Nacionalni savjet Albanaca (NSA) u Crnoj Gori sa zabrinutošću prati najnovija dešavanja nakon incidenta koji se dogodio između pojedinih građana Crne Gore i turskih državljana koji žive i rade u našoj zemlji, poručio je predsjednik ove organizacije Faik Nika.
Poručio je da izražavaju žaljenje zbog ovog događaja i upućuju želje za brz oporavak povrijeđenom licu.
- Svjedoci smo eskalacije situacije kroz neprihvatljive oblike govora mržnje, rasističke poruke i prijetnje, uključujući i one upućene reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu ef. Fejziću. Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje, bez obzira na to odakle potiče- kazao je Nika.
Upozorava da takvi postupci narušavaju temelje multietničke države i međuvjersku harmoniju, koja, kako je istakao, predstavlja suštinsku vrijednost crnogorskog društva.
- Pozivamo nadležne institucije da preduzmu sve potrebne zakonske mjere radi potpunog rasvjetljavanja slučaja i obezbjeđenja reda, bezbjednosti i prava svakog građanina. NSA u Crnoj Gori ostaje posvećen vrijednostima suživota, poštovanja i tolerancije, te vjeruje da se samo kroz dijalog i vladavinu prava može sačuvati mir i ostvariti dalji put ka evropskim integracijama Crne Gore- zaključio je Nika.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nika: Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje

Nacionalni Savjet Albanaca u Crnoj Gori, na čelu sa predsjednikom Faikom Nikom reagovao je na saopštenje Ministarstva kulture i medija povodom spomen obilježja Isufu Čeljaju, i saopštio da je podignuto kao izraz lokalnog pijeteta a ne kao čin provokacije ili revizionizma.
- Povodom saopštenja ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, u vezi sa spomen-obilježjem u Vusanju posvećenom Isufu Kameru Čeljaju, osjećamo odgovornost da reagujemo u ime Nacionalnog Savjeta Albanaca, jer smo i kao institucija, ali i kao zajednica duboko pogođeni jednostranim ocjenama koje se navode u saopštenju Ministarstva kulture i medija - navode u saopštenju.
Prije svega, kako su kazali, smatraju neprihvatljivim i uvredljivim činom, da odmah nakon skidanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, reaguju na spomen obilježje Isufa Čeljaja, stavljajući ih u istu ravan i nazivajući ga saradnikom okupatora.- Ovo su opasne izjave da bez naučnih dokaza i argumenata, bez uvažavanja lokalnog konteksta, jedna istorijska ličnost bude paušalno označena kao “saradnik okupatora”, što sa sobom povlači stigmatizaciju čitave zajednice koja ga smatra dijelom svog istorijskog pamćenja i ne povezuje se sa nijednom činjenicom koja se i prije, a i sada navodila kroz razne političke pokušaje - ističu.
Naglašavaju da Isuf Kamer Čeljaj, nije bio saradnik okupatora, već uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju, za vrijeme rata, koji je poginuo početkom 1944.godine, u 35. godini u borbi protiv četničkih snaga.
- On nije bio zločinac, niti je stajao uz sile koje su donosile stradanja, progone i krv, kako se pokušava skrnaviti njegovo ime, već suprotno tome, on je bio narodni heroj, koji je po mnogim pisanim činjenicama i izjavama svjedoka pomagao i Albancima, ali i mnogim porodicama nealbanskog stanovništvu - ukazuju u reagovanju.
Prema njihovim riječima, spomen obilježje Isufu Čeljaju podignuto je na inicijativu mještana, kao izraz lokalnog pijeteta i pamćenja, a ne kao čin provokacije ili revizionizma.
“Podsjećamo da Crna Gora nije država jedne istine, jedne ideologije i jednog narativa. Crna Gora je zajednica različitosti, složene prošlosti i višeglasnog pamćenja. S toga, pokušaji da se zakon koristi kao oruđe za brisanje jednog dijela kolektivnog sjećanja duboko su štetni i opasni po društvenu koheziju”, tvrde oni.
Ako je, navode, opravdanje za odluku Ministarstva kulture i medija formalno-pravni aspekt, podsjećaju da u Crnoj Gori postoje na stotine spomenika podignutih bez odobrenja i na desetine hiljada nelegalnih objekata.
- Dok kada su u pitanju istorijske činjenice, Ministarstvo bi trebalo da se zasniva na relevantnim arhivskim dokumentima i provjerljivim činjenicama, a ne na jednostranim izvorima i subjektivnim izjavama pojedinaca. Štaviše NSA posjeduje sasvim drugačije podatke i dokaze, koji govore u prilog Jusufa Čeljaja kao branioca svoje zemlje i naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost - poručuju.
Iz Nacionalnog Savjeta Albanaca pozvali su Ministarstvo kulture i medija da prekine praksu jednostranih i autoritarnih odluka, i da umjesto ultimatuma – otvori dijalog.
- Jer država koja ruši spomenike bez sluha za građane – rizikuje da ruši i mostove povjerenja među svojim narodima - zaključili su.

610x380

500x500

1084x550

Nacionalni Savjet Albanaca: Spomenik Isufu Čeljaju podignut kao izraz lokalnog pijeteta a ne čin provokacije ili revizionizma

Nacionalni savjet Albanaca donio je odluku da od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke traži da se izjasni jesu li predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i ministarka javnih radova Majda Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon kada su se oglušili o zahtjev poslanika Albanske Alijanse Ilira Čapunija da se sjednica prekine dok se Vlada Crne Gore ne izjasni o tome da li se usvajanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u pogledu narušavanja demografske strukture Ulcinja, saznaje Portal ETV.
&nbsp;Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je tražio da se sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj su na kraju usvojeni sporazumi sa UAE, prekine - dok se nadležni predstavnici vlasti ne izjasne da li se ovim dokumentima krši Zakon o ljudskim i manjinskim pravima u članu 29 i 39 - kojim je zabranjeno da se mijenja demografska struktura gradova u kojim većinsko stanovništvo čine manjine. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministarka Majda Adžović, koji nijesu nadležni za ova pitanja, su na to odgovorili da da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se u njima ne pominju konkretne lokacije.
Odluku da se inicijativa za izjašnjavanje uputi ministru Đeki, Nacionalni savjet Albanca je, prema &nbsp;informacijama Portala ETV, donio u subotu - a upućena mu je danas.
- Nacionalni savjet Albanca je na vanrednoj sjednici održanoj dana 26. aprila 2025. godine, između ostalog, donio odluku da se obrati sa zahtjevom za tumačenje da li je na sjednici održanoj dana 22. aprila 2025. godine, nakon zahtjeva poslanika Čapunija za prekid skupštinske sjednice, u skladu sa članovima 29 i 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, došlo do povrede parlamentarne procedure i nepoštovanja zakona od strane predsjednika Skupštine i ministarke javnih radove, koji su bili nadležni za usklađivanje stavova između poslanika koji predstavlja nacionalnu manjinu i predlagača zakona - rečeno je Portalu ETV iz Nacionalnog savjeta Albanaca.
Ministar Đeka je Portalu ETV, nakon izlaganja poslanika Čapunija, kazao da će se o ovoj<a href="https://etv.me/politika/deka-kaze-da-ce-se-o-zastiti-demografske-strukture-ulcinja-izjasniti-nakon-sto-dobiju-zvanicni-upit"> inicijativi izjasniti kad za to dobiju zvanični upit</a>. To, do sad nije bilo moguće upravo zbog činjenice da su Mandić i Adžović na ovo pitanje odgovorili verbalno, pa mu Skupština nije zvanično uputila zahtjev.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima, uoči sjednice na kojoj su usvojeni sporazumi sa UAE, ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom te sjednice je ukazao i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je u noći kada su sporazumi sa UAE usvojeni, putem objave na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je ranije u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>SPORNI ZAKON VRAĆEN SKUPŠTINI</h2>
Inače, predsjednik države Jakov Milatović vratio je danas Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, a potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji.
Kako je objašnjeno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, razlozi za vraćanje ovog Zakona na ponovno odlučivanje sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Glavne primjedbe odnose se na: odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu; suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma; nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija; utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora; nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I sedmicu pred usvajanje sporazuma sa UAE predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici su tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.

Anja Ivanović

1250x600

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Ruska naftna kompanija Lukoil pristala je da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrijednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Carlyle Group, uz odobrenje američke vlade.
Lukoil je saopštio da je sa Carlyle-om postigao dogovor o prodaji svoje jedinice Lukoil International GmbH, koja upravlja imovinom kompanije u inostranstvu, prenosi Capital.ba.
- Potpisani sporazum nije ekskluzivan za kompaniju i podliježe određenim prethodnim uslovima kao što je pribavljanje neophodnih regulatornih odobrenja, uključujući dozvolu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za transakciju sa Carlyle-om - saopštio je Lukoil.
Sporazum ne uključuje imovinu u Kazahstanu, koja će ostati vlasništvo ruske naftne kompanije. Analitičari procjenjuju ukupnu stranu imovinu Lukoila na oko 22 milijarde dolara.
Nakon uvođenja sankcija SAD i Velike Britanije 15. oktobra, Lukoil je objavio namjeru da proda svoju stranu imovinu.
Lukoil je uključen u projekte u Azerbejdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Meksiku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Republici Kongo. Kompanija posjeduje rafinerije u Bugarskoj, Rumuniji i Holandiji, kao i mrežu od približno 2,5 hiljada benzinskih stanica u 19 zemalja.&nbsp;

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti - kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradilište veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Lakušić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vršenju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Lakušić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, šta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje zaštita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
- Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, izašla na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradilište veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji - poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno oštar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužilaštvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Nišavića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mještani Zete i rukovodstvo Opštine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Presuda Crnoj Gori

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tag: nacionalni-savjet-albanaca

Nika: Nacionalni savjet Albanaca najoštrije osuđuje svaki vid netolerancije, nasilja i govora mržnje

Nacionalni Savjet Albanaca: Spomenik Isufu Čeljaju podignut kao izraz lokalnog pijeteta a ne čin provokacije ili revizionizma

Savjet Albanaca traži da se Đeka izjasni jesu li Mandić i Adžović povrijedili parlamentarnu proceduru i Zakon odbijajući zahtjev Čapunija

Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

Presuda Crnoj Gori

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO