku njegu, sterilizujemo ih i nalazimo im domove u inostranstvu kako bi napokon mogli otići zauvijek u svoje porodice - kazao je Šabelskij naglašavajući da su samo prošle godine prevezli više od 200 pasa u SAD.
On je istakao da je objekat u Crnoj Gori prvi pravi azil koji su osnovali.
- Ranije smo kao volonteri letjeli u Ukrajinu, Estoniju i Srbiju, a imamo i tim volontera u Beogradu koji sakupljaju pse sa ulica, liječe ih, a mi dolazimo da ih preuzmemo i pronađemo im domove. Ali ovdje smo prvi put investirali u pravu ustanovu s ciljem da napravimo ozbiljne promjene u Crnoj Gori - naveo je Šabelskij.
Ističe da se gotovo svaka posjeta gradu završi tako što nekoga dovedu nazad u azil.
- To najviše pogađa moju suprugu. Za mene, iako je teško, neko mora ostati jak, pa sebe smatram "mišićima" u ovoj priči. Ja radim fizički dio, a ona vodi sve ostalo - naveo je Šabelskij.
Govoreći o transportu udomljenih životinja, Šabelskij je istakao da je veoma iscrpljujuće fizički i emotivno letjeti svakog mjeseca, ponekad i dva puta mjesečno u Ameriku i nazad, ali da ne odustaje od puta koji je izabrao.
On je kazao da bi im dobrodošla svaka vrsta pomoći.
- Raduje nas kada nam ljudi dolaze pomagati direktno u azilu – u čišćenju, u šetnji pasa, jer svi ti psi moraju biti socijalizovani, naučiti da hodaju na povodcu, priviknuti se na ljude, kako bi se pripremili za život u novom domu - naveo je Šabelskij.
Kako je rekao, pomoć može biti i u vidu hrane, starih peškira ili bilo čega što je potrebno za svakodnevni život u azilu.
Što se tiče pomoći države, Šabelskij ističe da je, nažalost, još nema.
- Razgovarali smo sa više ljudi, ali ti razgovori najčešće završe sa: "Sviđa nam se to što radite, ali ste na svojoj sopstvenoj odgovornosti". To je u redu, jer smo svjesno donijeli tu odluku da pomognemo i nećemo odustati - rekao je Šabelskij.
Osim nedostatka pomoći, Šabelskij je kazao da se suočavaju i sa administrativnim problemima.
- Azil je registrovan kao firma, ali već četiri mjeseca ne mogu da završim papirologiju za boravak. Tri puta sam predao sve papire, ali me svaki put vraćaju po još jedan papir. Zbog toga mi je blokiran račun u banci, ne mogu da platim hranu za pse, poreze, račune, već novac moram donositi iz Amerike u gotovini. Iskreno, to je vrlo frustrirajuće - naveo je Šabelskij.
On je kazao da su imali sastanak sa predsjednikom opštine Berane i dogovorili se da možda pomognu u izgradnji još jednog azila u tom gradu, jer ga na sjeveru Crne Gore nema.
Šabelskij je dodao da takođe razgovaraju sa mnogim ljudima u želji da pokrenu obrazovne programe u školama - da djeca od malih nogu nauče šta znači brinuti se o životinjama, da životinja nije stvar, niti igračka, već živo biće koje zaslužuje pažnju i ljubav.
- U Americi postoji program volontiranja za školske bodove i želimo da nešto slično uvedemo ovdje. Da djeca dolaze u azil, igraju se sa psima, pomažu i kroz to nauče koliko je važno voljeti i brinuti o životinjama - rekao je Šabelskij.
Kako je istakao, puno rade i na sterilizaciji.
- Skupljamo mačiće sa ulice, sterilizujemo ih i nažalost često moramo da ih vratimo, ali to je bar početak borbe protiv prekomjernog razmnožavanja koje je potpuno izmaklo kontroli - rekao je Šabelskij.
On je kazao da pokušavaju da edukuju i odrasle da sterilizacija nije zlostavljanje životinja, već koristan postupak koji sprečava prekomjerno razmnožavanje, širenje bolesti i smanjuje broj napuštenih životinja.
- Što manje napuštenih pasa bude, to će ih društvo bolje prihvatati, a i biće manje nezgoda poput ujeda - ukazao je Šabelskij.
On je istakao da je program kompleksan i da ga sprovode korak po korak.
- Nadamo se da ćemo se sledeće sedmice sastati sa Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom prosvjete kako bismo predstavili našu inicijativu. Spremni smo da damo svoje vrijeme i trud 100 odsto da pomognemo Crnoj Gori da za nekoliko godina vidimo stvarne promjene - zaključio je Šabelskij.

Pet-a-Tet pruža utočište napuštenim životinjama u Crnoj Gori

Nevladina organizacija "Prijatelji životinja Podgorica" i ove godine organizuje humanitarnu akciju "Pomozite da prežive zimu", sa ciljem prikupljanja pomoći za napuštene životinje. 
Iz te NVO pozivaju sve pojedince, kao i društveno-odgovorne kolektive da podrže akciju, kako bi zajedničkim trudom pomogli što većem broju napuštenih životinja, kojih je, kako kažu, iz dana u dansve više i koje teško mogu preživjeti hladne zimske dane bez pomoći. 
 
- S obzirom da dolaze praznici, koji su za napuštene životinje posebno stresni, zbog korišćenja piritehničkih sredstava, veliki broj napuštenih životinja na žalost ugine od srčanog udara, izazvanog korišćenjem petardi i vatrometa, te stoga apelujemo na građane da se suzdrže od upotrebe istih. Samim tim bilo bi jako lijepo kada bismo svi zajedno uspjeli da napuštenim životinjama uljepšamo hladne praznične dane. Zato molimo i apelujemo da se što veći broj vas priključi našoj akciji, u skladu sa svojim mogućnostima - kažu u NVO "Prijatelji životinja Podgorica".
Pomoć se može donirati u vidu novčanih sredstava, uplatom na žiro račun 535-16574-21 (Prva banka Crne Gore), kao i u hrani za životinje, pozivom na Vajber broj 068/182-482. 
 
- Zahvaljujemo svima vama koji ste i do sada podržavali naše humanitarne akcije, kao i brojnim medijima, koji su o istima obabještavali javnost - poručuju iz NVO "Prijatelji životinja Podgorica".

Napuštenim životinjama potrebna pomoć da prežive zimu

Nevladina organizacija "Prijatelji životinja Podgorica" obavještava sve ljude dobre volje da će i u toku mjeseca oktobra nastaviti sa humanitarnom akcijom, u cilju prikupljanja sredstava za liječenje i hranjenje napuštenih životinja.
U fokusu će biti one najugroženije jedinke, kojima je potrebna pomoć veterinara, kao i smještaj i hrana do njihovog oporavka.
- Svjesni činjenice da mnogi naši građani jedva sastavljaju kraj sa krajem, ipak smo zbog nemogućnosti da sami pokrivamo troškove hranjenja i liječenja, prinuđeni da molimo za pomoć. Na žalost, naše ranije akcije su pokazale da većina građana i privrednih subjekata nema razumijevanja, kada je riječ o napuštenim životinjama, ali to nas ne obeshrabruje, jer i najmanja pomoć puno znači - saopšteno je iz NVO “Prijatelji životinja Podgorica”.
Iz te nevladine organizacije podsjećaju da se može pomoći uplatom na njihov žiro račun: 535-16574-21 ili donacijom hrane, pozivom na Viber: 068/182-482.
- Na samom kraju želimo od srca da se zahvalimo svima vama koji ste u prethodnom periodu svojim donacijama i angažovanjem doprinijeli da se pomogne napuštenim životinjama. Ogromnu zahvalnost dugujemo medijima, jer upravo zahvaljujući njima građani uvijek budu blagovremeno informisani o svim našim aktivnostima - poručuju iz te NVO.

NVO “Prijatelji životinja”: Donirajte za napuštene životinje

Sjednica Skupštine opštine Zeta održaće se, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu. piše Dan.
Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Opštine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na opštinskom referendumu 14. decembra prošle godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema.
– Opština Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mišljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji opštine Zeta – navedeno je u članu 2 odluke.
Članom 3 odluke predsjednik Opštine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe.
– Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, pokuša realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, opština će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi zaštite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi – navedeno je u članovima 4 i 5.
U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.
– Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vršenju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najviši izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti. Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na učešće u vršenju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da opština samostalno vrši poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo - piše u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da donošenjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji opštine.
– Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo – piše u odluci.

Sjednica SO Zeta po hitnom postupku 22. januara: Skupština zabranjuje gradnju kolektora

Najstariji podaci o pripadanju Polimlja državi Duklji nalaze se u Ljetopisu popa Dukljanina (Sclavorum Regnum – Kraljevstvo Slovena). U Ljetopisu je zapisano da je kralj Hvalimir državu podijelio sinovima: Petrislavu, Dragimiru i Miroslavu. Zeta je pripala Petrislavu, Travunija i Zahumlje Dragimiru, a Podgorje Miroslavu. Podgorje (lat. Submontana) je imalo 11 županija: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca, Neretva i Rama. Više istoričara navodi da je županija Guisemo u stvari Gusinje i da je ta županija vjerovatno obuhvatala Gornje Polimlje. Pop Dukljanin navodi da je jednom prilikom Miroslav, vladar Podgorja, krenuo da posjeti starijeg brata, zetskog vladara Petrislava i da ga je, dok je plovio Skadarskim jezerom, zadesila oluja u kojoj je poginuo. Nakon toga je Petrislav pripojio Podgorje Zeti. Petrislavov prijesto i državu naslijedio je njegov sin Vladimir, koga pop Dukljanin naziva blaženim (svetim) kraljem. S obzirom na to da je dukljanski sveti kralj Vladimir vladao krajem X i početkom XI vijeka (ubijen 22. maja 1016.), izvjesno je da je tada dukljanskoj državi pripadala i oblast oko izvorišta Lima. Vjerovatno je pri kraju Petrislavove, a sigurno na početku Vladimirove vladavine i Raška, kao vazalna oblast, postala dio dukljanske države, tako da se sa sigurnošću može reći da je Duklja tada ovladala Polimljem. Trag o tome postoji kod vizantijskog hroničara-istoričara Jovana Skilice. On u svom djelu „Kratka istorija“ (Synopsis Historion) navodi da je Vladimir (gr. Βλαδιμηρὸς) vladao „Trim(b)alijom i obližnjim oblastima Srbije“. Skilica je naziv Trim(b)alija koristio kao sinonim za Duklju, dok je pod „obližnjim oblastima Srbije“ vjerovatno podrazumijevao Rašku.
Vladimira je na prevaru ubio makedonski car Jovan Vladislav u Prespi 1016., a potom je vizantijski car Vasilije II 1018. godine uništio makedonsko carstvo. Vizantija je Duklji nametnula vazalni status, a Srbiju (Rašku) je pretvorila u svoju provinciju. Pop Dukljanin navodi da se tadašnji dukljanski vladar zvao Dobroslav, dok se u vizantijskim izvorima naziva Stefan Vojislav. On je u drugoj polovini 1030-ih uspio da zbaci vizantijsku vlast, a potom je pobijedio vizantijsku vojsku u dvije bitke, 1040. i 1042. godine. Obnovio je državnu nezavisnost i sigurno je da su se tada u okviru dukljanske države nalazili: Zeta s Podgorjem, Travunija i Zahumlje. Istoričar Sima Ćirković ističe da je nakon Barske bitke Vojislav postao samostalan, da je nametnuo svoju vlast od Bojane do Neretve i da se Vojislavov uticaj povremeno „širio na oblasti Srba nastanjenih dublje u unutrašnjosti balkanskog kopna“. Istoričarka Jovanka Kalić navodi da je dukljanska država tada obuhvatila i „ono što obično nazivamo raškim zemljama“. Za ovo ne postoje direktni dokazi. Ukoliko se prihvate ove pretpostavke da je Stefan Vojislav nakon Barske bitke 1042. godine uspio da od Vizantije osvoji barem dio Srbije, onda se sa sigurnošću može reći da je Polimlje tada bilo sastavni dio dukljanske države i granična oblast prema Raškoj.
Nakon smrti Stefan Vojislava, vrhovni vladar je bila njegova žena, dok su njihovi sinovi imali udione oblasti. Suparništvo je dovelo do sukoba između njih, što je iskoristila Vizantija da povrati kontrolu nad Raškom. Iz sukoba petorice Vojislavovih sinova, Mihailo je izašao kao pobjednik i postao je dukljanski kralj. Kada je učvrstio vlast Mihailo je nastojao da proširi svoju državu. Pop Dukljanin navodi da je Mihailov najstariji sin Vladimir sa braćom uspio da zauzme Rašku i da je nakon toga Raškom vladao Mihailov sin Petrislav. Ovo je vjerovatno bilo krajem 1060-ih i početkom 1070-ih. Pri kraju Mihailove vladavine Vizantija je opet uspjela da povrati Rašku, ali je Mihailov sin i nasljednik kralj Bodin uspio da oko 1083. ponovo zauzme Rašku u kojoj je, kako navodi pop Dukljanin, postavio dva župana sa svoga dvora, Vukana i Marka. Oni su mu položili zakletvu vazalstva. Do kraja XI vijeka Raška je, kao osvojena oblast, ostala pod dukljanskom kontrolom, a istoričar Vladimir Ćorović ističe da je Bodin od Raške napravio običnu pokrajinu Zete. Ova dešavanja nesumnjivo ukazuju na to da je Polimlje tokom većeg dijela XI vijeka bilo pod vlašću dukljanskih vladara i da je vjerovatno bilo pogranična oblast prema Raškoj oko koje se Duklja borila sa Vizantijom. Osim narativnih izvora, o tome svjedoče i ostaci (pre)romaničke arhitekture.
Postoji predanje da je kralj Mihailo Vojislavljević sagradio crkvu rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac kod Bijelog Polja, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Istoričar umjetnosti Ivan Stevović ističe da je ova crkva po arhitekturi slična crkvi Sv. Mihaila u Stonu, za koju se dominantno vjeruje da je kralj Mihailo sagradio ili obnovio i da je u toj crkvi sačuvan njegov ktitorski portret. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je zaključio da stonska crkva pripada ranoj (prvoj) romanici, koja se još naziva mediteranska ili ravenska romanika. U arhitektonskom smislu ona je slična crkvi Sv. Tome u selu Kuti kod Zelenike (Herceg Novi) iz druge polovine XI vijeka za koju istoričarka umjetnosti Meri Zornija navodi da je najvjerovatnije privatna vladarska zadužbina nekog od članova dukljanske vladajuće dinastije Vojislavljevića. Po arhitektonskim i skulpturalnim elementima njima su slične crkva Sv. Stefana u Sušćepanu iznad Igala, najstarija od tri crkve benediktinskog manastira na poluostrvu Ratac kod Bara, benediktinski manastir Sv. Petra u Bogdašićima (na Gradcu) i crkva Sv. Đorđa kod Podgorice. Njihov nastanak ili obnova se uglavnom vezuju za XI vijek, odnosno za period vladavine dukljanskih kraljeva. S obzirom na sličnost s ovim hramovima, vjerovatno je i da crkva Bogorodice Bistričke potiče iz tog perioda. No, među istoričarima dominira stav da je ovu crkvu sagradio raški (srpski) veliki župan Stefan Nemanja krajem XII vijeka, jer se Nemanja kao darodavac ove crkve spominje u povelji njegovog unuka kralja Vladislava, ali to nije dokaz ktitorstva. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu, što odudara od stila Nemanjinih zadužbina. Osim toga, dok je s braćom dijelio vlast, Nemanja je kao udionu oblast u Raškoj posjedovao Toplicu, Ibar i Rasinu do Morave, odnosno istočne djelove Raške i nije vladao Polimljem. U Toplici je tada sagradio manastir Sv. Nikole i crkvu Sv. Bogorodice.
Krajem 1180-ih fokus Nemanjine politike je bio u Pomoravlju i Povardarju, a njegov centar je bio u Nišu. Tada je, kao vrhovni vladar, odnosno veliki župan, sagradio crkve Sv. Pantelejmona u Nišu i Sv. Đorđa u Skoplju. Nemanjine zadužbine su i Bogorodičina crkva u Studenici (oko 40 km sjeverno od Raške) i Sv. Đorđa (Đurđevi Stupovi) kod Novog Pazara. Nemanjin sin Rastko (Sava) u Žitiju Svetog Simeona Nemanje je popisao zadužbine svog oca (manastire koje je sam sazdao) i među njima nema crkve Bogorodice Bistričke. To je dodatni dokaz da ona nije izvorna Nemanjina zadužbina. Romaničku Bogorodičinu crkvu u Voljavcu Stefan Nemanja je samo darivao, a možda je dijelom obnovio. Istoričarka umjetnosti Jelica Ilić je ukazala na njenu prvobitnu pripadnost benediktinskoj arhitekturi. S obzirom na to da crkva manastira Voljavac potiče iz prednemanjićkog perioda, a po karakteristikama pripada (pre)romaničkom primorskom graditeljstvu, vjerovatno je ona zadužbina dukljanskih vladara.
Iz dukljanskog perioda, odnosno iz XI vijeka potiče i trikonhosna crkva Sv. Jovana u Zatonu kod Bijelog Polja, ali su ostaci prvobitne crkve uništeni izgradnjom nove početkom XXI vijeka. Po gradnji je bila slična trikonhalnoj crkvi na ostrvu Tophala u Skadarskom jezeru. Njen trikonhalni plan je sličan spomenicima (crkvama) preromanske arhitekture sa istočnojadranskog primorja. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić ističe da je crkva u Zatonu slična starohrvatskim crkvama Sv. Nikole kod Nina i Sv. Krševana na Krku s kraja XI vijeka. Ovoj grupi hramova pripada i crkva Sv. Petra u Bijelom Polju. Iako dominira stav da je ovu crkvu sagradio knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje na to da njena starija faza potiče iz preromaničkog perioda, odnosno između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je crkva Sv. Petra u Bijelom Polju tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom Varošu u Splitu iz druge polovine IX vijeka. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu, dok je istoričarka umjetnosti Jovanka Maksimović istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Izgleda da se ktitorstvo kneza Miroslava odnosilo isključivo na obnovu ili dogradnju prvobitne crkve Sv. Petra. Izvjesno je i da se u svim (pre)romaničkim crkvama u dukljanskoj državi bogoslužilo po rimskom obredu.
Na osnovu narativnih izvora i arhitektonskih i umjetničkih odlika ovih crkava može se reći da je područje današnjeg Bijelog Polja s okolinom bilo dukljanski centar u Polimlju u drugoj polovini XI vijeka i da je tek nakon osvajanja Stefana Nemanje u ovome dijelu Polimlja počeo da se širi raški (srpski) politički, kulturni i vjerski uticaj.

Dukljansko nasljeđe u Polimlju

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: napustene-zivotinje