U toku je, kako je opisuju stručnjaci, „jedna od najvećih potjera u francuskoj istoriji“ nakon drske krađe krunskih dragulja iz Luvra. Specijalna policijska jedinica od 100 članova grozničavo radi na istrazi i u toku je „trka s vremenom“ kako bi pronašli neprocjenjive predmete, piše Sky News.
Dragulji koji su usred bijela dana ukradeni iz Luvra u Parizu procjenjuju se na oko 88 miliona eura, saopštili su danas pariski tužioci. Podsjetimo, u nedjelju su četiri lopova ukrala devet predmeta iz čuvenog pariskog muzeja dok je bio otvoren za posjetioce, pri čemu je jedan od ukradenih predmeta ispao i pronađen na mjestu događaja.
<h2>Što znamo o istrazi?</h2>
Pariski tužioci povjerili su istragu specijalizovanoj jedinici poznatoj kao BRB, koja se često bavi pljačkama visokog profila. Bivši oficir koji je služio u jedinici otkrio je da je upravo BRB vodio istragu o pljački Kim Kardašijan 2016. godine, kada je banda provalila u njen pariski stan, vezala je i pobjegla s nakitom vrijednim oko šest miliona dolara.
Paskal Skudlara, bivši član jedinice, pojasnio je da BRB ima oko 100 agenata, od kojih je više od deset specijalizovano za krađe u muzejima. Istražitelji pregledaju video-snimke, telefonske zapise i forenzičke dokaze, te razgovaraju s doušnicima.
Skudlara je rekao da BRB „može imati timove koji rade na tome 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i to duže vrijeme“, dodajući kako je „100 odsto siguran“ da će lopovi biti uhvaćeni.
Detektiv za umjetnine Artur Brand, koji pomaže policiji širom Evrope, dodao je da će istražitelji pregledati i snimke nadzornih kamera sedmicama unazad u potrazi za sumnjivim osobama koje su možda izviđale galeriju.
<h2>Ko su počinioci?</h2>
Stručnjaci vjeruju da je samo mali krug kriminalaca sposoban izvijesti ovako drsku pljačku te da su vjerovatno već poznati policiji. Stručnjak za krađe umjetnina Entoni Amore izjavio je za Sky News da su počinioci „vjerovatno evropska kriminalna banda“.
Osim jednog od ukradenih predmeta – krune koja je pripadala carici Evženiji, supruzi Napoleona III – a koji je pronađen na mjestu događaja, francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je policija pronašla i „motocikle i registarsku tablicu“.
<h2>Htjeli su da zapale dizalicu, ali nijesu uspjeli</h2>
Pronađeni su i dokazi na dizalici koju su lopovi koristili da bi pristupili Galeriji Apolon na prvom spratu, gdje su dragulji bili izloženi.
- Takođe želim da odam priznanje čuvarima koji su spriječili da se dizalica zapali. Jedan od kriminalaca pokušao je da je zapali, ali su ga natjerali u bjekstvo - dodala je Dati.
<h2>Trka s vremenom</h2>
Detektiv za umjetnine Artur Brand upozorio je za Sky News da se vjerovatnoća pronalaska plijena u netaknutom stanju smanjuje svakim danom.
- Ovi krunski dragulji su toliko poznati da ih jednostavno ne možete prodati. Jedino što mogu da urade jeste da istope srebro i zlato, rastave dijamante, pokušaju ih izrezati. To je način na koji će vjerovatno zauvijek nestati - kazao je on.
Brand vjeruje da policija mora uhvatiti lopove u roku od sedmicu dana kako bi postojala nada da će dragulji biti pronađeni.
- Ako potraje duže, plijen je vjerovatno nestao i rastavljen. To je trka s vremenom - kazao je Brand.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Francuzi objavili kolika je vrijednost krunskih dragulja ukradenih iz Luvra

Muzej Luvr u Parizu i danas je zatvoren, dok policija traga za lopovima koji su u nedjelju provalili u njega i ukrali nakit neprocjenjive vrijednosti.
Zvaničnici su kazali da tim od 60 istražitelja radi na teoriji da organizovana kriminalna grupa stoji iza krađe devet komada nakita, među kojima je i kruna sa više od hiljadu dijamanata koju su lopovi ispustili dok su bježali.
Prema riječima zvaničnika, lopovi su stigli oko devet sati i 30 minuta, ubrzo pošto je muzej otvoren, i izveli pljačku za samo sedam minuta.
Oni su parkirali kamion s merdevinama na izvlačenje ispod muzejske galerije Apolo, u kojoj se nalazi kolekcija carskog nakita, popeli se i iskoristili opremu za sječenje da bi ušli kroz prozor i otvorili vitrine.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na sajtu Luvra objavljeno je da, poslije pljačke u nedjelju, muzej i danas ostaje zatvoren za javnost.
Maskirani lopovi su u bijegu ispustili i oštetili krunu carice Evgenije, supruge Napoleona Trećeg, prekrivenu sa 1.354 dijamanta i 56 smaragda.
Francusko Ministarstvo kulture navelo je da osam neprocjenjivih komada nakita i dalje nedostaje.
Na listi koju su objavili nalazi se ogrlica od smaragda i dijamanata koju je Napoleon poklonio supruzi, carici Mariji-Lujzi.
Ukradena je i dijadema koja je nekada pripadala carici Evgeniji, ukrašena sa skoro dvije hiljade dijamanata, i ogrlica koja je nekada pripadala Mariji-Ameliji, posljednjoj kraljici Francuske.
Predsjednik aukcijske kuće Druo, Aleksandar Žikelo, rekao je da plijen nije moguće prodati u sadašnjem stanju.
Pljačka je ponovo pokrenula spor oko slabe bezbjednosti u francuskim muzejima, a ministar pravde Žerald Darmanen je danas priznao bezbjednosne propuste u zaštiti Luvra.
- Ono što je sigurno jeste da nijesmo uspeli, jer su ljudi mogli da parkiraju dizalicu za namještaj usred Pariza, popnu ljude za nekoliko minuta da ukradu neprocenjiv nakit, dajući Francuskoj užasan imidž - rekao je Darmanen za radio Frans inter.
Poslije nekoliko pljački francuskih muzeja posljednjih mjeseci, ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez je kazao da je njihovo obezbjeđivanje glavna slaba tačka.
- Čitava akcija je trajala samo sedam minuta i smatra se da ju je sproveo iskusan tim, vjerovatno stranci - rekao je Nunjez.
Iz Ministarstva kulture su rekli da je intervencija muzejskog osoblja primorala lopove da pobjegnu i ostave za sobom dio opreme korišćene u pljački.
To je prva krađa iz Luvra od 1998. godine, kada je ukradena slika Kamija Koroa koja više nikad nije viđena.

Luvr i danas zatvoren, policija traga za kradljivcima nakita

Francuski tužioci su optužili dvojicu muškaraca za krivična djela nakon što su uhapšeni u Parizu sa 10 miliona eura vrijednim švajcarskim nakitom skrivenim u donjem vešu.
Oni su priznali da su ukrali nakit od osobe u Švajcarskoj, saopštilo je parisko tužilaštvo, prenosi portal "Svisinfo".
Osumnjičeni, obojica stariji od 18 godina, optuženi su u srijedu za grupnu pljačku i poslati su u pritvor, rekli su izvori bliski istrazi, prenio je "Svisifo", potvrdivši izvještaj lista "Parizjen".
Dvojica muškaraca, tunišanske nacionalnosti priznali su da su ukrali nakit iz kuće u Švajcarskoj, rekao je izvor, dodajući da su ukrali roleks sat, ogrlicu, naušnice i prstenje sa dragim kamenjem.
Prema "Parizjenu", krađa se dogodila u Ženevi.
Javni tužilac je procijenio da je vrijednost plijena 10 miliona eura.
Dvojica muškaraca zaustavljena su tokom rutinske kontrole dok su izlazili iz brzog voza na pariskoj stanici Gar-d-Lion.
Policija je otkrila nakit sakriven u donjem vešu jednog od osumnjičenih, zamotanog u čarapu, prema riječima izvora bliskog slučaju.

500x500

1250x600

1084x550

U Francuskoj dvojica muškaraca optužena za krađu nakita vrijednog 10 miliona eura

Službenici Uprave policije Crne Gore, Sektora za borbu protiv kriminala ealizovali su zajedničku akciju sa pravosudnim organima Švedske pod kodnim nazivom “Wallet” tokom koje su zaplijenili novac, vrijedne komade nakita i druge predmete od ključne važnosti za postupke koji se vode pred pravosudnim organima te, protiv njihovih državljana. - Na osnovu naredbi Višeg suda u Podgorici, koje su donijete na osnovu zamolnice za pružanje pravne pomoći Osnovnog tužilaštva u Malmeu, Kraljevina Švedska, a u koordinaciji Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, službenici Sektora za borbu protiv kriminala su uz podršku Sektora granične policije i Sektora za finansijsko obavještajne poslove, izvršili pretrese objekata i vozila na više lokacija u Podgorici i Budvi - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053113058_739910b6f56c012deee7ce5adf0e6a02c6efd9929196d306df7cef57eb7d71b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053113058_739910b6f56c012deee7ce5adf0e6a02c6efd9929196d306df7cef57eb7d71b9" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="zaplijena"> </figure>  Pretresima je policija pronašla znatnu količinu novca, nakit velike vrijednosti, oko 200 grama droge, kao i druge predmete koji su oduzeti. Osim crnogorske i švedske policije, u ovoj su akciji učestvovali i službenici EUROPOL-a, kao i policijski i poreski službenici Kraljevine Švedske.&nbsp; - Ova koordinacija pokazuje visok stepen međusobnog povjerenja i efikasnosti u suzbijanju organizovanog kriminala, a operacija predstavlja još jedan snažan dokaz odlučnosti Uprave policije Crne Gore da u partnerstvu s međunarodnim institucijama bez kompromisa suzbija sve oblike transnacionalnog kriminala, šaljući jasnu poruku da nijedna granica nije zaštita za one koji krše zakon - kazali su iz policije.

Akcija "Wallet" crnogorske i švedske policije: Zaplijenili novac, nakit i drogu

Ukupna proizvodnja nakita u EU dostigla je 4,36 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.
Kancelarija EU zadužena za statistiku navela je da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrijednošću od 1,55 milijardi eura, odnosno 36 odsto ukupne proizvodnje u EU.
Slijedi Francuska sa 1,44 milijardi eura, a zatim i Njemačka sa 507 miliona.
Najveći relativni rast vrednosti proizvodnje nakita zabilježen je u Hrvatskoj 26 odsto, Češkoj 25 odsto i Irskoj 20 odsto.
Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Litvaniji 36 odsto, Letoniji 16 odsto i Italiji osam odsto.

Proizvodnja nakita u EU dostigla 4,36 milijarde eura

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: nakit