Sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenje u Beranama, Petar Varagić, oslobodio je okrivljene Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuka Došljaka optužbi da su ljetos napali fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa potom u crkvu sklonjen spomenik zlikovcu iz Drugog svejtskog rata Pavlu Đurišiću.
Dvojici maloljetnika, petnaestogodišnjaku i sedamnaestogodišnjaku iz Berana, koji su noseći šajkače, tražili od novinara da izbriše fotografije uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću, pri čemu je jedan od njih istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju, izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci.
Sud je utvrdio da su 8. avgusta 2025. godine, na javnom mjestu, maloljetnici vrijeđali fotoreportera DN "Vijesti" Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima.
Sud je njihovu odbranu ocijenio kao usmjerenu na izbjegavanje odgovornosti, dajući punu vjeru iskazima oštećenih novinara.
Dušan Petrić i Drago Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreprotera Vijesti Borisa Pejovića. Sud je prihvatio njihove odbrane jer ih oštećeni novinari na pretresu nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak je oslobođen optužbe za fizički napad na novinare Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića. Iako su oštećeni potvrdili da je Došljak bio dio grupe koja je opkolila novinare, sud je ocijenio da „nije sa sigurnošću utvrđeno da je fizički nasrnuo“ na oštećene na način opisan u zahtjevu.
Interesantan dio obrazloženja sudije Varagića odnosi se na oduzimanja telefona reporteru Stevu Vasiljeviću, koju je sud pripisao Došljaku. Sud je zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja „fizički napad“, jer nije bilo „kontakta tijelo o tijelo“, već da se eventualno radilo o „drskom ponašanju“. Međutim, kako sud nije smio dirati u „objektivni identitet optužbe“, Došljak je oslobođen.
Oštećeni Pejović i Rudović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahtjeva, dok Vasiljević takav zahtjev nije podnosio. 
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nedavno je odbacilo i krivičnu prijavu Uprave policije protiv Baranina Vlada Stijovića za krivično djelo prinuda prema fotoreporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću tokom dešavanja u Gornjem Zaostru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Prvostepeno oslobođeni trojica okrivljenih za napad na novinare u Gornjem Zaostru; dvojici maloljetnika vaspitne mjere zbog vrijeđanja

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

610x380

500x500

1084x550

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

1250x600

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Iz beranskog Osnovnog državnog tužilaštva reagovali su na tekst Antene M “<a href="https://etv.me/drustvo/obavezujuce-uputstvo-vdt-markovica-o-postupanju-u-slucaju-nasilja-nad-novinarima-mrtvo-slovo-na-papiru">Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru</a>”, objavljenog 13. oktobra 2025. godine.
Reagovanje ODT-a prenosimo integralno:
"Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je dana 8. avgusta 2025. godine, odmah po prijemu obavještenja od strane policije da je u selu Gornje Zaostro, opština Berane, više nepoznatih lica verbalno i fizički napalo novinare koji su fotografisali i snimali događaj postavljanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, hitno preduzelo sve radnje iz svoje nadležnosti i postupalo u potpunosti u skladu sa Obavezujućim uputstvom Vrhovnog državnog tužioca.
Dežurna tužiteljka je naložila policiji da oštećeni budu upućeni na ljekarski pregled, te da se nakon toga dostavi medicinska dokumentacija. Oštećeni fotoreporteri su saslušani istog dana, kao i lica koja su identifikovana kao napadači.
Nakon saslušanja osumnjičenih i svjedoka, određeno je zadržavanje licu F.D., a dana 11. avgusta 2025. godine podnijet je predlog za određivanje pritvora zbog krivičnog djela prinuda. Nadležni sud je osumnjičenom odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Četiri dana kasnije, 15. avgusta 2025. godine, Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog, sa prijedlogom za produženje pritvora, protiv osumnjičenog zbog dva krivična djela prinuda, izvršenih na štetu:
fotoreportera P.B. (Dnevne novine „Vijesti“) i
novinara V.S. (Dnevne novine „Nova Pobjeda“, Podgorica).
Istog dana, 15. septembra 2025. godine, podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv još pet lica zbog: prijetnji, fizičkog napada i drskog i uvredljivog ponašanja učinjenih na štetu pomenutih fotoreportera.
U nastavku izviđaja, nakon što su policiji dostavljene fotografije mogućih izvršilaca krivičnih djela, ista je izvršila njihovu identifikaciju, nakon čega je tužilaštvo prikupilo obavještenja od dva novinara, dok je jedan novinar odbio davanje izjave dok se ne procijeni njegova lična bezbjednost.
Blagovremeno i efikasno postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama potvrđuje da se Obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca u potpunosti primjenjuje, te da su tvrdnje iz spornog teksta neutemeljene."

ODT Berane: Obavezujuće uputstvo VDT Markovića u potpunosti se primjenjuje

U Osnovnom sudu u Beranama danas je počelo suđenje Danku Femiću, optuženom da je 8. avgusta u Gornjem &nbsp;Zaostru izvršio krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore, čiji je monitoring tim, pored okrivljenog i Vasiljevića, Pejovića i svjedoka Balše Rudovića, prisustvovao suđenju.
Femić je inače prvobitno uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Tom prilikom privedeno je još pet osoba. Na optuženičkoj klupi našao se samo Femić.
- Do incidenta je došlo u avgustu, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana, kada je grupa ljudi napala Pejovića i Vasiljevića. Po dolasku novinarskih ekipa, više osoba trkom se uputilo prema njima, počelo agresivno da im prijeti, unoseći im se u lice, otimajući foto-aparate i opremu. Vasiljeviću je oduzeta i polomljena oprema, nasilno je uveden u šator, pri čemu je više ljudi počelo da ga udara i da mu prijeti. Fotoreporteri su pod prijetnjama natjerani da izbrišu sav materijal sa foto-aparata. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da će ga, ukoliko “bilo šta izađe na Vijesti” – “ubiti golim rukama”. Dok se sve to dešavalo, dva neuniformisana policajca samo su posmatrali napad na novinarske ekipe- podsjećaju iz Sindikata medija.
Femić negirao da je prijetio oštećenima
Femić je priznao da je, kako se izrazio, samo „preuzeo“ foto-aparate od oštećenih i „zamolio ih da izbrišu fotografije“. Negirao je da je Pejoviću i Vasiljeviću prijetio, dodajući da mu je žao što je do incidenta došlo.
- Izvinjavam se oštećenima, naročito Borisu Pejoviću za upućene prijetnje koje nisam uputio. Ako uzimanje foto-aparata predstavlja krivično djelo, to priznajem. Ja sam reagovao jer je prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja. Nisam znao da se radi o novinarima pošto nisu imali legitimaciju- rekao je Femić.
On je, na pitanje oštećenog Vasiljevića kako je saznao za skup u Gornjem Zaraostru, rekao da je o istom informisan putem društvene mreže Fejsbuk. Nije, međutim, mogao da se sjeti sa čijeg tačno naloga.
Vasiljević je Femića upitao kako je znao na koji način se iz profesionalnog fotoaparata vadi memorijska kartica, te zbog čega je iz njega izvadio i karticu i bateriju.
Na njegovo poznavanje profesionalne opreme osvrnuo se i Pejović, pitajući ga odakle mu saznanje da se uklanjanjem i baterije i kartice onemogućava prebacivanje fajlova sa aparata.
Femić je naveo da posjeduje fotoaparat kod kuće, te da takvo znanje nije rezervisano samo za profesionalne fotoreportere.
Vasiljević: Ne mogu da identifikujem osobu koja mi je istrgla opremu
Vasiljević je kazao da je njegov pravni zastupnik u posljednjem trenutku otkazao punomoćje, zbog pritisaka koji su na njega vršeni. Rekao je i da je tokom ispitivanja nakon incidenta dodatno viktimizovan od strane pravosuđa.
On je kazao da nije siguran da li mu je Femić ili neko drugi istrgao foto-aparat jer je u trenutku kad mu je oprema oduzeta oko njega bilo dvadesetak ljudi koji su htjeli da ga linčuju.
- Ne mogu da identifikujem ljude koji su bili oko mene. Možda on jeste bio tu, možda nije- dodao je, pojašnjavajući da iz tog razloga ne može da utvrdi da li je među ljudima koji su ga udarali bio i Femić.
Na pitanje advokata odbrane u čemu se sastoji prinuda kojoj je bio izložen od Femića, Vasiljević je naveo da je Femić bio u posjedu njegove fotografske opreme, a da mu je kao uslov za njeno vraćanje postavio da obriše fotografije sa događaja.
- Mi smo se saglasili, pod dejstvom prinude, da kada mi on vrati opremu ja obrišem materijal. Izbrisao sam fotografiju i tim činom mi je ugroženo ustavom zagarantovano pravo na slobodu izražavanja- dodao je.
Naredno ročište 24. oktobra
Branilac okrivljenog je tražio da se njemu ukine pritvor, prvenstveno zbog jako loše porodične situacije ali i jer, kako tvrdi, ne postoji opasnost od uticanja na svjedoke.
- Posebno ističemo njegovo današnje izjašnjenje u pogledu neprijatnosti koje su doživjeli fotoreporteri i novinari, i da mu je žao i da se izvinjava ukoliko su se našli na bilo koji način povrijeđeni- rekao je dodajući da je crnogorska javnost preko TV emisija lažno obavještavana da su novinari i reporteri linčovani.
Kazao je da je nesumnjivo da su Vasiljević i Pejović doživjeli neprijatnosti ali i da „nije učinjeno ništa na naročito drzak i bezobziran način“.
Na pitanje tužiteljke da li se i dalje osjećaju ugroženim, Boris Pejović je odgovorio potvrdno dok je Stevo Vasiljević kazao da se „apsolutno osjeća ugroženim na teritoriji opštine Berane“.
S obzirom na njihove iskaze ona je rekla da se protivi predlogu za ukidanje pritvora.
Odluku o daljem trajanju pritvora donijeće Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama. Naredno ročište održaće se &nbsp;24. oktobra.

U Beranama počelo suđenje zbog napada na fotoreportere

Ni više od dva mjeseca nakon torture fotoreportera Pobjede i Vijesti, Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića, u beranskom selu Gornje Zaostro, tokom podizanja spomenika zlikovcu Pavlu Đurišiću nije pokrenut nijedan postupak zbog napada na novinare, uprkos obavezujućem uputstvu Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića za postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, iz aprila prošle godine.
Danas je pred Osnovnim sudom u Beranama održan glavni pretres u krivičnom postupku protiv Danka Femića koji je optužen za krivično djelo prinuda protiv fotoreprtera jer im je tokom dešavanja u Gornjem Zaostru oteo opremu.
Fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević za Antenu M ukazuje da je takvo ponašanje državnih organa problematično i nije u skladu sa proklamovanim politikama o zaštiti novinara.
- Ovaj postupak nije za napad, nego je postupak za prinudu. Još uvijek nema nikoga. Možda ima neko osumnjičen, ali nema pokrenut nijedan postupak za napad na nas. Ako se ovako nastavi, ako se ovako bude to sve odigravalo, opet će neki drugi kolega biti napadnut, a ni ovo nismo još započeli da rješavamo. To apsolutno nije u skladu ni sa onim uputstvom da bi ovakvi postupci trebalo da imaju prioritet, a &nbsp;na kraju krajeva nije u skladu ni sa onim protokolom koji je prije neki dan popisan o zaštiti novinara – kazao je Vasiljević.
On nam je ispričao i da mu je advokat iz Berana danas uoči početka glavnog pretresa otkazao zastupanje zbog pritiska lokalne zajednice.
- Jutros kad sam došao u sud, advokat kojeg sam angažovao jednostavno se nije pojavio. Ja sam ga pozvao, kazao da počinje suđenje i pitao o čemu se radi... On mi je rekao da odustaje od zastupanja zbog pritisaka koje trpi od zajednice, porodice, sugrađana... i da je bukvalno jutros kada je došao u sud i vidio ljude koji su ispred jednostavno odlučio da me ne zastupa više – kazao je Vasiljević Anteni M.
Da situacija, u bezbjednosnom smislu, nije šala svjedoči i činjenica da su Vasiljević i Pejović danas u Berane na glavni pretres stigli pod policijskom pratnjom.
- Nakon svega što se desilo gore, ja se ne osjećam više bezbjedno i tražio sam od suda - da bih prisustovao glavnom pretresu – obezbjeđenje policije, na što je sud pozitivno odgovorio. Dva inspektora su nas čekala na izlazu iz tunela, iz pravca Kolašina, i pratila nas do zgrade suda u Beranama gdje je bila kompletna interventna jedinica policije koja je obezbjeđivala zgradu i nas – ispričao nam je Vasiljević.
On je naveo da su bili bukvalno tretirani kao štićene ličnosti.
- Kasnije sam saznao, a djelićem oka i vidio, da je bilo okupljenih ljudi. E, sad, jesu li se okupili zbog nas, ili nečega drugoga... ali kasnije, iz razgovora sa inspektorima koji su nas pratili, zaključio sam da ih je bilo i zbog suđenja Femiću – kazao je Vasiljević.
Femić je danas u sudnici priznao da je uzeo fotoaparate i kazao da je tako reagovao zato što je „prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja“, te da navodno nije znao da se radi o novinarima.
Državna tužiteljka ODT-a u Beranama Amra Sujković usprotivila se prijedlogu branioca za ukidanje pritvora Femiću zbog toga što su oštećeni istakli da osjećaju ugroženost i strah za svoj život, a da je pritvor određen upravo iz tog razloga.&nbsp;
Sudija je donio rješenje da se spisi predmeta dostave vanraspravnom vijeću suda radi donošenja odluke o daljem trajanju pritvora protiv optuženog Femića i zakazao novo ročište za 24. oktobar.&nbsp;

Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila je da taj resor planira kreiranje baze svih nostrifikovanih diploma, što će poboljšati evidenciju.
- Lažne diplome kompromituju obrazovni sistem, i multisektorskom saradnjom ovo pitanje mora biti riješeno - poručila je ona za Televiziju Crne Gore (TVCG).
Ministarstvo je, podvlači Jakšić Stojanović, intenziviralo rad kad je u pitanju prijavljivanje slučajeva gdje postoji osnov sumnje da su diplome lažne.
- Tužilaštvo nema obavezu da nas informiše o ishodu, ali vidimo iz medija da imamo prve zatvorske kazne koje se odnose na proces stavljanja u promet neistinite obrazovne isprave. MPNI je izmijenilo zakonsku regulativu kako bismo stekli bolju osnovu za intenzivnije bavljenje ovim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti poslati poruku da je riječ o radnjama koje kompromitiju obrazovni sistem - istakla je Jakšić Stojanović.
Pohvalila je incijativu Univerziteta Crne Gore (UCG) koji obajvljuje registar diploma koje su stečene u prethodnih pet decenija.
- I moj resor planira da napravi bazu svih nostrifikovanih diploma i proces nostrifikacije će se realizovati elektronskim putem, pa ćemo imati mnogo bolju evidenciju. Do sada nijesmo imali nikavu bazu kada su u pitanju nostrifikovane dilome, i nadamo se da će nam baza biti od značaja - kazala je ministarka.
Podsjeća da je obustavljeno priznavanje diploma sa određenih visokih ustanova u regionu. 
 
- Postoje oblasti koje su posebno osjetljive, poput medicine i prosvjete, gdje se ne smije dozvoliti prisustvo lažnih diploma - istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija. 
 
Govoreći o inicijativi za produženje zimskog raspusta, ministarka kaže da je škola danas počela.&nbsp;
- Nastava je počela, procijenili smo da ne bi bilo dobro da se produži zimski raspust - kazala je ona.
Kako je navela, sve kreće regularno.
- Mislim da su djeca imala vremena ovih sedam dana da provedu vrijeme na snijegu. Škole mogu organizovati neke dodatne aktvnosti u saradnji roditelja i uprava škola - istakla je Jakšić-Stojanović.&nbsp;

Jakšić-Stojanović: Imaćemo bazu svih nostrifikovanih diploma

U 15. kolu Prve A muške lige nije bilo velikih iznenađenja, pa ni značajnijih promjena na tabeli, na kojoj se Jedinstvo jeste izjednačilo na čelu sa Primorjem po broju pobjeda (11), ali i porazom više uz utakmicu više, kada se isključe rezultati protv SC Derbija koji nastupa van konkurencije.
Ovu rundu je otvorio upravo duel Primorja sa SC Derbijem, koji su Novljani dobili 95:86 i to pošto su ključnu razliku napravili u trećoj četvrtini (24:17), a u posljednjoj imali i dvocifrenu prednost. Novak Peković je bio najefikasniji u Primorju sa 18 poena, Nikola rakočević je postigao 15. U SC Derbiju najefikasniji sa 20 poena bio je Danilo Nikezić.
U subotu je odigrano 5 utakmica, a najneizvjesnije je bilo u pobjedi Dečića nad Teodom poslije produžetka, 93:89, pošto je nakon 40 minuta bilo neriješeno 82:82. Gosti su u finišu regularnog dijela imali 6 poena viška, ali u posljednjih 2 i po minuta nisu postigli koš, pa je Dečić izborio produžetak u kojem je potom bio sigurniji i došao do pete pobjede, koliko upravo imaju i Tivćani, ali sa porazom više. Marko Koljević je i ovog puta predvodio Tuzane sa 24 poena, a u Teodu Aleksandar Kartalović je meč završio sa impresivnim dabl dabl učinkom od 29 poena i 18 skokova.&nbsp;
Jedinstvo je u svojoj dvorani savladalo Vukove Zeta 87:85, iako je tokom posljednje četvrtine imalo čak 15 poena prednosti, ali na kraju moralo da odbija nalet gostiju. U tome su prednjačili Nemanja Knežević i Marko Kljajević sa po 22 poena i po 8 skokova, a u ekipi Vukova 22 poena postigao je Endru Kukshauzen.
Sutjeska Elektroprivreda nije imala problema sa Danilovgradom, na kraju 113:76, čime su Nikšićani došli do 10. pobjede u ligi. Impresivni su posebno bili u drugoj četvrtini, koju su dobili 38:19, a najefikasniji na meču bio je Andrija Vučurović sa 30 poena. Kod gostiju Vasilije Jovović meč je završio sa 20 poena.&nbsp;
Lovćen je na Cetinju bio bolji od Ulcinja 81:75, a utakmicu je riješio u posljednjoj četvrtini kada je otišao na dvocifrenu prednost od 14 razlike. Kingsli Perkins je postigao 20 poena, a Miloš Latković imao dabl dabl učinak za domaće (19 poena, 10 skokova, uz 6 asistencija), a u Ulcinju Gojko Radulović je imao 18 poena i 12 skokova.
Mornar Barsko zlato je bio ubjedljiv protiv Ibra 91:72, a meč je prelomio dobivši 3. četvrtinu čak 23:9. Alija Islamović je za Barane imao 23 poena i 15 skokova, a Rožajce je predvodio Elvis Čekić sa 28 poena.
U posljednjoj utakmici kola Podgorica Bemax je u gostima savladala Kotor 76:67, što im je peta pobjeda u sezoni, pa trenutno imaju dvije manje od Kotorana na tabeli. Gosti su od druge četvrtine uspostavili stabilnu kontrolu i vodili do kraja utakmice, a predvodio ih je Lazar Radetić sa 22 poena, dok je za Kotor najefikasniji bio Aleksandar Sužnjev sa 24 poena.

Bez promjena na vrhu nakon 15. kola

Eksplozija je danas pogodila hotel u dobro čuvanoj oblasti centralnog Kabula, usmrtivši sedam ljudi i ranivši nekoliko drugih, saopštile su vlasti afganistanske prijestonice.
Portparol kabulske policije Khalid Zadran rekao je da se hotel nalazi u komercijalnom naselju Šahr-e-Nau, koje obuhvata velike poslovne zgrade, trgovačke centre i ambasade. Ova četvrt se smatra jednom od najsigurnijih u Kabulu.
Video snimci podijeljeni na društvenim mrežama prikazivali su krhotine rasute po ulici ispred hotela i dim koji izlazi iz velikog otvora nastalog na prednjem dijelu zgrade hotela.
- Do sada smo primili 20 ljudi u našu bolnicu - naveo je Dejan Panić, direktor afganistanskog predstavništva humanitarne organizacije EMERGENCY, u saopštenju.
On je naveo da se među povrijeđenima nakazi i jedno dijete.
- Među ranjenima su četiri žene i jedno dijete… Nažalost, sedam ljudi je već bilo mrtvo po dolasku - &nbsp;kazao je Panić.
Nije bilo trenutnih informacija o uzroku eksplozije. Vlasti su saopštile da istražuju incident.
Talibani su preuzeli kontrolu nad ratom razorenim Afganistanom 2021. godine i obećali da će uspostaviti sigurnost, ali napadi bombama su se nastavili, od kojih je mnoge preuzela lokalna grana militantne grupe Islamska država.

Najmanje sedmoro poginulih u eksploziji u hotelu u Kabulu

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Tag: napad-na-fotoreportere