Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar 2025. godine.
Kako je saopšteno iz tog resora, za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 58548,88 eura. &nbsp;Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.&nbsp;
Iz MPNI navode da sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.
&nbsp;

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju, za oktobar 2025. godine, saopšteno je iz tog resora.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju, za oktobar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 51.403,43 eura.
Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

1250x600

1084x550

Više od 50.000 eura za učenike u dualnom obrazovanju

Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva Saša Mujović najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp; Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti. Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, Boris Muratović, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  – Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on. <h2>Politički trik</h2> Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima. – Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on. <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike. – Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a. Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari. – Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV. <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  – Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić. Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno. <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske. – Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić. <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno. – Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović. Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i Petra Đokića, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura. Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka. – Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, Marko Perućica. Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.

Miraš Dušević

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: naknade