Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da je jedini uslov koji Srbija ima u vezi s prodajom Naftne industrije Srbije, koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva, da nastavi da radi rafinerija te kompanije.
Zbog nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a.
- Ko god da uzme NIS, Rafinerija mora da radi. Inače oni neće da rade u Srbiji. To je jedini uslov koji imamo- izjavio je Vučić na godišnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Kancelarije za kontrolu inostrane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija prema NIS-u počele su 9. oktobra.
Uslov SAD za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva.
Vučić je rekao da je održana energetska stabilnost zemlje, uprkos američkim sankcijama NIS-u i naveo da 83 dana ta kompanija naftovodom nije dobila sirovu naftu.
- Trošimo rezerve. Zamislite da se zaledi Dunav ili opadne vodostaj, bez kog ne možemo da nadomestimo snabdijevanje gorivom. Dnevne potrebe su nam 6.000 tona dizela- rekao je Vučić.
Zbog američkih sankcija zatvoren je transport nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) iz Omišlja do pančevačke rafinerije koja se do Hrvatske za NIS dovozi morskim putem.
OFAC je 24. decembra izdao licencu NIS-u kojom se rok za pregovore za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026. ali se ne daje dozvola za ponovno poslovanje.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci objavili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
Te kompanije nisu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije - fond iz Sankt Peterburga, državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Uslov kupcu Naftne industrije Srbije je da Rafinerija radi

Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izdala je licencu Naftnoj industriji Srbije (NIS) kojom se mogućnost pregovora za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026.
Kako je 24. decembra objavila Radio-televizija Srbije (RTS), OFAC tom odlukom nije ovlastio NIS da posluje tokom razgovora o pronalasku potencijalnog novog većinskog vlasnika NIS-a.
Komentarišući tu vijest, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da Srbiji, kako je rekao, ništa ne znači što je ruskom vlasniku produžen rok za pregovore.
- Nama su važni derivati- rekao je Vučić.
Naglasio je da je Srbija zbog američkih sankcija NIS-u prinuđena da svakodnevno uvozi velike količine goriva i da problem snabdijevanja energentima mora da bude brzo riješen.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije, ruska državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država NIS-u počele su 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije, kako je saopštio Vašington, da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Uslov američke administracije za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva. Vašington je do oktobra više puta NIS-u odlagao primjenu embarga.
Predsjednik Ruske Federacije (RF) Vladimir Putin izjavio je 19. decembra da je Gasprom Njeft (Gazprom Neft) u NIS investirao više od tri milijarde dolara i da je sa Srbijom u toku dijalog o rješavanju pitanja te kompanije.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci govorili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
MOL Grupa i ADNOC nijesu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdijeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

SAD produžile rok Naftnoj industriji Srbije za prodaju ruskog vlasništva

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ruska strana i jedna velika kompanija pregovaraju oko Naftne industrije Srbije (NIS), ali da zvanični Beograd u tome ne učestvuje.
- Mislim da se pregovori bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije- rekao je Vučić 16. decembra, ne precizirajući o kojoj kompaniji je riječ.
NIS je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.
Predsjednik Srbije je gostujući na Radio-televiziji Srbije najavio trilateralne razgovore oko NIS-a u kojima će učestvovati i Srbija, "do ponedjeljka ili utorka".
Naglašava da prodaju NIS-a mora da odobri i Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
Vučić je rekao da građani Srbije ne treba da brinu ni za naftu, ni za gas zato što su rezerve pune.
- Naša su skladišta puna i u Banatskom dvoru i u Mađarskoj. Imamo preko 530 miliona kubnih metara gasa- rekao je.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.
Ni američka ni ruska strana nijesu javno izlazile sa informacijama o toku pregovora, a građanima su informacije o tome dolazile od zvaničnika Srbije, najvećim dijelom od Vučića.

Vučić: Jedna velika kompanija i ruska strana učestvuju u dogovorima o NIS-u

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

1250x600

1084x550

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

U Rafineriji nafte Pančevo danas je počela obustava rada proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posljedica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema Naftnoj industriji Srbije, prenosi Danas.
Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu, naveo je NIS.
Aktivnosti u Rafineriji nafte Pančevo tokom procesa obustave rada postrojenja organizovane su na taj način da rafinerijska postrojenja budu spremna za start čim se za to steknu uslovi, odnosno čim bude dobijena informacija o raspoloživosti sirove nafte.
Za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja NIS, saopštila je ova kompanija.
Istovremeno, NIS nastavlja snabdijevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima bez zastoja, zahvaljujući ranije obezbijeđenim zalihama, navodi se u saopštenju.
- Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo. Kompanija ostaje posvećena naporima da očuva socijalnu stabilnost više od 13.500 zaposlenih kao i da u što je moguće kraćem roku bude delistirana sa SDN liste američkog Ministarstva finansija ili ishoduje novu posebnu licencu koja će joj omogućiti nesmetano poslovanje, u čemu ima snažnu podršku državnih organa Republike Srbije- dodaje se.

NIS obustavlja rad u Rafineriji u Pančevu

Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u danas Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters.
Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi.
- Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane- rekao je Guljaš.
Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na sjeveru Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju.
Orban je uoči posjete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdijevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje.
Primjena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemjesečnog odlaganja, 9. oktobra.
NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promjeni vlasničke strukture.
Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbjednosti Srbije.
Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posljedicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cijene goriva.
Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udio u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udjela "po najvišoj mogućoj cijeni".
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.

Mađarski MOL u pregovorima oko otkupa ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto dolazi danas u Beograd kako bi razgovarao o detaljima na koji način će Mađarska pomoći Srbiji pošto su obustavljene isporuke sirove nafte iz Hrvatske usljed američkih sankcija, naveo je ministar u video poruci na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usljed američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji,
NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Prema najavama iz Vlade Srbije, Sijarto bi trebalo da se sastane s ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem i ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.
Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS.
- Ali ako poslije 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cijenu- rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu riječ da će doći do transakcije udjela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Predsjednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će sjutra, 26. novembra, vlasti podnijeti amandman na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, koji otvara mogućnost da Srbija preuzme vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS).
- Mi ćemo sjutra da završimo raspravu po listi. Sjutra i preksjutra da pređemo amandmane i vidjećete da će, poslije razgovora koje je (predsjednik Aleksandar) Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amandmana koji će biti podnijet biti i onaj koji će predvidjeti okolnost da mi u jednom trenutku preuzmemo NIS- rekla je ona gostujući na Juronjuzu.
Kako prenosi Nedeljnik, ona je dodala da se protivi nacionalizaciji, ali da "ništa ne smije da ugrozi životni standard građana i privrede".
- Nadam se da će ruski partneri to imati u vidu. Da li su do sada imali? Rekla bih da nisu- rekla je Brnabić.
NIS se posljednjih 47 dana nalazi pod američkim sankcijama, a njihova Rafinerija nafte u Pančevu, koja snabdijeva većinu domaćeg tržišta, ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja.
To je objavio predsjednik Vučić danas, koji je na konferenciji za štampu dodao da je vlada Srbije odlučila da ruskoj strani ponudi rok od 50 dana za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog udjela u NIS-u.

Brnabić: U srijedu podnosimo amandman koji predviđa mogućnost da Srbija preuzme NIS

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Tag: naftna-industrija-srbije