Ako je policija snimala skupove - šta je sa tim snimcima, šta je sa maskama koje su nosili, i zašto im maske nijesu skinute i zašto nijesu privedeni, jer se skupovi i snimaju da bi ljudi mogli biti identifikovani ako počine neko krivično djelo, krivičnih djela je nekoliko koje su učinili istovremeno i paralelno, a i dalje nemamo ništa - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, građanski aktivista Danijel Kalezić.
Incident koji se desio na Zabjelu djeluje, kaže Kalezić, kao situacija koja nije slučajna, naročito ako se u obzir uzmu okolnosti koje su prethodile.
Podsjeća da ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, već je desetak dana prije toga počeli narativi koje su plasirali političari u vezi 100.000 Turaka u Crnoj Gori, ali i neki ljudi koji su samo proglašeni aktivisti.
- Polako je krenulo i to se negdje moglo osjetiti da se ta mržnja prema Turcima polako podgrijava. Meni je već tada bilo čudno zašto, ja zbog porodičnih prilika pratim dosta stvari koje se tiču Turaka u Crnoj Gori i van Crne Gore i bilo mi je interesantno i baš smo kući komentarisali šta se dešava, zašto, kako taj narativ glasno kreće 100.000, 100.000, kad nije, manje od 14.000, jer je 100.000 ukupno stranaca. I onda se te noći odjednom desi taj incident i odjednom se napravi ta jedna situacija koja iziskuje mnogo pitanja, &nbsp;vidjeli smo i ministar je došao. Meni je bilo u glavi odmah zašto, zašto je policija dopustila da se građani okupe ako su ti ljudi koji su bili osumnjičeni u tom trenutku da su počinili taj napad zatvoreni u kazinu, zašto nije policija došla odmah i riješila stvar tako što je ušla unutra, uhapsila ih prije nego što su se ljudi okupili?! Zašto su pustili, odakle su se ti ljudi okupili i zašto je tu došao ministar- po meni da se napravi šou, koji je na kraju ispao fijasko jer se saznalo da to nijesu bili ti momci, da je &nbsp;neko drugi izvršio napad, a još uvijek se ni ne zna kako je počeo incident- rekao je Kalezić.
Podsjeća da je podnio Ombudsmanu pritužbe na firme koje su širile diskriminaciju izgleda nijesu svjesne da potencijalno diskriminišu 100.000 ljudi, jer to što su te firme odbile da sarađuju sa stranim kompanijama ne odnosi se samo na građane Turske &nbsp;već i na 100.000 ljudi potencijalno.
- &nbsp;To pokazuje sa njihove strane nepromišljenost i ostrašćenost ksenofobijom prema Turcima konkretno- istakao je Kalezić.
Posebno naglašava diplomatski i ekonomski dio koji se tiče premijerovog saopštenja odmah prve noći o uvođenju viza za turske državljane i sve je dio nečega što nije uopšte naivno.
Ukazuje i da nevjerovatno podsjeća sve na 2013.godinu i organizovanje prvog Montenegro prajda u Podgorici, jer se slična grupa na isti način pokušavala obračunati sa LGBT populacijom.
- &nbsp;Vrlo je to slično, čak su i slične parole uzvikivali, samo što su mijenjali jednu riječ sa drugom, u kontekstu Turaka u ovom smislu i sve je nekako bilo meni već viđeno, jer sam naravno bio aktivno targetiran i tada, ali uz jednu veliku i bitnu razliku - tada ih je policija hapsila, tada su od policije bježali, a sada ih je policija štitila, koristim namjerno tu riječ štitila, nije ih pratila da se ne bi desio incident, nego ih je štitila. Na tim neprijavljenim ad hoc skupovima za koje uvijek znamo da ih neko organizuje i nadležni uvijek znaju ko je taj neko, &nbsp;izvršeno je više krivičnih djela istovremeno. I tužilaštvo i policijski službenici su morali odmah da reaguju i da prekinu taj skup, ako mi pozivamo da neko bude ubijen, ako mi širimo mržnju, netrpeljivost i ksenofobiju, bez obzira šta je razlog uvijek se zakon mora poštovati, uvijek, u svakom trenutku, ne samo od strane stranih državljana, nego i od naših i oni su jednostavno trebali biti privedeni- zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUwkvm1H31Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić: Ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, narativi prisutni i ranije

Ukidanje bezviznog režima državi koja je veoma značajna za građane Crne Gore nije politička i ekonomska, već bezbjednosna mjera, čiji povod incident na Zabjelu, a reakcija koja je potom uslijedila je sve samo ne viteška i čojska, koja je nanijela veliku štetu i vratila društvo decenijama unazad - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog Velimir Rakočević.
Nove mjere Vlade Crne Gore se tiču ukidanja boravka vlasnicima neaktivnih stranih firmi i &nbsp;skraćenje boravka za državljane bezviznih zemalja.
Došlo je do određenih izmjena, kaže Rakočević, u tretiranju boravka stranaca u Crnoj Gori, što je vezano za interese države i ispunjenja obaveza završne etape pristupa Evropskoj uniji.&nbsp;
- Sve mjere, a pogotovu ove vrste, treba uvoditi postepeno. Vidimo kada se ishitreno donose neke odluke one uvijek mogu da izazovu određene i negativne efekte. Sa jedne strane je potpuno jasno da mi kao država aplikant moramo da usaglasimo i vizni režim, pogotovu tu osjetljivu oblast bezviznog režima. Ona mora biti u potpunosti kompatibilna do kraja sljedeće godine, da bi ispunili ta završna mjerila i u tom smislu oni koji su do sada bili na tom bezviznom režimu moraće biti usklađeni sa važećom &nbsp;viznom politikom Evropske unije, u skladu sa Šengenskom konvencijom, da se mi prilagodimo, a veoma je važno da to bude postepeno- rekao je Rakočević.
Ukazuje da je bitno obratiti pažnju koliko stranci, ali i domicilno stanovništvo ispunjava obaveze prema državi, naročito kada je u pitanju plaćanje poreza, jer je očigledno da tu postoje brojni problemi.
- U bilo kojoj zapadnoj državi, ako se gleda odnos građana prema državi, prvo se uzima u obzir da li su poreske obaveze ispunjene. To kod nas očigledno da nije slučaj i u tom smislu je ovdje zaista važno da te firme, bilo da su stranci osnivači ili domaći državljani, da one aktivno posluju, jer vidimo da država ima problema u ubiranju prihoda- istakao je Rakočević.
Smatra da za boravak od 30 dana za strance, umjesto dosadašnjih 90, treba ostaviti neki rok u kom bi se stranci pripremili, jer nagle promjene mogu na neki način šokantno djelovati na one na koje se odnose.
- Bitno je da su jasno definisana pravila igra i dok je igra u toku da nema mijenjanja pravila, jedino ako imamo neke vanredne situacije. Sigurnost poslovanja i sigurnost kako domaćih državljana, tako i stranaca. Imperativ svih je da se očuva bezbjednost, to je na prvom mjestu. Sa druge strane da te promjene u smislu administrativnih mjera da one što manje pogađaju prevashodno strance, jer ključno je da mi budemo dobri domaćini- zaključio je Rakočević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtjASFQxjMfo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Reakcija nakon incidenta na Zabjelu je sve samo ne viteška i čojska, vratila nas je kao društvo decenijama unazad

Kada dezinformacije oblikuju stvarnost: Medijski i politički odjeci incidenta na Zabjelu

Službenici Sektora granične policije su sinoć, pola sata prije ponoći, na graničnom prelazu Božaj, kontrolisali i potom uhapsili tri lica, državljana Azerbejdžana, čija je namjera bila da napuste Crnu Goru, a za koje se sumnja da su učestvovali u napadu na Zabjelu, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon što su dali na uvid putne isprave, policijski službenici su posumnjali u vjerodostojnost isprave jednog od lica, pri čemu su vozilo i ova lica izdvojeni radi detaljne kontrole.
Tom prilikom je utvrđeno da se u vozilu nalazi I.V. (48) koji je upravljao vozilom, a kao saputnici lica J.M. (45) i E.M. (33) koji su se nalazili na zadnjem sjedištu vozila.
- Prilikom pasoške kontrole E.M. je predao putnu ispravu na ime lica A.M., državljanina Azerbejdžana, nakon čega je policija posumnjala u vjerodostojnost iste i zatim utvrdila da je E.M. pokušao da napusti Crnu Goru koristeći putnu ispravu sa identitetom trećeg lica- navode u saopštenju.
U daljim aktivnostima utvrđeno je, kako navode, da se za E.M. i J.M. traga zbog krivičnog djela koje je izvršeno 26. oktobra pola sata iza ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo, a u kojem je crnogorski državljanin M.J. zadobio tjelesne povrede.
- Nakon dovođenja lica u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, sprovedene detaljne kriminalističke obrade i pregleda lica nedvosmisleno je utvrđeno da su J.M. i E.M. sa još dva lica čiji je identitet poznat policiji, učestvovali u gore navedenom događaju, te su J.M. i E.M. lišeni slobode po nalogu tužioca, a u odnosu na druga dva lica se preduzimaju mjere lociranja. J.M. i E.M. će u u zakonskom roku biti sprovedeni postupajućem državnom tužiocu na saslušanje- navodi se u saopštenju.
U toku su policijsko tužilačke aktivnosti u cilju potpunog rasvjetljavanja krivičnog djela, odnosno utvrđivanja uzročno posljedične veze koja je prethodila događaju, razjašnjenja pojedinačnih uloga svih aktera, kako sa jedne, tako i sa druge strane.
- Takođe, radi objektivnog i tačnog informisanja javnosti, ističemo da su dva lica, turska državljanina koja su prethodno lišena slobode, isključivo procesuirana i lišena slobode na osnovu izjava - iskaza odnosno prijave oštećenih lica, državljana Crne Gore, kao i &nbsp;direktnim prepoznavanjem osumnjičenih lica koja su prepoznata od strane oštećenih prilikom sprovođenja radnje prepoznavanja pred državnim tužiocem u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, gdje su oštećeni prepoznali i nedvosmisleno ukazali na dva izvršioca - turska državljanina na osnovu kojih su preduzimane dalje procesne radnje- zaključuju u saopštenju.

1250x600

1084x550

UP: Uhapšena dva Azerbejdžanca osumnjičena da su učestvovali u događaju na Zabjelu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, večeras u 19 sati, pogledajte:
Tema dana - premijerski sat
- Premijer Milojko Spajić odgovarao na pitanja poslanika.
- Što donose detalji istrage o napadu na Zabjelu?
- Spremne izmjene zakona o strancima
- Izdata dozvola za izgradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu
Gost Informativne emisije 24 sata je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
Emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Balša Božović

Povodom teksta objavljenog na portalu Kodex.me pod nazivom „Video otkriva istinu – turski državljani su bili žrtve siledžija a ne napadači?“ a koji se odnosi na događaj od 26.10.2025. godine, kada je u naselju Zabjelo u Podgorici jedno lice zadobilo povrede od noža, a u cilju tačnog i objektivnog informisanja, iz Uprave policije uputili su saopštenje u kojem ističu da će ODT i VDT utvrdiiti odgovornost svih osoba sa snimka, i apelovali da se ne šire dezinformacije.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su odmah po saznanju preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, obavijestili Više i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, identifikovali osam lica, učesnike događaja, od kojih su tri lica – crnogorski državljani bili u društvu oštećenog lica -M.J- kazali su iz policije.
Takođe, dodaju iz policije, među ovih osam lica, identifikovana su i četiri strana državljana – dva lica su lišena slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu M.J. (Y.G., 31, državljanin Azerbejdžana, i N.D., 54, državljanin Turske), dok se u odnosu na preostala dva lica preduzimaju potražne mjere i radnje u cilju lociranja i lišenja slobode.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u dosadašnjim aktivnostima preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i blagovremeno izuzeli video nadzor koji pokriva lice mjesta, te sva prikupljena obavještenja od lica, i cjelokupnu dokumentaciju i spise predmeta, dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na ocjenu, mišljenje, utvrđivanje odgovornosti svih učesnika događaja i pravnu kvalifikaciju- istakli su iz Uprave policije,
Takođe, iz policije su podsjetili na pravnu kvalifikaciju izvršenog krivičnog djela i utvrđivanje odgovornosti učesnika vrši državno tužilaštvo a ne Uprava policije.
- Nadležno državno tužilaštvo će u daljem toku postupka, preduzimati dalje mjere i radnje, i vršiti detaljnu analizu i potrebna vještačenja u cilju potpunog razjašnjenja događaja i izuzetog video nadzora- istakli su iz policije.
U cilju sprečavanja širenja dezinformacija te transparentnog obavještavanja javnosti, iz policije su dostavili isječak snimka preuzetog sa ovog portala na kojem se vidi kako osumnjičeno lice, ispod garderobe, izvlači podesno sredstvo -nož, za koje se sumnja da je korišćeno u izvršenju krivičnog djela.
- Dok će se u odnosu na druge učesnike događaja sa video snimka, kao i lice – crnogorskog državljanina prikazanog na slici sa navedenog portala u odnosu na predmet koji ovo lice drži u ruci, detaljnom analizom i vještačenjem utvrditi odgovornost kao i o kojem podesnom sredstvu se radi- kazali su iz policije.
Uprava policije i nadležno tužilaštvo nastavljaju sa sprovođenjem daljih mjera i radnji u ovom predmetu a u odnosu na ostale učesnike događaja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOHOcP0KEBwg%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

UP pozvala da se ne šire dezinfomacije o napadu na Zabjelu: Analizom i vještačenjem utvrdiće se odgovornost svih osoba sa snimka

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: napad-na-zabjelu