Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Jednoglasnom odlukom žirija, književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu dodijeljena je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.
U obrazloženju žirija navodi se da je nagrađena zbirka snažno usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka kroz stihove izražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.
- Njena poezija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog, čineći je relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističe univerzalne vrijednosti koje prevazilaze lokalne okvire, doprinosi kulturnom dijalogu i razmjeni među zajednicama. Zbirka podstiče toleranciju i poštovanje, uspijevajući da prikaže složenost i ljepotu kulturnog mozaika Crne Gore - navodi se u odluci žirija.
Književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se svake godine 21. novembra, na rođendan istaknutog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, kao priznanje za izuzetna dostignuća u književnom stvaralaštvu.
O ovogodišnjem laureatu odlučivao je tročlani žiri u sastavu: Ksenija Janković (predsjednica), Anđela Ćipranić i Mirjana Marković.
Na konkurs za nagradu pristiglo je ukupno šest prijedloga.

Jelena Jovetić dobitnica književne nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“

Dejvid Salaj osvojio je u ponedjeljak ovogodišnju Bukerovu nagradu za roman "Flesh" (Meso), postavši prvi mađarsko-britanski autor koji je osvojio jednu od najvećih književnih nagrada na engleskom govornom području.
Napisana u lakoj prozi – koju karakteriše kratkoća i nedostatak nepotrebnih detalja – knjiga prati &nbsp;čovjeka uhvaćenog u nizu događaja koji su decenijama izvan njegove kontrole.
Prikazuje njegov uspon od života u stambenom naselju u Mađarskoj do vila londonskih superbogataša.
- Meditacija o klasi, moći, intimi, migraciji i muževnosti, 'Meso' je uvjerljiv portret jednog čovjeka i formativnih iskustava koja mogu odjekivati kroz cio život - rekli su organizatori dodjele nagrada u Londonu u izjavi.
Za Bukerovu nagradu mogu konkurisati sve knjige koje su napisane na engleskom jeziku, a objavljene su u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Republici Irskoj. Osim nagrade od 50.000 funti (57.000 eura) za pobjednika, kao i nagrade od 2.500 funti za svakog od autora preostalih djela koja su se našla u užem izboru, pisci takođe dobijaju na popularnosti i imaju koristi od povećane prodaje knjiga.
Dejvid Salaj je 51-godišnji pisac rođen u Montrealu. Njegova je majka Kanađanka, a otac Mađar. Dio djetinjstva proveo je u glavnom libanskom gradu Bejrutu, prije nego što se s porodicom preselio u London. Nakon što je diplomirao na Oksfordu, preselio se u Brisel, a potom i u Pečuj.
"Iako mi je otac Mađar, nikad se nisam osjećao kao kod kuće u Mađarskoj. Pretpostavljam da sam tamo uvijek pomalo stranac, a živjeći toliko godina daleko od Ujedinjenog Kraljevstva i Londona, imao sam sličan osjećaj i prema Londonu. Stvarno sam želio da napišem knjigu koja se proteže između Mađarske i Londona i uključuje lik koji se nije osjećao kao kod kuće ni na jednom mjestu“, izjavio je Salaj za BBC radio.
"Meso" je šesti Salajev roman, ali ne i prvi koji je nominovan za Bukerovu nagradu. Već je bio u užem izboru 2016. sa romanom "All That Man Is" (Sve što čovjek jeste), koji je preveden i na srpski, a donosi devet priča o devetorici muškaraca u različitim životnim fazama.
- Nikada nismo pročitali ništa slično. To je, u mnogo čemu, mračna knjiga, ali ju je radost čitati. Mislim da nisam pročitao roman koji tako dobro koristi bijeli prostor na stranici. Kao da autor... poziva čitaoca da ispuni prostor, da posmatra – gotovo da stvara – lik s njim - rekao je predsjednik ovogodišnjeg žirija Rodi Dojl o nagrađenom romanu u zvaničnom saopštenju organizatora.

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

Politikolog i kolumnista Portala Analitika, Alek Barović, saopštio je da je danas u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici, dobio nagradu Međunarodne asocijacije istraživača genocida (IAGS) za naučnu izvrsnost u oblasti studija genocida među mladim naučnicima.
Barović je dodao da se nagrada dodjeljuje svake dvije godine.
- Ova nagrada koja dolazi od najvažnijeg udruženja na svijetu koje se bavi genocidom je priznanje za moj dosadašnji naučni rad. U četvrtak ću na ovogidišnjoj IAGSovoj konferenciji predstaviti moje istraživanje vezano za ulogu Islamske zajednice u pamćenju genocida u Srebrenici. - naveo je on u objavi na mreži X, zahvaljujući svima koji su doprinjeli njegovom dosadašnjem naučnom razvoju.

Priznanje za naučni rad: Barović dobitnik prestižne nagrade u Johanesburgu

Crnogorski alternativni bend East Elysium osvojio je prvu nagradu na američkom festivalu Kinodrome za spot „Embrace“.
Spot „Embrace“ je prvonagrađeni u kategoriji „DJ Chris Arthur Award - Music Videography“.
KinoDrome: International Motion Picture &amp; Screenplay Festival“ održava se od 2018. godine i ovo je bilo osmo izdanje festivala. Festival je stacioniran u Klivlendu, država Ohajo.
Prema riječima organizatora, cilj festivala je promocija nezavisnih, nadolazećih umjetnika sa naglaskom na kreativnim, a ne na komercijalno orijentisanim projektima.

East Elysium osvojili prvu nagradu na američkom festivalu za spot „Embrace“

Srbijanski glumac Branislav Lečić, koji u posljednje vrijeme svesrdno podržava režim Aleksandra Vučića u Srbiji, "zavrdijedio" je specijalnu nagradu na jubilarnom pedesetom izdanju Mojkovačke filmske jeseni.
Njemu je prije dvije noći, u sali Centra za kulturu "Nenad Rakočević" u Mojkovcu, uručena nagrada festivala "Brskovski groš" za, kako je objašnjeno, "izuzetan doprinos domaćoj kinematografiji".
Jednoglasnu odluku o ovogodišnjim nagradama donio je žiri, u sastavu predsjednik Stanislav Babić, i članice Olivera Vuković i Lena Bogdanović.
Lečić je optuživan za silovanje i zlostavljanje glumica, a neke od njih i javno su progovorile o tome. Međutim, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je slučaj u kojem je glumica Danijela Štajnfeld optužila kolegu za silovanje.
Lečića je optužila i Merima Isaković, glumica koja treutno radi kao psihijatar u Australiji, koja je tvrdila da je davnih godina, dok su još studirali, od Lečića pretrpjela seksualno uznemiravanje.
Branislav Lečić je tokom gotovo čitave glumačke karijere uporedo bio i politički aktivan. Bio je veliki protivnik režima Slobodana Miloševića, te aktivan na martovskim protestima 1991. godine.&nbsp;
Poslije promjena 2000. godine Zoran Đinđić ga je pozvao da u Vladi Srbije bude ministar kulture. Na toj funkciji je ostao i nakon ubistva premijera Đinđića, u Vladi koju je vodio Zoran Živković do marta 2004.
Bio je dio Liberalno demokratske frakcije (LDF) u okviru DS, koja je optuživala predsjednika te partije Borisa Tadića da je izmijenio karakter stranke. LDF je u novembru 2005. prerastao u Liberalno demokratsku partiju, a Lečić je postao član Predsjedništva. U aprilu 2007. napustio je LDP, pisao je Istinomer.
U septembru 2007. osnovao je Narodni pokret Moja Srbija. Na prvim neposrednim izborima održanim 24. septembra 2016. godine izabran je za potpredsjednika stranke. U junu 2018. bio je kandidat za predsjednika Demokratske stranke.
Branislav Lečić bio je aktivan i na protestima „Jedan od pet miliona“ 2019. godine. U međuvremenu je napravio zaokret ka Srpskoj naprednoj stranci i postao redovni gost režimskih televizija poput Informera, Pinka i Hepija.
Lečić podržao je podržao i "studente koji žele da uče", odnosno grupu ljudi koja pripada režimu Aleksandra Vučića. Posjetio ih je i u Pionirskom parku u Beogradu, gdje su se okupljali.
<h2>Nagrade Kovačeviću, Marković, Naumovskom...</h2>
Među dobitnicima nagra na pedesejoj Mojkovačkoj filmskoj jeseni su i Dušan Kovačević za epizodnu mušku ulogu u filmovima " 15 i po" i "Sedef magla", Miona Marković za epizodnu žensku ulogu dodijeljena u filmu "Sedef magla", Tonio Naumovski za najbolju mušku ulogu u filmu "Lena i Vladimir", Sara Klimoska za najboljiu žensku ulogu u filmu "Lena i Vladimir" .
Spacijalna nagrada pripala je i glumačkom ansamblu filma "Paviljon", u režiji Dina Mustafića, prenio je Portal RTCG.
Festival je dodijelio i specijalno priznanje rediteljki dokumentarnog filma "Čovjek lavina" Slobodanki Radun.

Od optužbi do ovacija: Branislav Lečić nagrađen u Mojkovcu

Bivši portparol opštine Tuzi Kristjan Dukaj zvanično je među kandidatima za prestižnu međunarodnu nagradu za ljudska prava (Human Rights Recognition Awards-HRRA) u 2025. godini, koju dodjeljuje Geneva Centre for Human Rights Advancement and Global Dialogue (GCHRAGD), u Ženevi.
Pored institucionalnog angažmana, Dukaj je magistar međunarodnih odnosa, poznat po svojoj istrajnoj borbi protiv mobinga i zlostavljanja na radnom mjestu, gdje kroz istraživanja, javne nastupe i lični angažman ukazuje na sistemske slabosti i potrebu za jačanjem pravne i društvene zaštite žrtava.
Dukaj je autor više knjiga i kolumni koje se bave ljudskim pravima, socijalnom pravdom i vrijednostima društvene solidarnosti, čime doprinosi stvaranju šireg prostora za javnu raspravu o temama od ključnog značaja za demokratiju i jednakost.
Nagrada HRRA svake godine prepoznaje pojedince i organizacije koji svojim djelovanjem doprinose promociji i zaštiti ljudskih prava na globalnom nivou.

Kristjan Dukaj kandidat za međunarodnu nagradu za ljudska prava

Organizacija Zeleni talas, u saradnji sa Opštinom Tivat kao glavnim partnerom, od 15. do 21. septembra na Trgu magnolija organizuje akciju „Odvoji, recikliraj, osvoji!“.
Tokom trajanja akcije građani će, kako su saopštili, imati priliku da recikliraju ambalažu putem reciklomata i za svaku recikliranu ambalažu osvoje bodove kroz inovativnu mobilnu aplikaciju Zeleni bod, prvu aplikaciju u Crnoj Gori koja nagrađuje recikliranje.
- Aplikacija je dostupna na <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=com.goldbear.green_wave_ii" target="_blank">Google Play</a>, <a href="https://apps.apple.com/cy/app/zeleni-bod/id6744940255" target="_blank">App Store</a> i <a href="https://appgallery.huawei.com/app/C114070355" target="_blank">Huawei AppGallery</a>, potpuno je besplatna i integrisana sa reciklomatima. Funkcioniše po principu nagrađivanja gdje se sakupljeni bodovi mogu zamijeniti za nagrade, vaučere i popuste kod brojnih partnera - kazali su u organizaciji Zeleni talas.
Jelena Rakčević je ispred organizacije pozvala sve građane Tivta i okolnih opština da im se pridruže, da preuzmu aplikaciju Zeleni bod i zajedno pokažu da reciklaža može biti jednostavna, motivišuća i nagrađujuća.
- Takođe, pozivamo sve društveno odgovorne kompanije da nam se priključe i budu dio najveće ekološke inicijative ovakvog tipa u Crnoj Gori - poručila je Rakčević.
Akciju u Tivtu podržali su: Ambasada Savezne Republike Njemačke, Carlsberg, Montenegro Stars Hotel Group, MENDA Kids Shop, Crnogorski ruksak, Esthetic &amp; Beauty centar Ivana, 5G Mobile, Smart Centar, La Roche Hotel, Tanjga, Al Posto Giusto, Atrio, Vasilije Skadar Lake Boat, Garden Design, Hotelska grupa Budvanska rivijera, Marly, Balviten, Salaš 23, TOMRA, Hotel Resurs, NEST Coworking space, Bigor, WOW Montenegro, L'Occitane i Dr Brado.
- Njihova podrška omogućava da građani kroz reciklažu osvoje vrijedne nagrade i pogodnosti, a istovremeno daju svoj doprinos očuvanju životne sredine - poručili su u Zelenom talasu.

„Zeleni bod“ stigao u Tivat: Dostupna prva aplikacija za recikliranje koja nagrađuje

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović donio je odluku da se bjelopoljskim vatrogascima-spasiocima dodijeli nagrada od po 500 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetnu požrtvovanost i hrabrost koju su pokazali tokom ovogodišnjih ljetnjih mjeseci.
Bjelopoljski vatrogasci su tokom posljednjih nedjelja gasili čak 171 požar na teritoriji naše opštine, a nesebično su pomagali i u gašenju požara u Podgorici. Pored toga, tokom sušne sezone pružali su kontinuiranu podršku stanovništvu, obavljajući 255 isporuka vode u područjima pogođenim nestašicom.&nbsp;
Sredstva će biti odmah isplaćena iz tekuće budžetske rezerve, u skladu sa važećim pravilnicima.
- Svjedočili smo nesebičnom i požrtvovanom radu naših vatrogasaca u proteklom periodu. Njihova hrabrost i odlučnost da svojim bićem brane živote i imovinu građana zaslužuje duboko poštovanje koje ćemo zauvijek njegovati. Hvala im što su bili na prvoj liniji za sve nas - poručio je Smolović.

Zahvalnost za požrtvovanost i hrabrost: Bjelopoljskim vatrogascima po 500 eura

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: nagrada