Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović pozvao je nadležne organe da rasvijetle slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Svjedoci smo da je jutros na Ambasadi BiH osvanuo u najmanju ruku neprimjeren natpis koji slavi genocid. Pozivam nadležne, da kao što su nedavno navijače albanske nacionalnosti zaustavili u Herceg Novom i procesuirali, jednako tako postupe i u ovom slučaju - poručio je Vuksanović u Skupštini.
Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
T.K.

Vuksanović: Kao što su procesuirali albanske navijače, nadležni da riješe slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi BiH

Poslanica Bošnjačke stranke (BSCG) i predsjednica Opštinskog odbora te partije u Baru, Edina Dešić reagovala je povodom efikasne reakcije policije u Baru, nakon što je pričinjena šteta turskim državljanima koji posluju u tom gradu podmetanjem požara na ugostiteljskim objektima u njihovom zakupu.
- Veoma je važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela počinjenih na štetu turskih državljana u nekoliko dana antiturske histerije u Crnoj Gori kako bi krivica bila individualizovana, poslata poruka da je takva vrsta odmazde neprihvatljiva za moderno i uređeno društvo, a vinovnici kažnjeni - navela je Dešić u objavi na Fejsbuku.
Takođe je važno, dodaje ona, da nadležni do kraja rasvijetle i sve okolnosti u vezi sa stvaranjem atmosfere u kojoj je bilo moguće da se krene u napade na objekte u vlasništvu ljudi koji pripadaju nekoj zajednici samo zbog pripadnosti toj zajednici, ali i činjenice u vezi sa "podgrijavanjem" atmosfere o kojem su govorili predstavnici bezbjednosnog sektora.
- Veoma sam ponosna na moj Bar koji je pomažući oštećenima u ovim nedjelima pokazao da humanost i solidarnost nisu izuzetak već pravilo, te da će se glas razuma i dobrote uvijek čuti glasnije od onih koji šire mržnju - navela je Dešić na svom profilu.

1250x600

Dešić: Važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela na štetu turskih državljana

Brojni građani Tivta, kao i turisti koji borave u našem gradu su prekjuče bili svjedoci totalnog kolapsa u svakom pogledu zbog vremenskih neprilika, duž cijele teritorije naše opštine. Mnogobrojni građani su bili pod velikom količinom vode tj. poplavljeni su bili u svojim stambenim objektima, vožnja magistralom je bila skoro pa nemoguća, čak na više mjesta izuzetno i rizična, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.
U toj partiji kažu da je vjerovatno obilna kiša, koja je danima unazad bila najavljivana, alarmi raznih boja o kojima su brujali svi mediji, iznenadila sve nadležne službe u našem gradu.
- Ovo je isto kao kad snijeg “iznenadi” Crnagoraput u sred decembra ili januara, pa budu blokirane brojne saobraćajnice duž cijele države zbog prvog snijega - navode u tivatskom DPS-u.
Ističu da je D.O.O. Komunalno Tivat, i pored velikog broja zapošljenih, a posebno u posljednje četiri godine, pokazalo sve svoje anomalije proistekle iz, kako su rekli, klasičnog partijskog zapošljavanja po principu jedan zapošljeni jednako jedan glas.&nbsp;
- Gužva u kancelarijama, ali ne od stranaka nego od zapošljenih, ovog preduzeća je kao na nekom velikom koncertu ili sportskom događaju – narodski rečeno ,,ni šibica ne može da stane”, a što tek reći za manjak broja stolica neophodnih zaposlenima. Bukvalno svaki radnik koji čisti teren od Krtola do Lepetana ima svog šefa, koji ga konstantno nadgleda i stoji mu iznad glave, dok bi mnogo efikasnije svakako bilo da imamo više radnika na pomenutom terenu, a mnogo manje partijskih šefova iz vladajuće koalicije – nažalost, ovako su se jedino mogli zadovoljiti apetiti svih konstituenata lokalne vlasti - naglašeno je u saopštenju OO DPS Tivat.
Košenje kanala pored aerodroma je, ističu u toj partiji, počelo tek prošle sedmice što je svakako kasno, "dok se veći broj kanala nije ni sređivao. Rešetka pored aerodroma za prihvat atmosferskih voda je neočišćena, što je i uzrok raznih nezgoda".&nbsp;
- Potok kod Ina pumpe u Dumidranu je neočišćen u potpunosti, što su nažalost najbolje i osjetili učesnici u saobraćaju prekjuče. Kompletan vozni park za odvoz smeća je neuredan i prljav. Pored velikog broja zapošljenih i mehanizacije koju posjeduje ovo preduzeće, zašto je angažovana eksterna (privatna) firma za čišćenje samo dba potoka i to po izuzetno visokoj cijeni? Ovaj posao je uvijek radilo D.O.O. Komunalno, što je svakako u njihovoj nadležnosti. Iz svega navedenog proističe da je ovo lokalno preduzeće u potpunosti nespremno za velike količine padavina, što smo sigurni da građani nijesu htjeli da dožive sa onom čuvenom predizbornom parolom od prije dvije godine da zapečatimo - zaključeno je u saopštenju.

DPS Tivat: Kiša iznenadila nadležne, isplivale sve anomalije Komunalnog

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) predstavlja turističku ponudu Crne Gore na jednom od najznačajnijih međunarodnih specijalizovanih sajmova turizma – „CMT“ u Štutgartu, koji se održava od 17. do 25. januara 2026. godine.
Sajam „CMT“ okuplja više od 250.000 posjetilaca i preko 2.000 izlagača iz cijelog svijeta, a predstavlja važnu platformu za promociju turističkih destinacija, kamping turizma i aktivnosti na otvorenom. Fokus sajma je na paket-aranžmanima, destinacijskim ponudama, aktivnom turizmu, kao i segmentima karavana, kamp-prikolica, kampera i prateće opreme.
Zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede, NTO CG na sajmu promoviše cjelokupnu turističku ponudu Crne Gore, sa posebnim akcentom na aktivni turizam, kamping i bogatstvo prirodnih resursa.
U okviru sajamskih aktivnosti, 18. januara održana je i posebna prezentacija Crne Gore, tokom koje je posjetiocima i predstavnicima medija predstavljen raznovrstan turistički proizvod sa fokusom na aktivni odmor, kampovanje, prirodne ljepote i razvojne planove u turizmu. Prezentaciji su prisustvovali novinari medija Gast und Rast, Entdecken und Staunen, Redaktionsbüro Nordschwarzwald, kao i više freelance novinara.
Tokom prezentacije istaknute su prednosti Crne Gore kao autentične i raznovrsne destinacije koja nudi jedinstven spoj mora i planina, bogatu gastronomiju i mogućnosti za boravak u prirodi tokom cijele godine.
Jedna od posjetiteljki sajma, Silke Vohwinkel, istakla je izuzetno gostoprimstvo crnogorskih građana, navodeći da od 2022. godine dva puta godišnje boravi u Crnoj Gori.
„Crna Gora je predivna destinacija. Oduševljava me kontrast mora i planina. Tokom sljedećeg boravka planiram da posjetim istočni dio zemlje. Posebno bih izdvojila raznovrsnost gastro ponude, kao i mogućnost krstarenja Bokom Kotorskom, gdje sam imala priliku da vidim delfine“, kazala je Vohwinkel.
Par Florian Koog i Julia Ullrich, koji su više puta boravili u Crnoj Gori, ističu da je jedna od najvećih prednosti destinacije mogućnost da u istom danu planinare i kupaju se u moru, kao i očuvana autentičnost zemlje.
„Crna Gora je i dalje autentična mediteranska destinacija, sa sačuvanim lokalnim karakterom i tradicijom. Posebno nam se dopada što na većini plaža postoji slobodan prostor bez ležaljki i suncobrana, kao i mogućnost posmatranja zvijezda na sjeveru zemlje, bez svjetlosnog zagađenja“, naveli su oni, dodajući da brend „Divlja ljepota“ na najbolji način oslikava Crnu Goru.
Predstavnici Turističke organizacije Ulcinj na sajmu „CMT“ predstavljaju cjelogodišnju ponudu ove destinacije.
„Nastup na ovom sajmu je izuzetna prilika za promociju Ulcinja kao autentične mediteranske destinacije, prepoznatljive po spoju mora, prirode, kulture i gostoprimstva. Interesovanje posjetilaca je naročito usmjereno ka kamping ponudi, hotelima i privatnom smještaju“, kazao je Beqir Zati iz TO Ulcinj.
On je naveo da je Ulcinjska rivijera – Ada Bojana uspostavila saradnju sa austrijskom kompanijom Gebetsroither, specijalizovanom za organizaciju kamping odmora, te da je dogovoreno izdavanje parcela za mobilne kućice na period od pet godina. Takođe, ostvarena je saradnja sa udruženjem Deutscher Verband für Freikörperkultur (DFK), koje broji oko 35.000 članova, s ciljem uvrštavanja ponude Ade Bojane u njihov program.
Pored NTO CG, na sajmu „CMT“ u Štutgartu učestvuju i predstavnici Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, kao i lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja, Mojkovca i Nikšića.

NTO CG predstavlja turističku ponudu Crne Gore na sajmu „CMT“ u Štutgartu

Naoružane bande ote­le su desetine ljudi koji su posjećivali dvije crkve u nigerijskoj saveznoj državi Kaduna, saopštila je lokalna policija. Visoki crkveni zvaničnik kazao je da su naoružani napadači oteli više od 160 vjernika tokom nedjeljne službe.
Riječ je o najnovijoj masovnoj otmici u Nigeriji, gdje su na meti bili i hrišćani i muslimani. Bande, lokalno poznate kao „banditi“, često izvode ovakve napade u sjevernim i centralnim djelovima zemlje kako bi iznudile otkupninu.
Opisujući napad u nedjelju, lokalna policija saopštila je da su naoružani ljudi upali u dvije crkve u Kurmin Valiju, šumskoj zajednici u okrugu Afogo, oko 11.25 časova po lokalnom vremenu.
- Napadači su došli u velikom broju, blokirali ulaze u crkve i prisilili vjernike da bježe u šumu - izjavio je u ponedjeljak Džozef Hajab, lider Hrišćanskog udruženja Nigerije za sjever zemlje.
U razgovoru za Rojters, Hajab je dodao: „Od crkvenih starješina dobio sam informaciju da su oteta 172 vjernika, dok je devet uspjelo da pobjegne.“
U novembru je iz jedne katoličke škole oteto više od 300 učenika i nastavnika. Kasnije su pušteni u dvije uzastopne grupe. Bila je to jedna u nizu otmica koje su dospjele na naslovnice međunarodnih medija.
Stručnjaci navode da korupcija, loša razmjena obavještajnih podataka i nedovoljno finansirana lokalna policija otežavaju napore da se odgovori na brojne bezbjednosne krize u zemlji.

Više od 160 vjernika oteto u dva napada u Nigeriji, bande traže otkupe

Izraelske ekipe bagerima ruše sjedište Ujedinjenih nacija u Istočnom Jerusalimu, dok vlasti dodatno pooštravaju ograničenja prema humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć Palestincima.
UNRVA (Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama) saopštila je da su izraelske snage prisilno istjerale zaposlene iz sjedišta u naselju Šejh Džarah.
- Ovo je napad bez presedana, ne samo na UNRVA-u i njene prostorije. Predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava, kao i privilegija i imuniteta Ujedinjenih nacija - navedeno je u saopštenju agencije.
Izrael odavno optužuje UNRVA-u za, kako tvrdi, propalestinske stavove i povezanost s Hamasom, što agencija Ujedinjenih nacija odlučno negira.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da se rušenje sprovodi na osnovu novog zakona kojim je organizacija zabranjena, uz optužbe za povezanost s naoružanim grupama i Hamasom.
Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da je pratio ekipe na terenu prilikom dolaska u sjedište agencije i taj potez nazvao „istorijskim danom“.
UNRVA održava infrastrukturu u palestinskim izbjegličkim kampovima, vodi škole i pruža zdravstvenu zaštitu palestinskim izbjeglicama u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i u Jordanu, Libanu i Siriji.
Palestinci ističu da je agencija ključna za obezbjeđivanje osnovnih usluga stanovništvu, ali je UNRVA decenijama meta kritika Izraela.

Kršenje međunarodnog prava: Izrael ruši sjedište UN-a u Jerusalimu

Sjednica Skupštine opštine Zeta održaće se, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, piše Dan. Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Opštine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na opštinskom referendumu 14. decembra prošle godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema. – Opština Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mišljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji opštine Zeta – navedeno je u članu 2 odluke. Članom 3 odluke predsjednik Opštine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe. – Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, pokuša realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, opština će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi zaštite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi – navedeno je u članovima 4 i 5. U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50" data-rendition-name="original" width="1024" height="1145" loading="lazy" alt="dokument"> <figcaption>Foto: Dan/screenshot</figcaption> </figure>  – Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vršenju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najviši izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti. Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na učešće u vršenju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da opština samostalno vrši poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo - piše u dokumentu. U obrazloženju se navodi da donošenjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji opštine. – Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo – piše u odluci.

Tag: nadlezni